Dobrovoljni radnici na crno

Za postojanje crnog tržišta rada nisu poslodavci jedini krivci, niti je svaki od preko 240.000 radnika na crno prisiljen da radi samo za platu, a bez prava i doprinosa. Mnogi sami žele da tako rade.

Nisu samo poslodavci ti koji imaju korist od zaobilaženja pravila i neprijavljivanja radnika. I neki od radnika su naučili da eksploatišu sistem.

Najčešći prekršioci zakona su mlade osobe koje po prvi puta traže posao.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske kaže da radnici, stari između dvadeset i trideset godina, smatraju da im ne treba zdravstveno osiguranje, te da do odlaska u penziju imaju još nekoliko decenija. Oni su i više nego spremni da pristanu da rade za šefove koji će im ponuditi nešto veće plate umjesto da ih prijave.

Ne želite propustiti naše priče?

Prijavite se na newsletter.

Ne želite propustiti naše priče?

Prijavite se na newsletter.

S druge strane, prema riječima predstavnika penzionerskih udruženja, i penzioneri, u želji da poboljšaju svoje kućne budžete, prihvaćaju razne poslove, iako na taj način mogu skrenuti na sebe pažnju nadležnih institucija i izgubiti penziju. Sva pitanja su im suvišna.

Radnici kompanija koje su u teškom položaju također ponekad objeručke prihvaćaju druge poslove za koje neće biti prijavljeni. Na taj način primaju platu, ali i dalje drže pozicije u kompanijama u koje su investirali mnogo vremena. Nadaju se, nekada bezrazložno, da će njihove firme oživjeti, uplatiti im zaostale doprinose i tako im omogućiti da se penzionišu na vrijeme.

Ilija Kalajdžić, predsjednik Sindikata Distrikta Brčko kaže da udovice, čiji su muževi poginuli u ratu, imaju pravo na penzije i zdravstveno osiguranje, osim ako nisu zaposlene i prijavljene, zbog čega neke od njih rade na crno. Kao i penzioneri, ni one ne žele izgubiti državne beneficije, nego ih pokušavaju dopuniti vlastitim primanjima.

Nezaposleni radnici također imaju razloga da rade na crno. Ako su prijavljeni u jednom od zavoda za zapošljavanje u BiH, država plaća njihovo zdravstveno osiguranje. Povremenim radom na crno mogu doći i do kakvih takvih plata. Istraživanje koje je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva proveo Prism Research u decembru prošle godine, je pokazalo da je blizu 69 odsto radnika koji rade na crno prijavljeno u jednom od zavoda za zapošljavanje u BiH.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) dostupan je i na mobilnim uređajima, a aplikaciju možete preuzeti na Google Play i App Store prodavnicama.

Centar za istraživačko novinarstvo je nosilac certifikata

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Posljednje priče

Novinari CIN-a su zatekli Nenada Nešića na balkonu njegovog luksuznog apartmana u Tivtu tokom rada na priči o njegovoj imovini (Fotoilustracija: Željko Todorović / CIN)
Iako pod mjerama zabrane, Nenad Nešić na odmoru u Crnoj Gori
Nenad Nešić je otputovao u Tivat u Crnu Goru iako je pod mjerama zabrane putovanja. Sud BiH mu je na lični zahtjev vratio pasoš i odobrio da napusti BiH. Njega Tužilaštvo...
Ubica Radoje Živković je uz pomoć bivšeg banjalučkog policajca došao do pasoša sa ukradenim identitetom Andreja Jovića (Fotoilustracija: Željko Todorović / CIN)
Krađa identiteta u BiH - kad pasoš pocrveni
Bh. državljanin Andrej Jović četiri godine doživljava pakao na granicama jer je njegove lične podatke zloupotrijebio ubica narkoklana Radoje Živković. Morao je čak...
Ilusracija za naslovnicu
Glamočani gube zemlju zbog privatnog vjetroparka
Opština Glamoč pod izgovorom javnog interesa provodi eksproprijaciju zemljišta na štetu svojih građana, a u korist privatnog investitora koji će na toj zemlji graditi...
Učitaj još