Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) izrekla je 118 novčanih kazni u iznosu od 409.500 KM funkcionerima koji su bili u sukobu interesa. Kazne su izrečene u zadnjih pet godina, a do sada je u državni budžet uplaćeno nešto više od polovine ukupnog iznosa. Novčane kazne za sukob interesa izriču se u rasponu od 1.000 do 10.000 KM.
U izvještaju o radu za prošlu godinu CIK navodi da novčane sankcije ne odražavaju odgovarajuću kaznenu politiku u slučajevima kada je ostvarena velika imovinska korist. Sukob interesa nije prepoznat kao krivično djelo.
Prema podacima iz CIK-ovog izvještaja, prošle godine je zbog sukoba interesa kažnjeno 15 funkcionera. Sedmero ih je izgubilo pravo na kandidovanje u naredne četiri godine, a osmero ih je kažnjeno samo novčano.
Među kažnjenima je i Benjamin Smailbegović, bivši vijećnik Općine Tešanj. Uz novčanu kaznu od 1.000 KM dobio je zabranu da se kandiduje na izborima u BiH u naredne četiri godine. „Ja sam to prebrodio“, kaže Smailbegović, navodeći da se bavi privatnim biznisom. CIK je krajem prošle godine kaznio Smailbegovića zbog nespojivosti funkcija općinskog vijećnika i člana nadzornog odbora javnog poduzeća.
Zakoni o sukobu interesa spadaju u set antikoruptivnih zakona, budući da sukobi između privatnih interesa i dužnosti zvaničnika u javnoj upravi mogu rezultirati korupcijom. CIK provodi zakone o sukobu interesa za funkcionere koji su na položajima u državnim te institucijama Federacije BiH i Brčko distrikta. Komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske (RS) provodi zakon za funkcionere iz ovog entiteta.
CIK u svom izvještaju podsjeća da je Parlamentarna skupština BiH krenula u proceduru izmjene državnog zakona. Prema predloženim promjenama CIK bi izgubio potpunu nadležnost za provođenje Zakona. Formiralo bi se novo tijelo, neka vrsta komisije za tu namjenu. Sastojala bi se od poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine i uglednih javnih radnika.
Transparency International u BiH (TI), nevladina organizacija koja prati zakonodavne promjene, smatra da su ponuđena rješenja štetna i omogućavaju politički utjecaj na donošenje odluka o postojanju sukoba interesa. Glasnogovornica ove organizacije Ivana Korajlić kaže da je problem što bi parlamentarci koji bi ušli u komisiju bili izvan Zakona. „Kako će oni sami za sebe utvrđivati sukob interesa? Kako za stranačke kolege?“, pita se Korajlić.
Za TI BiH je sporno što bi umjesto postojeće sankcije nepobodnosti za kandidovanje bila kazna u obliku prijedloga za razrješenje dužnosti. Formulacija „prijedloga“ ne obavezuje nadležne organe da nekoga i razriješe dužnosti.
CIK u svom izvještaju napominje da se novim prijedlogom Zakona uvode sankcije povrata dara, novca i dobiti stečene sukobom interesa, kao i rok od 30 dana za otklanjanje sukoba. Također, u izvještaju navode da se postojeće odredbe u vezi sa primanjima poklona ne poštuju. Prema sadašnjem Zakonu, primljeni pokloni se moraju evidentirati u registar poklona koji se nalazi kod CIK-a. Međutim, u toku prošle godine nisu imali nijedan izvještaj o primljenim poklonima.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) uradio je istraživanje u kojem je upozorio da postojeći zakoni o sukobu interesa nisu jasni te da ostavljaju neke stvari nedefinisane. CIN je objavio slučaj poslanika Narodne skupštine RS-a Đorđa Kojića koji je preko privatnog poduzeća stranačkom kolegi Nikoli Špiriću, koji je predsjedavao Vijećem ministara BiH, prodao automobil. Nadležni CIK i Komisija za utvrđivanje sukoba interesa RS-a takav slučaj nisu prepoznali kao sukob interesa u odnosu na postojeće zakone.
