Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) proizvoljno se pozvalo na zaštitu ličnih podataka kada je odbilo pristup imovinskim kartonima tužilaca, navela je Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH u Izvještaju za 2015. godinu.

U Izvještaju je navedeno da javni organi prilikom odlučivanja po zahtjevima za slobodu pristupa informacijama trebaju uvijek da cijene i javni interes.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je prošle godine zatražio od VSTV-a pristup imovinskim kartonima sudija i tužilaca. Zahtjev je odbijen uz obrazloženje da bi dostavljanjem takvih informacija mogla biti nanesena šteta, odnosno povrijeđena privatnost ovih osoba.

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija je rekao da bi za objavu tih podataka trebalo promijeniti zakonsko uređenje kojim bi se omogućilo „narušavanje sfere privatnosti“.

Govoreći o imovinskim kartonima sudija i tužilaca na konferenciji koju je u Sarajevu krajem prošlog mjeseca organizirao Transparency International BiH, Tegeltija je rekao da institucija na čijem je čelu nema klasične imovinske kartone sudija i tužilaca te da su podaci koje imaju u formi finansijskih izvještaja. Prema njegovim riječima, u tim izvještajima su i podaci o imovini koju imaju njihova djeca i supružnici.

„Oni sami po sebi nisu dužni da odgovaraju javnosti na bilo kakva pitanja“, rekao je Tegeltija.

Napomenuo je da posjedovanje imovine nije nikakvo krivično djelo. „Biti bogat nije zabranjeno. Imati veliku platu, opet ni to nije zabranjeno. Imati dodatne prihode, izdavati imovinu koju imaš, davati u zakup, ni to nije zabranjeno. Nije zabranjeno imati novac ukoliko možeš da kažeš odakle ti“, rekao je Tegeltija uz napomenu da neće biti problem objaviti te podatke ukoliko se stvore zakonske mogućnosti.

Predstavnik organizacije „Gong“ iz Hrvatske Duje Prkut rekao je da je u njihovoj zemlji problem riješen na način da su iz imovinskih kartona izbrisani lični podaci.

Za razliku od BiH u kojoj imovinski kartoni koje sudije i tužioci predaju VSTV-u a izabrani zvaničnici Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) nisu javno dostupni, u susjednim zemljama sistem je drukčiji.

Sudije i tužioci u Hrvatskoj, jednako kao i ostali funkcioneri, imovinske kartice predaju Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Imovinske kartone iz kojih su uklonjeni lični podaci Povjerenstvo objavljuju se svojoj internetskoj stranici.

Sudije, tužioci i drugi funkcioneri u Makedoniji imovinske kartice predaju Državnoj komisiji za prevenciju korupcije Makedonije, njihove kolege iz Crne Gore Komisiji za sprečavanje sukoba interesa Crne Gore, a iz Srbije Agenciji za borbu protiv korupcije Srbije. Na internetskim stranicama ovih institucija javnost može provjeriti šta je u posjedu nosilaca zakonodavne vlasti.

Izvještaj o zaštiti ličnih podataka u BiH za 2015. godinu koji je pripremila Agencija naći će se pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na sjednici zakazanoj za 27. juni 2016. godine.