Graničari i označavanje stoke nisu zaustavili šverc

Foto: CIN

Na području sjevernoistočne Bosne na granici sa Srbijom, dva do tri puta sedmično pokušava se nelegalno uvesti stoka u selima Popovi i Amajlije, potvrdio je šef kabineta direktora Državne granične službe (DGS) Radiša Samardžija.

Prema riječima graničara sa kojima su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu razgovarali na obali rijeke Drine, djelatnici DGS-a su u prvih šest mjeseci ove godine zaplijenili oko 250 grla stoke.

Šverceri koriste velike željezne čamce za transport do oko 20 grla stoke preko rijeke Drine. (Foto: CIN)

Zona odgovornosti terenske jedinice iz Bijeljine iznosi oko 20 kilometara od 600 km duge granice sa Srbijom i Crnom Gorom.

Njenu kontrolu vrše tri bh. graničara u jednim patrolnim kolima. U prvi mah, graničari su izjavili da se stoka više ne švercuje iz Srbije u BiH.

Međutim, nakon što su im novinari CIN-a ispričali da su se sami uvjerili da na bosanskoj obali postoje svježi tragovi stopa ljudi i životinja, kao i čamaca, graničari su odgovorili da i nije rijetkost da nalete na švercere. Rekli su i da se šverceri često znaju sukobiti sa njima.

Šverc stokom povećava rizik od širenja zaraznih bolesti, škodi domaćim proizvođačima jer snižava cijene stoke na tržištu, te oštećuje državni budžet zbog neplaćenih carina.

Obala rijeke Drine, mjesto je na kojem se vide tragovi životinja ilegalno dovezenih čamcima iz Srbije. (Foto: CIN)

Međutim, nadležni kao da su nemoćni da zaustave ilegalnu trgovinu.

Bijeljinska stanica DGS-a podnijela je 2004. godine dvije krivične prijave protive Nikole (Drage) Matića iz Popova. Bijeljinsko okružno tužilaštvo potvrdilo je da je Matić osuđen na kaznu 6 mjeseci zatvora, uslovno na 2 godine.

Međutim, tokom te dvije godine Matić je učinio još jedan prekršaj za koji mu je izrečena novčana kazna. Službenici suda nisu imali podatke o tome koliki je iznos kazne i da li ju je Matić platio, te da li je otišao u zatvor, s obzirom da je opet počinio prekršaj.

Vesna i Željka, kćerke Srećka Ðogića, pomažu ocu radeći u porodičnoj štali. (Foto: CIN)

Pokušaji novinara CIN-a da intervjuišu Matića u njegovom prostranom domu u blizini srbijanske granice nisu urodili plodom.

‘Ako me budete uznemiravali, obratiću se međunarodnim institucijama za pomoć’, rekla je novinarima žena koja se predstavila kao njegova supruga. ‘Pokušavamo da preživimo. Nikola o tome ne priča. Do viđenja i nemojte me više uznemiravati.’

DGS je osnovan 2000. godine, ali sa vođenjem evidencije započinje tek 2002. godine, kada je zabilježeno da je zaplijenjeno nelegalno uvezene stoke u vrijednosti od oko 160.000 KM. U periodu od 2003. do sredine 2006. godine DGS je zaplijenio oko 2.000 grla prošvercovane stoke. Svu zaplijenjenu stoku DGS je predao Upravi za indirektno oporezivanje BiH koja je nadležna za pregled i eventualnu prodaju stoke.

(Foto: CIN)

BiH je veliki uvoznik mesa

Broj zaplijenjene švercovane stoke je mali u poređenju sa 91.000 grla stoke legalno uvezenih u BiH tokom 2005. godine. (Bh. vlasti uvoz bilježe u kilogramima, umjesto u grlima stoke. CIN je ovaj broj dobio upotrebom prosječnih težina raznih kategorija stoke koje je dobio od Ureda za veterinarstvo BiH).

Legalni uvoznici moraju platiti troškove pregleda životinja i carinu što iznosi 5 posto od ukupne vrijednosti uvezene stoke plus još 0,50 KM po kilogramu.

Policajci DGS-a u Brčkom dobili su upute o pojačanoj kontroli prometa stokom. (Foto: CIN)

Prosječna cijena jednog grla krupne stoke u Srbiji iznosi oko 800 KM, a u BiH 1.000 KM. Ova razlika u cijeni, koja varira u zavisnosti od trenutne cijene kilograma mesa, te da li se trguje markama ili eurima odlučuje o visini zarade švercera.

Švercovana stoka stvara veliku konkurenciju domaćim proizvođačima jer obara cijene na stočnim pijacama. Pored toga, time se povećava opasnost od širenja zaraza i na domaću stoku.

‘Država mora i može zaustaviti šverc i zaštititi seljaka’, kaže Srećko Đokić, stočar iz semberijskog sela Crnojevo koji izdržava osmočlanu porodicu. ‘Samo jedno uvezeno i bolesno grlo može izazvati epidemiju i zaraziti veliki broj ljudi.’

Bruceloza (infektivno oboljenje životinjskog porijekla koje se može prenijeti na čovjeka preko mlijeka ili mokraće zaražene životinje) i Q groznica (još jedno bakterijama izazvano zarazno oboljenje životinjskog porijekla) su se pojavile u Srednjebosanskom kantonu.

Trenutno se na infektivnom odjelu sarajevske bolnice Koševo, kako nam je rekla doktorica zadužena za liječenje oboljelih od bruceloze Snježana Mehanić, liječe tri pacijenta iz Srednjobosanskog kantona.

Markica sa otisnutom oznakom kantona i identifikacijskim brojem se postavlja u donjem dijelu uha goveda. (Foto: CIN)

Prema riječima inspektora iz Veterinarskog ureda u Travniku epidemija bruceloze još uvijek hara Vlašićkom visoravni.

BiH mora uvoziti stoku jer se velike farme nisu oporavile nakon rata, a mali proizvođači ne mogu dovoljno zaraditi da bi povećali svoja stada. Direktor Ureda za veterinarstvo BiH Jozo Bagarić kaže da njegova agencija vrši evidentiranje sve stoke u zemlji. On procjenjuje da će ovaj proces biti završen do kraja godine i računa da će konačna brojka iznositi oko 400.000 grla.

Putevi šverca

Najprimamljivija područja za švecere stoke jesu dijelovi granice sa Hrvatskom oko Imotskog, gdje ima dosta puteva i staza, te rijeka Drina duž granice sa Srbijom.

Bh. graničari kažu da ne mogu kontrolisati svaki pedalj granice danonoćno. Nedostatak opreme za noćno praćenje graničarima stvara dosta problema. Bez opreme nisu u mogućnosti vidjeti stoku koja se prevozi čamcima na vesla ili motorni pogon, a u koje može stati i do 10 grla stoke.

Markica sa otisnutom oznakom kantona i identifikacijskim brojem postavlja se na donji dio uha goveda. (Foto: CIN)

Označavanje stoke ušnim markicama hvaljeno je kao rješenje problema ilegalnog uvoza. Žute ušne markice zakačene za svako od uha životinje trebale bi sadržavati informacije o zdravlju stoke i njenom porijeklu.

Ali, uprkos informativnoj kampanji koju je pokrenuo državni Ured za vetarinarstvo, graničari kažu da mnogi domaći stočari tvrde da ne znaju ništa o ovoj vrsti označavanja.

Marko Tadić, bivši direktor Ureda za veterinarstvo BiH, tvrdi da je granica kod Imotskog naročito porozna. On navodi da se stoka progoni preko livada i šuma uz blagoslov carine, policije i DGS-a. ‘Šverceri imaju svoje ljude u DGS-u koji im to omogućavaju’, tvrdi Tadić.

Vlado Ćorluka, šef terenske jedinice DGS-a u Imotskom i graničar sa 25 godina iskustva, odlučno odbija mogućnost da su njegovi ljudi u dosluhu sa švercerima. ‘Nema šanse da se povežu sa DGS-om’, kaže Ćorluka.

Većina stoke koja se noću švercuje čamcima preko rijeke Drine namijenjena je prodaji na bijeljinskoj stočnoj pijaci. (Foto: CIN)

Direktor Ureda za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hrvatske Mato Brstilo slaže se s izjavom graničara Ivice Bobana.

Službenik jedinice DGS-a u Gorici Ivica Boban kaže da su šverceri dobro organizirani i povezani sa lokalnim stanovnicima koji dobro poznaju nelegalne putove. (Foto: CIN)

‘Teško je kontrolisati cijelu dužinu granice između dvije države, na kojoj ima veliki broj mogućih ilegalnih prijelaza’, kaže Brstilo. Stoka se švercuje u oba smjera, kaže on.

Boban tvrdi da su šverceri ‘uvijek dobro obavješteni o njihovim aktivnostima tako što neko prati njihov rad, te da se redovno javlja švercerima koliko je vozila pred graničnim punktom, a koliko patrolira na terenu.’ Od opreme za noćno praćenje Boban ima samo stari dvogled iz bivše jugoslovenske armije.

Stanovnici sela Amajlije, koje ima reputaciju mjesta za švercovanje stokom na granici Srbije odlučno su odbili da sa novinarima razgovaraju o ovoj temi.

Međutim, Đokić, stanovnik susjednog sela, tvrdi da su šverceri u Amajlijama vrlo dobro organizovani, a da se nelegalni prevoz stoke odvija noću.

‘Mi nemamo adekvatnu opremu kako bi smo to pratili’, tvrdi Samardžija, šef kabineta direktora DGS-a.

Graničari u pokušaju da zaustave šverc

Prema postojećim propisima, svako grlo mora biti registrovano i posjedovati pasoš koji izdaje veterinarska stanica u kojoj je životinja prijavljena, dvije ušne markice istovjetnog broja kao u pasošu, te dokumentaciju za prijavu kretanja. Pored toga svako grlo mora imati uvjerenje o zdravstvenom stanju, kao i podatke o sadašnjem i bivšem vlasniku. Cijeli proces državama omogućava da prate kretanja životinja, što je od kritične važnosti za zaustavljanje širenja zaraznih bolesti i osiguranja zdravlja stoke.

Policajac DGS-a u Brčkom Ramiz Ahmetović kontroliše da li su svinje označene odgovarajućom markicom. (Foto: CIN)

Ramiz Ahmetović, graničar u Brčko Distriktu, kaže: ‘Ukoliko stoka nema potrebnu dokumentaciju, tretiramo je kao nelegalnu.’

Samo u proteklih mjesec dana njegova jedinica izvršila je četiri akcije sprečavanja šverca stokom. Međutim, zbog sukoba nadležnosti akcije nisu u potpunosti uspjele.

Jednoj od tih akcija prisustvovali su i reporteri CIN-a. Graničar Ramiz Ahmetović i njegove kolege započele su akciju u 5 ujutro na području sela Brezovo Polje, nedaleko od Brčkog. Zaustavljeno je 11 kamiona koji su prevozili stoku prema bijeljinskoj pijaci i nazad. Sedam od 11 zaustavljenih kamiona nije imalo potpunu dokumentaciju i graničari su ove pošiljke tretirali kao nelegalne.

Policajci DGS-a u Brčkom i veterinarski inspektor Anica Grgić raspravljaju o dokumentima koja su potrebna u prometu stokom. (Foto: CIN)

Ahmetović tvrdi da je gotovo u potpunosti siguran da je stoka švercovana, ali je bio prisiljen da propusti ove kamione kao ispravne nakon što je veterinarski inspektor potvrdio njenu ispravnost.

Kada su novinari upitali prisutnu veterinarsku inspektoricu iz Brčkog Ankicu Grgić zašto je donijela tu odluku, ona im je odgovorila da nemaju dozvolu da budu prisutni, niti da joj postavljaju pitanja. Novinari su se pozvali na dozvolu da prate graničare, koju su dobili od DGS-a, na što im je ona odgovorila: ‘Ja vam nisam dala dozvolu.’

‘Ne znaju ni oni šta traže’, kaže Mevludin Smajić, mesar iz Brčkog i jedan od vlasnika zaustavljene pošiljke stoke. ‘U tome i jeste problem.’

Kolona vozila sa stokom ispred bijeljinske pijace u dva sata iza ponoći čekaju na ulaz u pijacu. (Foto: CIN)

Smajić je tog jutra na bijeljinskoj pijaci kupio četiri krave. Ova stočna pijaca jedna je od najvećih u regionu i svakog utorka počinje sa radom u dva sata ujutro.

Da bi zauzeli dobro mjesto, trgovci stokom na pijacu dolaze u 11 sati navečer prethodnog dana. Ovako rani početak rada pijace trgovci objašnjavaju vrućinama koju stoka ne podnosi.

Novinari CIN-a su utvrdili da se ni na ovoj, najvećoj bh. pijaci ne poštuju zakonske odredbe o markiranju i zdravstvenoj kontroli krupne i sitne stoke.

Uz veliku nervozu i negodovanje prodavaca negdje oko 3 sata ujutro svi su ušli u ograđeni krug pijace. Sva stoka koja se nudila na prodaju dovezena je kamionima, traktorima i kolima s prikolicama.

Većina od oko 200 grla stoke na bijeljinskoj pijaci bez ušnih je markica, zbog čega je nemoguće utvrditi njeno porijeklo. (Foto: CIN)

Na pijaci je bilo oko 200 grla krava, volova, ovaca, koza i svinja. Većina stoke nije imala ušne markice. Na pitanje zašto stoka nije označena veterinar na pijaci je odbio dati odgovor i rekao da ga u zadnje vrijeme svi gnjave i da mu je muka od svega.

Trgovci stokom na pijaci tvrde da stoka nije obilježena zato što veterinari nemaju dovoljno markica. Milkica Marijanović, rukovodilac ureda Agencije za označavanje životinja u Brčkom, tvrdi da proces označavanja životinja ne teče glatko.

‘Nije uopšte tajna da je problem bio u markicama’, tvrdi Bagarić i dodaje da je taj problem sada riješen. Revizori iz Ureda za reviziju su već tri godine u svojim izvještajima skretali pažnju da proces označavanja životinja ne teče glatko.

Međutim, za Mevludina Smajića, mesara iz Brčkog, čiji je kamion sa stokom zaustavljen u akciji DGS-a, problem nije riješen. Za njega je, kako tvrdi, ono što rade veterinari i DGS ‘prava zbrka’.

image_pdfPreuzmite PDF verziju ovog članka