Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske (RS) danas će razmatrati Zakon o Fondu solidarnosti za obnovu RS-a, s kojim bi se trebao stvoriti pravni okvir za saniranje posljedica i šteta koje su nastale nakon poplava. Zakon je upućen u hitnu proceduru i bez mogućnosti javne rasprave.

Četiri  nevladine organizacije, Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), Helsinški parlament građana Banja Luka (HPG), Centar za zaštitu životne sredine i Oštra nula, uputile su komentare, kojima su upozorili na određene nedostatke u predloženom Zakonu.

U komentarima se, uz ostalo, navodi da je potrebno detaljno definisanje kriterija za raspodjelu sredstava i sanacije štete u samom Zakonu, umjesto što je ostavljano Vladi da ove odredbe naknadno definiše. Potrebno je definisati uslove, način, korisnike, postupak, oblik i obim korištenja sredstava za sanaciju štete, kako bi se izbjegla diskrecija u propisivanju ovih procedura i njihovo proizvoljno tumačenje.

Za nevladine organizacije neprihvatljiva je činjenica da je u Upravnom odboru Fonda predviđeno većinsko učešće predstavnika Vlade, jer to prema njihovom mišljenju ostavlja Vladi monopol nad donošenjem odluka, dok s druge strane nije omogućeno civilnom sektoru ni građanima da vrše nadzor i utiču na donošenje odluka.

Nevladine organizacije upozoravaju da su pojmovi u zakonu, kao i procedure procjene i naknade štete, nejasno definisani, što omogućava proizvoljno donošenje odluka. Također, prijedlogom Zakona nije zagarantovana ni transparentnost procesa raspodjele sredstava i donošenja odluka. Zbog toga su organizacije navele da je potrebno blagovremeno objavljivanje detaljne liste svih pojedinačnih uplata na račun Fonda, kao i liste svih pojedinačnih isplata, kako bi se osigurala javnost rada Fonda.

TI BiH, HPG, Centar za životnu sredinu i Oštra nula podsjećaju da su sredstva kojima će raspolagati Fond solidarnosti namijenjena onima koji su pogođeni poplavama i da se mora omogućiti pravična i transparentna raspodjela ovih sredstava i izbjeći i najmanja mogućnost zloupotrebe, te da je to trebalo definisati u samom Zakonu.

„Predložena rješenja koja su upućena NSRS, nažalost, ostavljaju previše mogućnosti za neujednačeno tumačenje, proizvoljnu raspodjelu sredstava i ne daju garanciju građanima da će sredstva zaista biti raspoređena onima kojima su najpotrebnija. „ navodi se u priopćenju.