Rukovodioci Organizacije demobilisanih boraca (ODB) Općine Centar i njene firme Uzrab nisu opravdali 223.000 KM koje su podigli u gotovini sa transakcijskih računa ovih dviju organizacija u periodu od 2006. do 2008. godine.

Kako joj nije predočena dokumentacija iz koje bi se vidjelo na šta je ovaj novac potrošen, Finansijska policija Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je u martu prošle godine podnijela krivične prijave protiv Zlatana Kovačića, predsjednika Upravnog odbora ODB-a Centar, i Ibrahima Šarića, bivšeg direktora Uzraba.

Inspektori su tek na osnovu uvida u dokumentaciju banke u kojoj su otvoreni računi utvrdili da je novac uziman na ime materijalnih troškova, naknada i troškova članova upravnog odbora, pomoći borcima i raznih drugih isplata. Međutim, o tome ne postoji evidencija u poslovnim knjigama ODB-a Centar i Uzraba.

Kovačića i Šarića policija tereti za nesavjestan rad u službi i nanošenje štete organizacijama.

Tužilaštvu Kantona Sarajeva (KS) su prijavljena još dva člana Upravnog odbora ODB-a Centar, Elmedin Lakača i Hamdo Ćurovac, jer nisu nadzirali podizanje gotovine sa računa i trošenje novca organizacije. Po istom osnovu okrivljen je i Kovačić, ali ovaj put kao predsjednik Nadzornog odbora Uzraba.

U tužilaštvu kažu da provjeravaju navode iz prijava Finansijske policije.

Novac uplaćen, obdanište nije sagrađeno

ODB Centar postoji od aprila 2004. godine. Dokumentacija ove organizacije je bila uredna 2005. godine, kada je na raspolaganju imala 22.000 KM.

Od 2006. do 2008. godine na račun ODB-a Centar uplaćeno je 405.000 KM, uglavnom budžetskog novca. Više od polovine tog iznosa – 225.000 KM – uplaćeno je za obnovu sarajevskog obdaništa Razigrani dani u naselju Jezero, iz budžeta Općine Centar, Kantona Sarajevo i Federacije BiH. Međutim, ova predškolska ustanova nikad nije otvorena.

ODB Centar je posao povjerio Uzrabu, firmi za radno angažovanje nezaposlenih boraca koju je osnovao 2006. godine. Organizacija je na račun svoje firme uplatila ukupno 154.000 KM.

Šarić, koji je bio direktor Uzraba do 2007. godine, objašnjava da je previše potrošeno na obnovu krova, pristupnih puteva, zamjene instalacija i ostale grube radove, te da nije bilo novca da se krene u stvarnu obnovu objekta.

Finansijska policija FBiH je utvrdila da je tokom Šarićevog mandata sa računa Uzraba podignuto 63.000 KM u gotovini za koje nisu priloženi dokazi o utrošku.

Firmu je napustio zbog, kako kaže, neslaganja sa odborom organizacije oko poslovnih ideja. Naslijedila ga je Lejla Nuaj koja kaže da je u protekle četiri godine samo formalno obavljala funkciju direktorice i da nikad nije imala uvida u finansije, niti je mogla podizati novac sa računa.

Prema riječima direktorice Uzraba, novcem je raspolagao Kovačić, što potvrđuju i nalazi Finansijske policije za 2008. godinu.

Iste godine Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH je ovoj organizaciji uplatilo 30.000 KM za obnovu obdaništa. No, pošto ODB Centar nije dostavljao izvještaje o radovima, Ministarstvo je na teren poslalo Komisiju za nadzor nad namjenskim utroškom sredstava. Ona je utvrdila da „vrijednost izvedenih radova na objektu nije ni blizu iznosu dodijeljenih sredstava“. Pošto ni nakon ovog nalaza nije dobilo izvještaj organizacije, niti je uspjelo stupiti u kontakt sa Kovačićem, Ministarstvo se obratilo Pravobranilaštvu FBiH.

Ono je prvog novembra 2010. godine podnijelo tužbu protiv ODB-a Centar zbog neosnovanog bogaćenja, a već krajem iste godine Općinski sud u Sarajevu je donio presudu da ODB vrati 30.000 KM, uključujući i zatezne kamate od 30. jula 2008. godine do isplate. Rješenje o naplati je doneseno u augustu prošle godine, no novac još nije uplaćen.

Kovačić kaže da neće vratiti novac i da će pokušati postići dogovor sa Ministarstvom o povlačenju tužbe.

Prema podacima Agencije za finansijske, informatičke i posredničke usluge (AFIP) u 2009. i 2010. godini Uzrab nije imao ni prihoda ni zaposlenih.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva pronašli su i da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u 2010. godini dalo Uzrabu poticaj od 40.000 KM. U organizaciji kažu da su ovim novcem kupili vozilo za prijevoz radnika i građevinsku pumpu. Međutim, u izvještaju koji je krajem oktobra prošle godine sačinila Komisija za praćenje utroška poticaja navodi se da Uzrab ni nakon opomene nije dostavio dokaze o plaćanju.

CIN je, također, pronašao da je prihod koji je Uzrab prijavio AFIP-u 2008. godine za 25.000 KM manji od iznosa koji je prema nalazima Finansijske policije te godine uplaćen na njihov račun.

Kovačića policija tereti da je tokom tri godine sa računa ODB-a Centar podigao 160.000 KM koje nije opravdao računima i priznanicama. On negira da je pronevjerio novac.

Kontrola pet organizacija i dvije firme

Osim ODB-a Centar i njegove firme Finansijska policija FBiH je kontrolisala i rad ODB-a Novo Sarajevo, Vogošća, Ilijaš, Udruženje ratnih i vojnih invalida Grada Sarajeva, te boračku firmu BH Apel iz Sarajeva. Izuzimajući firmu BH Apel u kojoj nisu postojali dokazi o utrošku 17.000 KM, inspektori nisu utvrdili veće nepravilnosti kod ostalih organizacija.

Fadil Bašić, šef tuzlanskog ureda Finansijske policije FBiH, kaže da su tužilaštvu podnijeli izvještaj o kontroli ovih organizacija i izvještaj o počinjenom krivičnom djelu u slučaju ODB Centar i Uzrab. Dodaje da je izvještaj o nepravilnostima u drugim organizacijama proslijeđen tužilaštvu koje će, ako odluči tako, pokrenuti istragu.

Zahtjev za kontrolu poslovanja pet boračkih organizacija poslao je Savez demobilisanih boraca KS-a. Predsjednik saveza Emir Pljevljaković kaže da su to učinili zbog pritužbi članova i zato što im ove organizacije nisu dostavljale izvještaje o radu.

U ODB-u Centar kažu da su izvještaje o radu slali Komisiji za boračka pitanja općine. Na temelju ovih dokumenata, u kojima su date samo okvirne informacije o aktivnostima i troškovima, komisija donosi zaključke o radu organizacija i šalje ih općinskom vijeću na usvajanje.

Sevdalija Hasanović, aktuelni predsjednik Upravnog odbora ODB-a Centar, kaže da im općina ne bi davala novac da nisu opravdali utrošak sredstava.

Međutim, Sevdalija i Hamdija Hasanović, njegov komšija i dalji rođak, te vijećnik Stranke demokratske akcije i član Nadzornog odbora Uzraba od juna 2006. do novembra 2007 godine, bili su u prilici da odlučuju o izvještajima ODB-a Centar.

Naime, Hamdija je od 2006. godine član Komisije za boračka pitanja a od 2009. i njen predsjednik. Sevdalija je u komisiju ušao prije tri godine. Kaže da nije učestvovao u radu komisije kada se raspravljalo o izvještajima njegove organizacije. Podaci do kojih je došao CIN pokazuju da Hamdija jeste.

Novinari CIN-a su pronašli i da je Zlatan Kovačić, dok je bio predsjednik Upravnog odbora ODB-a Centar u izvještajima o radu 2007. i 2008. godine, iznosio netačne informacije o nabavci zemlje u Hadžićima.

On je u izvještaju o radu za 2007. godinu obavijestio općinu o nabavci zemljišta koje se nalazi u vlasništvu organizacije 1/1 te da na njemu planiraju izgradnju turističko-rehabilitacionog centra. Kupoprodajni ugovor sa vlasnikom zemlje sklopio je tek naredne godine. Osim toga, zemljište do danas nije preveo na ODB Centar, pokazuju dokumenti Zemljišno-knjižnog ureda Općinskog suda u Sarajevu.

Prema tom ugovoru ODB Centar je kupio 3.700 metara kvadratnih zemljišta u Žunovnici kod Hadžića, za koje je vlasniku Mladenu Todoroviću trebao isplatiti 32.000 KM.

Todorović kaže da mu duguju još 2.000 KM, ali da neće dopustiti da se zemljište uknjiži na kupce čak i ako izmire dug, jer cijena zemljišta je u međuvremenu porasla.

Kovačić kaže da zemljište nije uknjiženo kao vlasništvo organizacije jer nisu platili 4.000 KM naknada za prevod.

U KS-u najmanje 150 boračkih organizacija

Kantonalne i općinske vlasti u Sarajevu u prosjeku troše 2,5 miliona KM godišnje za finansiranje rada boračkih organizacija. U kantonalnom registru nevladinih organizacija upisano je najmanje 150 boračkih organizacija, no znatan dio njih nema redovne prihode iz budžeta.

Ured za reviziju institucija FBiH je u Izvještaju o utrošku sredstava u KS za 2009. godinu naveo da Ministarstvo za boračka pitanja ne kontroliše dovoljno kako se troši novac namijenjen za boračke organizacije. Revizori su naveli da boračke organizacije često ne dostavljaju podatke o svojim troškovima ili dostavljaju samo obračune iz kojih se ne može utvrditi na što je novac potrošen.

Prema podacima koje je prikupio CIN, Ministarstvo za boračka pitanja KS-a u prosjeku godišnje finansira 30, a osam sarajevskih općina 70 organizacija. Neke od njih dobijaju novac i iz budžeta kantona i općina.

Novac se troši na plaće i naknade zaposlenih, organiziranje manifestacija, pomaganje porodicama siromašnih boraca, njihovo liječenje, kupovinu ogrjeva i zimnica, ljetovanja boračkih familija, stipendije za djecu boraca.

Bivši borci kažu da nisu zadovoljni radom boračkih organizacija.

“Da se mene pita, ja bih ukinuo sva boračka udruženja, jer nema nikakve koristi za širu boračku populaciju”, kaže Elvir Ribica, bivši pripadnik Armije BiH i ratni vojni invalid iz Sarajeva.

Izvještaji Finansijske policije pokazuju da je na računima pet organizacija i njihovim dvjema firmama od 2005. do 2008. godine bilo ukupno 960.000 KM, od čega je na jednokratne pomoći borcima potrošeno 72.000 KM. Najviše novca odlazi na materijalne troškove organizacija, plaće njihovih zaposlenika te naknade članovima upravnih i nadzornih odbora.

Na računu ODB-a Novo Sarajevo je u ovom periodu bilo 63.000 KM, od čega je na plaće rukovodilaca organizacije potrošeno skoro 38.000 KM. Novac sa računa organizacije podizali su predsjednik Naser Islamović i njegova supruga Aida, inače direktorica firme BH Apel.

Islamović kaže da je budžet ODB-a Novo Sarajevo danas 8.000 KM. Objašnjava da je za isplatu minimalne plaće i doprinose mjesečno potrebno 650 KM a da organizacija mora plaćati i račune za struju i vodu.

Od 29.500 KM, koliko je u 2007. i 2008. godini dobio ODB Vogošća, 11.000 KM je potrošeno na materijalne troškove, dnevnice i naknade. Pomoć borcima nije isplaćivana.

Zahtjev za kontrolu poslovanja pet boračkih organizacija poslao je Savez demobilisanih boraca KS-a. Predsjednik saveza Emir Pljevljaković kaže da su to učinili zbog pritužbi članova i zato što im ove organizacije nisu dostavljale izvještaje o radu.

U ODB-u Centar kažu da su izvještaje o radu slali Komisiji za boračka pitanja općine. Na temelju ovih dokumenata, u kojima su date samo okvirne informacije o aktivnostima i troškovima, komisija donosi zaključke o radu organizacija i šalje ih općinskom vijeću na usvajanje.

Sevdalija Hasanović, aktuelni predsjednik Upravnog odbora ODB-a Centar, kaže da im općina ne bi davala novac da nisu opravdali utrošak sredstava.

Međutim, Sevdalija i Hamdija Hasanović, njegov komšija i dalji rođak, te vijećnik Stranke demokratske akcije i član Nadzornog odbora Uzraba od juna 2006. do novembra 2007 godine, bili su u prilici da odlučuju o izvještajima ODB-a Centar.

Naime, Hamdija je od 2006. godine član Komisije za boračka pitanja a od 2009. i njen predsjednik. Sevdalija je u komisiju ušao prije tri godine. Kaže da nije učestvovao u radu komisije kada se raspravljalo o izvještajima njegove organizacije. Podaci do kojih je došao CIN pokazuju da Hamdija jeste.

Novinari CIN-a su pronašli i da je Zlatan Kovačić, dok je bio predsjednik Upravnog odbora ODB-a Centar u izvještajima o radu 2007. i 2008. godine, iznosio netačne informacije o nabavci zemlje u Hadžićima.

On je u izvještaju o radu za 2007. godinu obavijestio općinu o nabavci zemljišta koje se nalazi u vlasništvu organizacije 1/1 te da na njemu planiraju izgradnju turističko-rehabilitacionog centra. Kupoprodajni ugovor sa vlasnikom zemlje sklopio je tek naredne godine. Osim toga, zemljište do danas nije preveo na ODB Centar, pokazuju dokumenti Zemljišno-knjižnog ureda Općinskog suda u Sarajevu.