Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) je 5. decembra potvrdila rezultate Lokalnih izbora 2020 za vijećnike i lidere lokalnih zajednica u BiH.
U bazi „Imovina političara“ Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) nalaze se podaci o sedam gradonačelnika i osam načelnika koji su dobili povjerenje građana na održanim izborima. Radi se o bazi koja sadrži podatke za preko 120 političara i funkcionera: njihovom obrazovanju, profesionalnoj i političkoj karijeri, sudskim postupcima, ušteđevini, kreditima, pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i njihovim udjelima u preduzećima, uključujući i dionice.
Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a, vrijednost imovine 15 gradonačelnika i načelnika te njihovih bliskih srodnika je veća od devet miliona maraka. Njih sedam, sa članovima svojih porodica, uštedjelo je skoro 600.000 maraka. Peterica izabranih su bili osuđeni, optuženi ili osumnjičeni zbog zloupotrebe službenog položaja, pranja novca, davanja mita ili izazivanju saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom.
Promjene u imovinskim kartonima i neprijavljena imovina
Reizabrani načelnik Bugojna Hasan Ajkunić iz Stranke demokratske akcije (SDA) i gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) su u odnosu na prethodni mandat postali bogatiji za nekoliko nekretnina.
Ajkunić je načelnik ove srednjobosanske općine 16 godina. On je u imovinskom kartonu iz 2016. napisao da u Bugojnu ima stan, kuću i zemljište čiju vrijednost procjenjuje na 75.000 maraka. Od 2018. kupio je još jedan stan, garažu i poslovni prostor u ovom gradu. Također, Ajkunić je u prvostepenom sudskom postupku ove godine osuđen na zatvorsku kaznu od deset mjeseci zbog nezakonitog zapošljavanja u općini.
Njegov kolega Stevanović je na čelu Zvornika od 2007. godine. On je 2019. kupio stan, a godinu prije poslovni prostor u Zvorniku na koji je stavio hipoteku od 1,35 miliona maraka. U imovinskom kartonu iz 2017. imovinu je procijenio na 3,4 miliona maraka. Vlasnik je: kuće i zemljišta u okolini Zvornika, stanova u Loznici i Crnoj Gori te još tri stana u centru Beograda koje je ranije novinarima CIN-a opisao kao “straćare”. Vlasnik i suvlasnik je šest firmi u BiH i četiri u Srbiji.
Građani općine Trnovo peti put su za načelnika izabrali Ibru Berila iz SDA. On je u imovinskom kartonu 2016. godine svoju imovinu procijenio na nešto više od milion maraka. Iako je bio dužan da svu imovinu prijavi i Vladi Kantona Sarajevo (KS), on to nije uradio. Berilo je propustio navesti da njegov sin posjeduje dvosoban stan na Ilidži, o čemu je CIN pisao početkom ove godine. Berilo je nakon objave priče prijavio ovu nekretninu.
I načelnik Općine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić je zaboravio Vladi KS prijaviti garažu, što je uradio naknadno. Predsjedniku Nezavisne bosanskohercegovačke liste je četvrti mandat na ovoj poziciji. U imovinskom kartonu iz 2016. godine vrijednost imovine je procijenio na 233.500 maraka.
Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović je reizabran kao nezavisni kandidat. Propustio je da u imovinskom kartonu iz 2016. godine koji je dostavio CIK-u navede da posjeduje dionice u firmama: HTP „Kalin“ d. d. Bugojno, „Zmajevac“ d. d. Zenica, „Dionis“ d. d. Zenica, GD „Gradnja“ d. d. Zenica i „Lipa“ d. d. Travnik.
Kasumović je u imovinskom kartonu iz 2016. godine svoju imovinu – kuću, poslovni prostor i zemljište – procijenio na 1,9 miliona maraka. Protiv gradonačelnika Zenice vođena su tri sudska postupka zbog zloupotrebe službenog položaja i davanja lažnih podataka. U dva slučaja je oslobođen optužbi – da je kao direktor Carinske uprave Federacije BiH potpisao nalog za transfer 69.000 KM za materijalne troškove i zakup prostorija koji je upotrijebljen za kupovinu stana jednom uposleniku Carinarnice te da je sebi i drugim funkcionerima omogućio isplatu sredstava za nepostojeći odvojeni život. Protiv njega se još vodi istraga zbog sumnje da u imovinskom kartonu iz 2007. godine nije prijavio svu svoju imovinu što je, u skladu sa Zakonom o sukobu interesa, u institucije vlasti BiH bio dužan učiniti.
Esedu Radeljašu je 490 glasova donijelo prvi mandat na mjestu načelnika Ustikoline/Foče FBiH. U imovinskom kartonu iz 2014. godine Radeljaš je vrijednost imovine procijenio na 1,26 miliona maraka. Također, Radeljaš je zajedno sa bivšim načelnikom i nekoliko uposlenika sarajevske Općine Novi Grad bio optužen za: davanje mita, ovjeravanje neistinitog sadržaja i zloupotrebu položaja u vezi sa zemljištem koje mu je dodijeljeno u ovoj općini. Oslobođeni su krivice za ova djela, ali je Radeljaš u istom predmetu proglašen krivim jer je kao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo od 2013. do kraja 2014. zloupotrijebio 114.255 KM, novac iz kantonalnog budžeta namijenjen isključivo za finansiranje političke partije BOSS i usmjerio ga na privatni račun. Protiv Radeljaša i njegove djece trenutno se vodi sudski postupak zbog optužbi da su dvoje ljekara podmitili s ciljem da Radeljaš izađe iz zatvora.
Načelnik sarajevske Općine Novi Grad Semir Efendić iz SDA je izabran treći put zaredom na ovu poziciju. Sredinom 2020. godine protiv njega je podignuta optužnica zbog ugrožavanja bezbjednosti u saobraćaju. On je 2018. godine, vozeći automobil, udario pješaka koji je od zadobijenih povreda preminuo.
Istraga za zloupotrebu položaja se vodi i protiv načelnika Čapljine Smiljana Vidića. On je ove godine po četvrti put izabran za načelnika. Bio je kandidat stranke HDZBiH-HSS.
Rekorderi po broju načelničkih mandata su Jasmin Imamović (SDP) iz Tuzle i Mato Zovko (HDZBiH) iz Žepča. Slijede ih gradonačelnik Gračanice Nusret Helić iz SDP-a i Miro Kraljević iz HDZ-a BiH iz Širokog Brijega koji su osvojili šeste mandate. Gradonačelnika Cazina Nermina Ogreševića iz Stranke demokratske aktivnosti građani su izabrali peti put zaredom, a treći mandat zaredom osvojio je načelnik Prnjavora Darko Tomaš iz SNSD-a i načelnik Sokoca Milovan Cicko Bjelica iz SDS-a. Oni nisu kupovali nekretnine u posljednje četiri godine. Detaljnije o njima čitajte u našoj bazi „Imovina političara“.
