Petnaest dana je trebalo Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije da izda firmi „Adriatic Metals“ novu dozvolu za rudarenje nakon što im je prethodnu poništio Kantonalni sud u Mostaru koncem 2024. godine po tužbi Javnog preduzeća „Vodokom“ iz Kaknja.
Prethodna dozvola Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije je osporena jer nije utvrđeno kakav će utjecaj rudarenje kompanije „Adriatic Metals“ u brdima nadomak Vareša imati na izvorište vode kojim se snabdijeva Kakanj.
U novoj dozvoli, na koju kakanjsko javno preduzeće „Vodokom“ ponovo ima pravo žalbe, navedeno je da su „provedena istraživanja i kontinuirana osmatranja“ te da ne ukazuju na mogućnost zagađenja izvorišta rijeke Bukovice.
Novi direktor „Vodokoma“ Ishak Avdispahić je novinaru Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) rekao da neće ponovo tužiti Ministarstvo radi dozvole za rudaranje izdate kompaniji „Adriatic Metals“.
„Ja ne vidim za šta sad mi ponovo možemo da tužimo Federalno ministarstvo“, rekao je Avdispahić.
CIN je od Ministarstva tražio da mu dostavi novo rješenje na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Prije nego su dostavili odgovor, zatražili su saglasnost od „Adriatic Metalsa“ za to.
Koncesija u vodozaštitnoj zoni
„Vodokom“ je u maju 2021. odbio dati rudarskoj kompaniji „Adriatic Metals“, odnosno tadašnjem „Eastern Miningu“ saglasnost za izgradnju postrojenja za rudnik. Federalno ministarstvo se oglušilo na tadašnju odluku „Vodokoma“ i dva mjeseca poslije ipak dalo ovoj kompaniji dozvolu za podzemnu eksploataciju ruda. „Vodokom“ ih je zbog toga tužio u augustu 2021. godine.
Kantonalni sud u Mostaru je tri i po godine poslije utvrdio da su prije donošenja osporenog rješenja „morali razjasniti da li će buduća eksploatacija mineralnih sirovina i izgradnja postojećih objekata imati negativan utjecaj na izvorište ‘Bukovica’“.
Kakanj se snabdijeva vodom iz rijeke Bukovice koja nastaje ulijevanjem potoka sa područja općine Vareš.
Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće za grad Kakanj s rijeke Bukovice je više od decenije na snazi u Zeničko-dobojskom kantonu i strogo zabranjuje eksploatacije rudnih minerala u II vodozaštitnoj zoni.
Budući da je utvrđeno da se koncesiono polje „Adriatic Metalsa“ nalazi u II i III vodozaštitnoj zoni, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije bilo je dužno razjasniti na kojem se tačno prostoru nalazi eksploataciono polje.
„Napominjemo da je prostor na kojem se odobrava eksploatacija u potpunosti i na cijelom dijelu izvan i III i II vodozaštitne zone“, navedeno je u novoj dozvoli za rudarenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije iz januara 2025. godine.
Federalno ministarstvo je u odluci navelo da je za vrijeme trajanja upravnog spora vršena eksploatacija rude u Varešu.
„Kako je od izdavanja dozvole prošlo više od dvije godine, u navedenom periodu vršena je eksploatacija i provođen kontinuirani monitoring i praćenje uticaja eksploatacije. (…) Možemo zaključiti da nema bitnih promjena u režimu kvantiteta i kvaliteta podzemnih i površinskih voda“, navedeno je u rješenju Federalnog ministarstva.
Direktor Avdispahić, s druge strane, napominje kako „Vodokom“ teži ugradnji stacionarnih senzora koji bi konstantno mogli kontrolisati kvalitet vode.
„Ja sam se informisao kolike su to cijene. To su enormno visoke cijene. Govorim sa stanovišta ‘Vodokoma’ koji nije u baš u nekoj idealnoj finansijskoj situaciji“, rekao je Avdispahić, napominjući da je to jedini siguran način za konstantno praćenje zdravstvene ispravnosti vode.
Užurbana odluka
Kakanjsko javno preduzeće „Vodokom“ je u maju 2021. godine odbilo dati „Adriatic Metalsu“, odnosno „Eastern Miningu“ saglasnost za eksploataciju i izgradnju postrojenja za rudnik, argumentirajući odluku stručnim mišljenjem inženjera geologije Mirze Bašagića.
Novinari CIN-a su u julu 2023. godine, pozivajući se na nalaze inženjera Bašagića, objavili da su netačni podaci navedeni u studiji Rudarskog instituta iz Tuzle koju je „Adriatic Metals“ priložio „Vodokomu“ kada je tražio njihovu saglasnost.
U toj studiji je navedeno da područje koncesije za eksploataciju ne ulazi u slivno područje rijeke Bukovice i da se ležište Rupice nalazi nizvodno od vodozahvata rijeke te da buduća eksploatacija neće imati utjecaj na vodozahvat.
„Neshvatljivo je da iz tako renomirane kuće kakva je Rudarski institut iz Tuzle mogu izaći ovakve tvrdnje kada je bjelodano poznato i potpuno jasno da se vodozahvat ‘Bukovica’ nalazi nizvodno i na znatno nižoj nadmorskoj visini u odnosu na područje Rupica“, istakao je tada u svom nalazu Bašagić.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je u julu 2021. godine, prije nego što je dozvolilo rudarenje kompaniji „Adriatic Metals“, organizovalo usmenu raspravu na kojoj su uz predstavnike „Adriatic Metalsa“ učestvovali i predstavnici „Vodokoma“, Općine Vareš i drugi.
Međutim, u dozvoli iz 2025. godine su se ponovo pozvali na istu javnu raspravu jer novu nisu ni organizovali. Ovaj put nisu tražili saglasnost „Vodokoma“.
U međuvremenu je Agencija za vodno područje rijeke Save izdala „Adriatic Metalsu“ novo Rješenje o vodnoj dozvoli za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda i za aktivnosti koje mogu imati specifične utjecaje na vode prilikom izvođenja radova na eksploataciji kompleksne rude olova, cinka i barita na lokalitetu Rupice.
