Bivši granični policajac Igor Marelja iz Livna osuđen je na godinu i po dana zatvora zbog prevare i pranja novca u vrijednosti većoj od pola miliona maraka. Njegove žrtve su  kolege iz Granične policije Bosne i Hercegovine (BiH), Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS), državni službenici te drugi građani BiH i susjedne Hrvatske.

Marelja je jedna od najmanje osam osoba koje je policija istraživala zbog sumnje da su sudjelovali u piramidalnoj prevari, poznatijoj kao „Forex“. Uz Marelju su istraživani i: Muhamed Bukva i Emir Džaferagić iz Sarajeva, Marko Štrbac iz Viteza, Davor Kordić iz Busovače, Slobodan Kalezić i Dimitrije Preradović iz Prnjavora te Mladžen Kešelj iz Istočnog Sarajeva.

O njihovom djelovanju obaviješteno je Tužilaštvo BiH, ali je predmet proslijeđen tužilaštvima na nižim nivoima po osnovu mjesne nadležnosti.

Marelja je početkom ovog mjeseca u prvostepenom sudskom postupku u Livnu dobio zatvorsku kaznu, a Bukva, Džaferagić i Štrbac su u Sarajevu sredinom jula oslobođeni. Tužitelji su odustali od procesuiranja Kordića, Preradovića i Kalezića, a protiv Kešelja se još vodi istraga.

Marelja je optužen da se nekoliko godina lažno predstavljao kao predstavnik firme „Mat Investment Holding“ iz Austrije, preko koje se može uložiti novac i ostvariti dobit do 13%. U optužnici je navedeno da je firma više puta mijenjala ime.

Policija je pretresom njegove kuće pronašla vizitkartu sa logoom „Mat Project Limited Company by Shares“, knjigu „Forex – učimo i zarađujmo“ i spisak od oko 170 osoba sa određenim ciframa pored imena.

Nevenka Čorić, kantonalna tužiteljica iz Livna koja je vodila proces, kazala je na sudu da je policija pronašla oko 30 osoba sa tog spiska. One su žrtve prevare i Marelji su dale oko   550.000 KM.

U toku sudskog postupka svjedoci su govorili da su Marelju znali kroz posao ili preko zajedničkih poznanika.

Svjedok Bojan Mirosavić iz Sarajeva je rekao da je od Marelje prvi put čuo za pojam forex. „Rekao je da je to trgovina novcem, znači, novčanim valutama. Profitabilna, ali vrlo rizična, zato jer se na svjetskim berzama novca često dešavaju takve promjene na koje ne možete uticati i da to može dovesti do toga da dođe do gubljenja novca“, prepričava Mirosavić Mareljine riječi.

Ovce za novce

Miroslav Trninić iz Drvara je jedan od nekolicine koji su digli kredit da bi novac dali Marelji. „Oštećen sam za 20.000 KM jer sam digao kredit od 15.000 KM i dao sam ga na ruke, plus kamata. Još ga nisam vratio niti vraćam, ne mogu vratiti.“

Prema kazivanju svjedoka, „ulaganja“ su krenula 2004. godine, a početna suma je bila oko 1.000 eura. Prvi „ulagači“, među kojima je i Mirosavić, dobili su i više nego što su dali. Na sudu je rekao da je Marelji dao 1.500 eura, a dobio je oko 12.000 eura.

Tužiteljica Čorić je kazala da je to bilo smišljeno napravljeno. „Jer, kada se neko pojavi i kaže da je dobio i kada neko čuje da je dobio više novca, normalno da je svako poletan (…) za novac“, rekla je u završnoj riječi na suđenju.

Nekolicina svjedoka je potvrdila da su dali novac na osnovu iskustava svojih poznanika ili prijatelja.

Kako je vrijeme odmicalo, minimalni „ulog“ se popeo na 5.750 eura.

Toliko je novca dao Perica Aleksić iz Drvara koji je Marelju upoznao preko poznanika. Novac je imao od prodaje ovaca. “Čovjek mi je nudio neke lake pare”, rekao je Aleksić na sudu. Ispričao je da je prije plaćanja sa Mareljom imao više susreta. „Priča je bila takva, ubjedljiva. Tako primamljiva. (…) Da mi je tražio dijete, ja imam osjećaj da bi mu dao dijete. Tako nagovoren, tako nekako. Nagovorio me brate lijepo, šta da radim?!“

Na sudu su svjedočili i službenici Granične policije BiH, među kojima i Niko Kasalo iz Livna, Mareljin šef. Rekao je da je barem pet-šest službenika iz njegovog odjela dalo Marelji novac. “On je izdavao uplatnice, direktno, odmah izdavao na licu mjesta“, rekao je Kasalo. On tvrdi da je od kraja 2007. godine više puta davao Marelji novac i da potražuje skoro 15.000 eura.

Odbrana je zastupala tezu da Marelja nikoga nije varao, već da je i on sam „ulagač“ na „Forexu“. “Klasični investitor koji je ulaganjem svoga novca u određenu valutu očekivao zaradu, kao i drugi investitori koji su kao svjedoci saslušani u ovom predmetu”, rekao je u toku suđenja branitelj Dragan Barbarić.

Policija je kod Marelje pronašla papir sa njegovim imenom na kojem je pisalo da je to certrifikat sa ulogom od 205.000 eura.

U završnoj riječi tužiteljica Čorić je rekla da je to fiktivan navod, budući da Marelja sa policijskom plaćom nije mogao zaraditi taj novac.

Marelja je u završnoj riječi rekao da je laž da je on varao ljude i da im je obećavao nešto: „Radi se o dragovoljnom i individualnom ulaganju svakog pojedinca.“

Sutkinja Općinskog suda u Livnu Karmela Lemo prihvatila je tvrdnje svjedoka i dokaze do kojih su policija i tužilaštvo došli. Uz zatvorsku kaznu od godinu i po, u koju je uračunat i tromjesečni pritvor, Lemo je naredila i oduzimanje dva vozila i imovinske koristi stečene kaznenim djelom u iznosu od 281.775 eura.

Marelja je otpušten iz službe 2011. godine. Prema podacima Granične policije BiH, od 2002. do 2009. godine je radio na kontroli prelaska državne granice.

Organizovana grupa

Iako im nije suđeno zajedno, na osnovu materijala zaplijenjenog kod osumnjičenih, njihovih izjava, telefonskih ispisa kao i podataka sa granice, policija je došla do saznanja da su Marelja i ostali organizovano djelovali u BiH.

Građane je zavaralo to što su nakon davanja novca dobili priznanice o uplatama.  Nečitko potpisane uplatnice su ovjerene pečatom „Mat Investment Group CO“.

„Mat Investment Group CO“ je naziv offshore kompanije koja je osnovana u novembru 2007. godine, a brisana je iz registra dvije godine poslije. Iz registra se ne vidi ko je pravi vlasnik kompanije.

Prema policijskim saznanjima, prevara se odvijala do 2008. godine, do kada su „ulagači“ primali dio novca uz objašnjenje da je dividenda. Džaferagić, koji je nepravomoćno oslobođen, policiji je priznao da su raniji „ulagači“ dobivali dio novca od novih „uloga“ po principu piramidalne, odnosno Ponzijeve sheme. Tada je nestalo novih ulagača, a time je došlo i do urušavanja piramide.

Organizatori prevare žrtvama su govorili da je došlo do svjetske krize, da je pala berza i da je zbog toga došlo do poteškoće u isplati novca.

Marelja i ostali su pričali da je firma „Mat“ prodata novoj firmi iz Hong Konga „Future Trend Investment Holding Limited“ (FTIH), a da je poslovanje prešlo na Internet. Do tada se novac, uglavnom, davao i primao u gotovini na nekim javnim mjestima, a komunikacija osumnjičenih i žrtava je išla usmenim ili telefonskim putem.

Policija je pronašla da je „Future Trend Investment Holding Limited“ naziv za offshore kompaniju koja je osnovana u decembru 2008. godine, sa prijavljenom adresom u Hong Kongu. Iz registra se ne vidi ko su pravi vlasnici.

Na web-stranici firme, smještenoj na serveru u Panami, građani su korištenjem dobivenih šifri pronašli „ponudu za realizaciju likvidnosti“. Ponuđene su im opcije za isplatu „uloženog“ novca i eventualnu dobit. Opcije su bile sa kraćim rokom isplate, do augusta 2013. godine, uz veći otpis datog novca i dužim rokom isplate, do oktobra 2017. godine, kada će, navodno, stići potpuna isplata sa pripadajućom kamatom.

U toj ponudi je navedeno obavezno čuvanje tajnosti podataka ili će ona biti stornirana: „Eventualno iznošenje ove ponude u javnosti je strogo zabranjeno i smatrat će se kao kršenje obaveze o čuvanju podataka“.

Svjedoci tvrde da im je rečeno da uplatnice moraju zamijeniti certifikatima o sudjelovanju u dobiti. Na njima piše da je to „internacionalno priznat pravno važeći dokument“. Na tom papiru je navedeno da odluke o trgovanju donose profesionalci sa preko 20 godina iskustva u radu na finansijskom tržištu i da će uskoro osnovati centralni ured za Evropu, sa direktorom.

Sudski vještak Zlatko Dugandžić, vještak dokumenata u toku postupka koji je vođen protiv Bukve i ostalih, rekao je da „certifikati“ nisu načinjeni na specijalnoj vrsti papira i da ne sadrže elemente zaštite koji su primjereni takvoj vrsti dokumenata.

Policija sumnja da je prevareno na stotine građana i da je u igri bilo najmanje dvadeset miliona maraka.

Prekogranična saradnja

Prema podacima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), prevara se odvijala i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, gdje je bio „vrh“ piramide. U mjestu Matulji kod Opatije je 2004. godine formirana firma „Mat-Projekt“ d.o.o. koja je 2008. godine promijenila ime u „Ron-projekt“ d.o.o. Prema sudskom registru, među osnivačima firme su Damir Škundrić i Nikola Rončević.

Prema izjavama osumnjičenih iz BiH, Škundrić i Rončević su formirali timove ljudi u drugim državama koji su „koordinirali ulagače“ u svojim zemljama.

Za svoje usluge dobivali su naknade. Sastanci koordinatora sa upravom firme bili su u Hrvatskoj, na Tenerifima, Marbelli na jugu Španije i u Moskvi.

Iz Policijske uprave Primorsko-goranske potvrdili su CIN-u da su sproveli istragu protiv Škundrića i ostalih i o tome obavijestili Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci. Optužnica još uvijek nije podignuta.

Prema informacijama koje smo dobili od advokata Vanje Mugoše iz crnogorskog Kotora, on zastupa 23 osobe koje su podnijele krivičnu prijavu protiv Zorana Ugarkovića i još šest osoba zbog prevare „Forex“.  Prijava je proslijeđena Vrhovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

Direktor „Sarajevske berze“ Tarik Kurbegović kaže da „Forex“ kao trgovanje devizama postoji i da to nije izmišljena stvar, ali dodaje da takav sistem trgovine devizama u BiH i Hrvatskoj ne postoji. On kaže da je sistem razvijen na stranim tržištima i da je riječ o legalnom poslu kojim se bave ovlaštene brokerske kuće.

„Ako se desi neka prevara, nije prevara „Forex“, prevara je čovjek koji je učinio prevaru“, kaže Kurbegović.