
Sporost u provođenju Zakona o sigurnosti hrane donesenog 2004. godine, kao i u uspostavljanju državne Agencije za sigurnost, glavni su razlozi zbog kojih je Bosna i Hercegovina postala smetljište za hranu koja ne zadovoljava zdravstveno-higijenske norme.
Sigurnost hrane je odnedavno postala jednim od glavnih prioriteta Evropske unije i u nju se dosta ulaže, posebno u okviru naučno-istraživačkih projekata. Epidemije, poput bolesti ludih krava, dovele su do radikalnog zaokreta u zakonskoj regulaciji ove oblasti.
Engleski stručnjak za hranu Len Woods, član EU tima koji je u BiH radio na projektu pod nazivom ‘Jedinstveni ekonomski prostor’, kaže da bi i u BiH volio vidjeti ‘malo više energije u tom pravcu.’
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Njegov projekat je zaslužan što su domaće vlasti usvojile propise koji regulišu sigurnost hrane i zaštitu potrošača, ali on kaže da BiH ne primjenjuje zakone i propise kojima se vodi ostatak svijeta.
Posljedica toga je, tvrdi Woods, da je BiH postala neka vrsta ‘otpada, ne samo za hranu, već i za prevaziđene električne vodove kao i druge proizvode koji ne zadovoljavaju standarde.’
Jedan od glavnih razloga za kašnjenje je taj što BiH, za razliku od drugih evropskih zemalja, nema ministarstva poljoprivrede i zdravstva na državnom nivou. U većini evropskih zemalja, ova ministarstva sarađuju kako bi vodili računa da hrana na tržištu nije pokvarena i da je sigurna za upotrebu.
Zakon o sigurnosti hrane iz 2004. godine je uspostavio potpuno novu instituciju – Agenciju za sigurnost hrane. Dok se ne osnuju državna ministarstava za poljoprivredu i zdravlje ova Agencija će obavljati njihove poslove. Međutim, do imenovanja direktora ove ustanove trebalo je čekati do 3. aprila ove godine.
U okviru projekta EU, grupa domaćih i evropskih stručnjaka je krajem juna 2005. godine sa engleskog prevela i za preuzimanje pripremila 31 propis iz oblasti sigurnosti hrane. Cilj je bio staviti u pogon zakon iz 2004. godine.
Woods smatra da će nedostatak sredstava i mreže labaratorija predstavljati glavne prepreke za provođenje zakona.
Agencija za sigurnost hrane, Ured za veterinarstvo, te Agencija za zaštitu zdravlja bilja tri su ključne državne institucije koje u budućnosti trebaju osigurati sistem kontrole hrane u BiH, prema riječima Radomira Marinkovića, domaćeg eksperta koji je učestvovao u realiziranju ovog projekta.
‘To bi trebala biti ta neka tri stuba koja bi garantovala sigurnost hrane i sigurnost građana BiH’, kaže on. Ove tri institucije trebale bi se naći jednog dana pod ingerencijom budućeg ministarstva poljoprivrede.
Marinković smatra da, pored svega što vlasti treba da urade u vezi sa sigurnošću hrane, i sami proizvođači trebaju uspostaviti dobru higijensku praksu i kontrolu.
Uloga države je, dodaje on, da kroz inspektore provjeri da li je sve tako kao što proizvođači tvrde.