Vlada Crne Gore i Prva banka su 17. decembra 2007. godine potpisale ugovor o kreditnoj podršci od 44 miliona eura. Istoga dana tadašnji premijer Milo Đukanović je, odgovarajući na pitanje novinara, izjavio da je njegova firma Global Montenegro zemljište u Budvi platila novcem od kredita.
‘Učinili smo i prvi korak, a to je priprema kvalitetnog biznis plana, na osnovu kojeg je i dobijen kredit od Hypo Alpe-Adria banke u iznosu od 5 miliona eura’ kazao je Đukanović.
Međutim, drugačije govore interni dokumenti do kojih je došla mreža istraživačkih novinara Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP).
Naime, kontrolori Centralne banke su utvrdili da je firma Global Montenegro, registrovana za konsalting i menadžment poslove, kredit za kupovinu zemljišta dobila mnogo ranije. U izvještaju kontrolora se navodi da je Prva banka ovoj firmi 26. februara 2007. godine odobrila kredit od 3,1 milion eura za kupovinu zemljišta u Budvi na kojem je firma planirala gradnju ekskluzivnog stambenog naselja.
Iz dokumentacije Uprave za nekretnine koje je OCCRP-u dostavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) se vidi da je neposredno prije odobravanja kredita, 20. februara 2007. godine, firma Global Montenegro potpisala ugovor o kupovinu 20.229 kvadratnih metara zemljišta. Već 27. februara, dan nakon što je kredit odobren, stari vlasnik je dao pisanu izjavu da mu je isplaćeno nešto preko 3 miliona eura.
U to vrijeme vlasnik Global Montenegra bio je Vuk Rajković, Đukanovićev kum. Prvu banku kontrolišu članovi porodice i prijatelji bivšeg premijera.
U izvještaju iz maja 2007. godine Centralna banka je kritikovala povoljne uvjete pod kojima je kredit odobren. Global Montenegro, osnovan tek nekoliko sedmica ranije, nije priložio biznis plan iz kojeg bi banka mogla vidjeti kako će kredit biti vraćen. Banka nije raspolagala ni informacijama o toku gotovine.
I pored toga, kredit je odobren.
Uz kredit sa rokom vraćanja od tri godine odobren je i grejs period od 12 mjeseci, u kojem firma nije imala obavezu plaćanja kamate, već je ona dodavana glavnici. Izvor otplate kredita je trebao biti prihod iz tekućeg poslovanja.
‘Ovakvo odobravanje dugoročnih kredita, pri čemu su odobreni uz grejs period (do 12 mjeseci) nije u skladu sa zdravom bankarskom praksom i kontrola naglašava da Banka u inicijalnoj fazi odobravanja kredita treba da sagledava kvalitet biznis ideja, prati njihovu realizaciju i na osnovu završenosti pojedinih faza – situacija, pušta tranše kredita“, navodi se u izvještaju iz maja 2007. godine.
Kontrola je, također, naglasila da odobravanje ovakvih kredita povećava kreditni rizik te da ih Banka može odobravati samo u izuzetnim slučajevima.
Ovo je tek jedan od primjera kako je Prva banka odobravala kredite pod iznimno povoljnim uvjetima, što je i dovelo do toga da je morala potražiti spas u kreditima vlade, što je, u konačnici, novac građana Crne Gore. Međutim, prema tvrdnjama opozicije, za spašavanje privatne banke Prve familije ni to nije bilo dovoljno, nego je prodan najvredniji resurs Crne Gore – Elektroprivreda.
Global Montenegro zapravo i nije bio profitabilan. Finansijski izvještaji pokazuju da je prihod ove firme u 2007.godini iznosio 47.000 eura, a profit 1.400 eura. Đukanović je suvlasnik firme postao zvanično 2008. godine. Od tada do kraja 2010. godine firma je poslovala sa gubitkom od skoro 2,2 miliona eura. U tom periodu firma je prihodovala tek 178,000 eura.
Kompanija je u međuvremenu dobila kredit Hypo Alpe-Adria banke koji je, možda, upotrijebljen za otplatu kredita kod Prve banke. Hipoteka na zemljište u Budvi je uknjižena u februaru 2008. godine.
Kredit koji je firma Global Montenegro imala kod Prve banke bio je djelimično obezbijeđen oročenim depozitom Investicionog fonda MIG, u iznosu od 2 miliona eura. Kontrolori Centralne banke su imali primjedbe i na ovaj aranžman, jer je ugovor o depozitu omogućavao povlačenje novca prije otplate kredita koji je njime bio obezbijeđen.
Ni to nije sve. Dva mjeseca kasnije Prva banka je i ovom fondu odobrila kredit u iznosu od 1,5 miliona eura za kupovinu građevinskog zemljišta.
I ovaj kredit je odobren po povlaštenim uvjetima.
Naime, kao garanciju za kredit Fond je položio dva depozita u ukupnom iznosu od milion eura. Međutim, ugovorom o oročenju Banka se obavezala da će na depozit obračunavati kamatu od 7 posto, dok je prema ugovoru o kreditu MIG plaćao kamatu od 6,5 posto.
‘Plasiranje sredstava po nižoj kamatnoj stopi (…) predstavlja nesigurno i nesolidno poslovanje, čije su moguće posljedice (…) gubitak ili šteta za Banku’, navodi se u izvještaju Centralne banke iz decembra 2007. godine.
Đukanović je krajem 2008. godine izjavio da se nije želio baviti biznisom dok je na funkciji: ‘Sve aktivnosti na tom projektu sam zamrznuo i ostavio partneru da vidi šta dalje’.
Prema podacima iz Registra Privrednog suda u Podgorici, Global Montenegro je osnovan 29. januara 2007. godine. Đukanović je zvanično postao suvlasnik godinu dana kasnije, samo nekoliko dana prije imenovanja na funkciju premijera.
Aco Đukanović
I Aco Đukanović je profitirao zahvaljujući povlaštenom tretmanu koji je imao kao najveći pojedinačni akcionar Banke.
Invest Nova, građevinska kompanija u vlasništvu Ace Đukanovića nalik je kompaniji njegovog brata. Suvlasnik firme je offshore kompanija sa Kipra. Uz mali protok kapitala, ova kompanija ima milionske obaveze i vrijedne nekretnine.
Prema podacima iz novembra 2008. godine, Invest Nova je imala tri kredita u ukupnom iznosu od 3,9 miliona eura. Po jednom kreditu joj je odobren grejs period od četiri godine, dok je za druga dva imala grejs period od tri godine. Prema uvjetima kredita Invest Nova nije trebala plaćati kamatu tokom grejs perioda, već je ugovoreno da se iznos kredita plaća u punom iznosu po isteku grejs perioda.
Kontrolori su te godine napisali da grejs period kod svih ostalih kompanija nije duži od dvije godine.
Prema podacima iz finansijskih izvještaja, Invest Nova je 2010. godine imala 6,8 miliona dugoročnih obaveza te imovinu vrijednu 15 miliona eura. Ukupna zarada firme te godine je iznosila 84.000 eura.
No, Invest Nova već godinama posluje sa gubitkom. Tako je od 2007. do 2010. godine akumulirala 2,7 miliona gubitka. Finansijski izvještaji za 2011. godinu nisu bili dostupni.
Aco je lično imao koristi od visokih kamatnih stopa koje mu je Banka odobravala na depozite. Tako je 2008. godine imao 19 miliona eura u depozitima, pri čemu mu je bila odobrena kamatna stopa od 8 posto.
Ista kamatna stopa je bila odobrena i suvlasniku kompanije Chercor Co, registrovane na Kipru. Firma je te godine imala depozit od 3,3 miliona eura. Ne zna se ko su stvarni vlasnici ove kompanije.
Ana Kolarević
Sublime Developments, građevinska firma u vlasništvu Edina Kolarevića, sina Ane Kolarević, sestre Mile i Ace Đukanovića, je u februaru 2010. godine imao u Banci kredit od 1,6 miliona eura. Kada su godinu ranije zatražili na uvid kreditni dosje ove firme, kontrolorima je iz Prve banke rečeno da je dokumentacija zagubljena tokom preseljenja. U izvještaju iz 2010. godine Centralna banka navodi da je firma veoma zadužena te da nema protok gotovine.
Centralna banka je tokom ranijih kontrola ustanovila da je kredit kompanije bio osiguran depozitom od 1,6 miliona eura. Međutim, depozit je u jednom trenutku povučen, a kontrolorima nije dato objašnjenje zašto je Banka to dozvolila.
Advokatskoj kancelariji Ane Kolarević Banka je, također, odobrila kredit. Ne postoje informacije o prvobitnoj visini kredita, ali je u junu 2009. godine preostali iznos duga bio 41.000 eura. Firma njenog bivšeg supruga je 14. septembra, također, u Banci imala kredit od 826.000 eura. Dug je otplaćen do kraja te godine.
Kompanija Mehmeda Kolarevića, Kolarević d.o.o, je u januaru 2010. godine, također, dobila kratkoročni kredit za finansiranje obrtnih sredstava u iznosu od 150.000 eura. Prva banka je tada imala zabranu kreditiranja. Kredit je odobren na 12 mjeseci, sa grejs periodom od šest mjeseci.
