Kantonalni sud u Novom Travniku je presudio u korist Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) po tužbi protiv Općinskog suda u Bugojnu zbog nedostavljanja informacija o zaradama advokata po službenoj dužnosti.
Novinari CIN-a su u decembru 2016. godine, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), zatražili imena advokata koji su postupali po službenoj dužnosti, broj predmeta i iznose naknada isplaćenih po tom osnovu od 2010. do kraja 2016. godine.
Općinski sud u Bugojnu je poslao listu advokata koji su branili po službenoj dužnosti, a novinare uputio da podatke o isplatama traže u Ministarstvu finansija Srednjobosanskog kantona, rekavši da oni ne vode tu vrstu evidencije.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
CIN se žalio zbog nepotpunog odgovora, podsjećajući Sud da je on obavezan od Ministarstva prikupiti i CIN-u proslijediti podatke koji nedostaju.
Općinski sud je odbio žalbu kao neosnovanu, objasnivši da, ipak, imaju te podatke, što je suprotno objašnjenju iz prvog rješenja u kojem piše da „upravo sud, a ne neki drugi javni organ, postavlja optuženima branitelje po službenoj dužnosti (…) te donosi rješenja o isplatama pojedinačno svakom braniocu za odbranu po službenoj dužnosti u svakom konkretnom predmetu”.
Nakon CIN-ove tužbe Kantonalni sud u Novom Travniku je poništio rješenje Općinskog suda u Bugojnu, ocijenivši njegove odluke nejasnim i kontradiktornim i predmet vratio na ponovno rješavanje.
„Razlozi koji su sadržani u obrazloženju osporenog rješenja su nejasni pa i protivrječni, te se osporeno rješenje iskazuje kao nepravilno i nezakonito“, navedeno je u presudi.
CIN je krajem maja ove godine objavio istraživanje koje je pokazalo da je za 1.250 advokata i advokatskih kancelarija u proteklih sedam godina izdvojeno 76,3 miliona KM te da najveći dio novca odlazi u džepove nekolicine najangažovanijih.
Zakoni su propisali da advokate po službenoj dužnosti osumnjičeni i optuženi biraju po slobodnoj volji. Mnogi sagovornici CIN-a su rekli da na ovaj izbor utječu sudije, tužioci i policajci.
Od 150 slučajeva u Općinskom sudu u Bugojnu, sudije 116 puta su dodijelile advokata.
Uz istraživanje je objavljena i baza podataka, urađena na osnovu podataka sa 69 sudova iz cijele BiH.
Bugojanski sud jedini nije dostavio podatke o isplatama, dok je Osnovni sud u Banjoj Luci dostavio ukupni iznos isplaćen za odbrane po službenoj dužnosti, ali ne navodeći imena advokata.
Presuda protiv Općinskog suda u Bugojnu je šesta koju je CIN dobio protiv institucija zbog nepoštivanja Zakona o slobodi pristupa informacijama. Novinari su primorani podizati tužbe protiv institucija jer im se zakonsko pravo pristupa informacijama sve češće neosnovano odbija.