Monitoring medija u Bosni i Hercegovini: Povodi se mijenjaju, govora mržnje sve više

Porast govora mržnje, kojem su najskloniji političari, mediji i influenseri, utječe na svakodnevni život u Bosni i Hercegovini te mora biti sankcionisan.
Foto: Dženat Dreković (CIN)
Foto: Dženat Dreković (CIN)

„Nivo govora mržnje je u porastu“, jedan je od zaključaka monitoringa medija u Bosni i Hercegovini (BiH) koji je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) radio od aprila 2022. do 2024. godine u sklopu mreže Reporting Diversity Network 2.0.

U tom periodu evidentirano je ukupno 97 slučajeva govora mržnje, od čega je 25 posto slučajeva bilo vezano za rod, a 21 posto za etničku diskriminaciju. Ukupno 28 posto evidentiranih slučajeva bilo je usmjereno prema seksualnim manjinama i političkim oponentima. U manjoj mjeri zabilježen je govor mržnje prema novinarima i vjeri. Za razliku od rezultata prethodnog monitoringa, etnička pripadnost više nije dominantna osnova za govor mržnje.

„Političari su oni koji su bili prisutni u apsolutno svim kategorijama i ispoljavali su govor mržnje prema svim osnovama. (…) Međutim, novinari su oni koji su vrlo dominantno bili prisutni u širenju govora mržnje protiv žena“, rekla je istraživačica i autorica izvještaja Lejla Gačanica.

Govoreći o svojim zapažanjima tokom monitoringa, Gačanica je rekla da su aktivisti na društvenim mrežama dominantno bili prisutni kao oni koji kreiraju i pronose govor mržnje.

Na Okruglom stolu „Monitoring govora mržnje u Bosni i Hercegovini“ u Sarajevu predstavljen je izvještaj kojim je mapiran govor mržnje, a učesnici su podsjetili na odgovornost za krivična djela govora mržnje.

Direktorica CIN-a Leila Bičakčić je rekla da su rezultati monitoringa govora mržnje poražavajući u Bosni i Hercegovini i da se ne razlikuju značajno od zemalja regiona.

„U cijelom regionu se pojavljuju vrlo represivne ideje kao nastojanje vlasti da se bore protiv govora mržnje, a to opet, znamo iz iskustva, neće dati rezultate tamo gdje su oni najpotrebniji, nego će biti usmjeren kao alat za svako kritičko mišljenje“, rekla je Bičakčić.

Prema nalazima mapiranja govora mržnje, u javnom diskursu preovladavaju stereotipi, mizoginija, homofobija, netolerancija i jednoumlje. Uobičajeni kanali za širenje govora mržnje su platforme društvenih mreža, online mediji i sekcije za komentare čitalaca.

Azra Maslo iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH istakla je da borba protiv govora mržnje ne može biti samo institucionalna, već mora prožimati kompletno društvo.

„U kontekst regulacije se sve više zalazi, ali ne na način koji će biti represivan, ne na način koji će biti štetan po slobodu izražavanja, nego na način gdje će se platforme obavezati na određene mehanizme zaštite krajnjih korisnika“, rekla je Maslo.

Učesnici okruglog stola su razgovarali i o različitim pristupima u procesu donošenja zakonskih rješenja kada je riječ o govoru mržnje te o ulozi nadležnih institucija u borbi protiv različitih narativa koji predstavljaju govor mržnje.

Centar za istraživačko novinarstvo je nosilac certifikata

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Posljednje vijesti

NASLOVNA
„Adriatic Metals“ u kratkom roku dobio novu dozvolu za rudarenje
Federalna vlast je omogućila kompaniji „Adriatic Metals“ novu dozvolu za rudarenje u brdima između Vareša i Kaknja, 15 dana nakon što je sud poništio prethodnu.
NASLOVNA_Milorad-Dodik_Rasid-Sardarov
Vlada RS-a odlučila otkupiti nezavršene energetske projekte od Rašida Sardarova
Vlada Republike Srpske donijela je odluku da otkupi suvlasništvo ruskog biznismena Rašida Sardarova u preduzeću „Comsar Energy RS“ koje u ovom bh. entitetu ima nekoliko...
Adriatic-Metal-Vares-Screenshot
Adriatic Metals ostao bez dozvole za iskopavanje rude u Varešu
„Adriatic Metals BH“ ostao je bez dozvole za iskopavanje olova, cinka i barita u brdima između Vareša i Kaknja jer prethodno nije utvrđeno kakav će to utjecaj imati...
Učitaj još

Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora www.cin.ba

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.