Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) na današnjoj sjednici nije prihvatilo Preporuku Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine (BiH) kojom se nalaže da novinaru televizije N1 dostave podatke o imovini dvojice tužilaca.
Predsjedavajući VSTV-a Milan Tegeltija je rekao da su i ranije dobijali slične zahtjeve i preporuke Ombudsmena, te da su u tim slučajevima donosili zaključke da nisu ispunjeni uslovi iz Zakona o upravnom postupku za preispitivanje donesenog rješenja. Kako je napomenuo, ništa se nije promijenilo u odnosu na ranije odluke te stoga Vijeće mora biti konzistentno.
„Svi se mi slažemo da želimo da budemo transparentni jer nemamo šta da krijemo, ali zakonski svaka odluka koju bi donijeli drugačije bila bi u suprotnosti sa zakonom“, rekao je Tegeltija.
Sa njegovom odlukom se nije složila sutkinja Ružica Jukić, koja je rekla da ne vidi razlog zašto bi se podaci o imovini skrivali.
„Došli smo do te situacije da ljudi smatraju da nešto krijemo i da smo se enormno obogatili“, dodala je. Jukić je istog stava bila i kada su novinari Centra za istraživačko novinarstvo prije nekoliko mjeseci uputili dopis VSTV-u tražeći da se imovinski kartoni tužilaca i sudija učine javno dostupnim.
VSTV odbija dati podatke uz obrazloženje da tražene informacije sadrže lične podatke o bračnim drugovima i djeci sudija i tužilaca i da bi njihovo objavljivanje predstavljalo povredu privatnosti trećih lica. Nisu pristali ni da dostave informacije iz kojih će ukloniti lične podatke, obrazloživši da podaci o imovini sadrže lične podatke koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti ličnih podataka.
„Podaci iz imovinskih kartona tužilaca koji obavljaju javnu funkciju u jednom demokratskom društvu ne smiju predstavljati zaštićene podatke“, smatraju u Instituciji ombudsmena, kojima se obratio novinar N1 Boris Brezo.
U Preporuci se navodi da nije dovoljno obrazloženje VSTV-a da su podaci uskraćeni u skladu sa članom Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH koji predviđa izuzetak od objavljivanja informacija u slučajevima kada utvrdi da tražene informacije uključuju lične interese koji se odnose na privatnost trećeg lica.
Ovakvo usko tumačenje odredbi Zakona, smatraju Ombudsmeni, ostavljalo bi mogućnost svakom organu da po svom nahođenju uskrati informacije.
„Ovo nesporno pravo na uskraćivanje slobodnog pristupa informacijama organ bi trebao koristiti samo u slučajevima kada su potpuno ispunjeni uslovi za to, a to nipošto ne treba biti paravan za skrivanje informacija zbog ličnih ili grupnih interesa pojedinaca ili grupa u javnom organu“, navodi se u Preporuci.
Prema Zakonu o ombudsmenu za ljudska prava BiH, Ombudsmen može dati preporuke vladinim ogranima koji su potom dužni da ih obavijeste o učinku preporuka.
Kako su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) posjasnili u Instituciji ombudsmena, važećim zakonskim propisima nije decidno propisano da su preporuke Ombudsmena obavezujuće, međutim, postoji obaveza nadležnih da sarađuju sa njima jer je svima cilj da se efikasno zaštite prava građana.
„Ukoliko VSTV ne postupi po izdatoj preporuci u označenom predmetu, Ombudsmeni će ovu činjenicu uvrstiti u Godišnji izvještaj za 2015. godinu koji će biti prezentovan pred Parlamentarnim tijelima u BiH i dostupan javnosti“, navode iz Institucije ombudsmena.
