Građevinska firma „Marvel“ Save Lalovića iz Istočnog Novog Sarajeva je u posljednje četiri godine dobila javne radove vrijedne skoro 5,42 miliona KM.

Većina poslova je ugovorena u vrijeme Lalovićevog odborničkog mandata u Skupštini Opštine ovog grada. Ova firma je na Palama gradila Ekonomski fakultet i sanirala poslovnicu Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (RS), a u Istočnom Sarajevu dograđivala Dom zdravlja. Tendere su provodile ili finansirale institucije na čijem čelu su bile Lalovićeve stranačke kolege iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Sve poslove „Marvel“ je dobio zahvaljujući najnižoj ponuđenoj cijeni ili najkraćem roku za izgradnju. Međutim, istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je pokazalo da su nakon zaključivanja ugovora produžavani rokovi za izgradnju i odobravani dodatni radovi, zbog čega su ukupni troškovi bili uvećani za oko pola miliona maraka.

Podjela radova iz projekta

Jedan od posljednjih javnih radova firme „Marvel“ je dogradnja Doma zdravlja „Istočno Sarajevo“. Riječ je o izgradnji novih prostorija u kojima će biti smještene pedijatrija, hitna pomoć i apoteka.

Tender je raspisan u julu 2014. godine, a proceduru je vodila Opština Istočno Novo Sarajevo. Lalović je tada bio odbornik u ovoj opštini. Pored drugih pet firmi, na tender se prijavio i njegov „Marvel“. Dao je najpovoljniju ponudu – radove će izvesti za 389.312 KM, uz rok od 90 dana. Žalbi nije bilo pa su tri mjeseca poslije Lalović i načelnik Ljubiša Ćosić, njegov stranački kolega, potpisali ugovor i radovi su počeli.

Međutim, dokumentacija koja je u posjedu CIN-a pokazuje da je izgradnja bila skuplja za 66.485 KM dodatnih radova, a rok je produžen za 40 dana.

Načelnik Ćosić je rekao za CIN da su dodatni i nepredviđeni radovi nastali jer je prihvaćen zahtjev Zavoda za medicinu rada i sporta RS-a da se i za njih osigura prostor, ali i zbog greške projektanta koji nije predvidio neophodne radove. Prema dokumentaciji, radi se o gromobranskoj i vodovodno-kanalizacionoj instalaciji.

Međutim, Miljan Luketa iz Projektantske kuće „K-Projekt“ kaže da su ti radovi bili predviđeni projektom.

“Onaj koji je pravio tender i ko je naručivao projekt nije naručio u prvom trenutku te radove pa onda kada je vidio da se i to mora uraditi, onda je naručio i to. Sve je to bilo isprojektovano”, rekao je Luketa za CIN.

O tome svjedoči i dokument koji je sačinila ova projektantska kuća nakon što je uvela „Marvel“ u posao. Načelnik Ćosić je upozoren da ovi neophodni radovi nisu odmah ugovoreni osnovnim ugovorom, ali da trebaju biti urađeni.

„Šta je trebalo? Da kažem odlično, bravo, to ste dobro uradili, samo naprijed, pa ćete onda, sve to što ste uradili, lupat”, kaže Luketa.

U telefonskom razgovoru za CIN načelnik Ćosić kaže da se ne sjeća svih detalja u vezi sa projektom jer je prošlo određeno vrijeme: „Ako se u toku izvođenja pojave neki dodatni radovi, ja šaljem službenike koji se, također, potpišu i vide da li ima osnova za te nepredviđene radove ili nema“.

Početkom septembra prošle godine, pet mjeseci nakon okončane prve faze radova, raspisan je tender za drugu finalnu fazu, odnosno završne radove na dogradnji Doma zdravlja. Međutim, tender je poništen, a novi još nije raspisan.

Načelnik Ćosić je na Skupštini Opštine u martu ove godine objasnio da je tender poništen jer je najbolji ponuđač „Marvel“ dao ponudu od 900.000 KM, što je za oko 300.000 KM više od predviđene vrijednosti radova.

Laloviću, koji na izborima ove godine nije osvojio novi mandat za odbornika, takav razvoj događaja nije po volji: „Sada bih ja mogao tužiti i opštinu, i projektante i sve što su poništili tender jer, praktično, nisu pripremili investiciju“.

Načelnik Ćosić kaže da je Lalović mogao tužiti Opštinu i ranije jer mu nije plaćala izvedene radove na vrijeme, ali to nije učinio: „On to nije uradio zato što je moj prijatelj, poznanik, i zato što cijeni to što radim“.

Ista praksa i na drugim poslovima

Promjene vrijednosti radova i dogovorenih rokova nakon zaključenih ugovora desile su se i u ranija dva „Marvelova“ posla na Palama – u rekonstrukciji poslovnice Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a i izgradnji Ekonomskog fakulteta.

Sanacija i rekonstrukcija objekta Fonda dogovorene su 2012. godine, u vrijeme kada je na čelu ove institucije bio Goran Kljajčin, član SNSD-a. Na tender za rekonstrukciju objekta javilo se šest ponuđača, a izabran je „Marvel“ zbog najkraćeg ponuđenog roka – 24 radna dana – iako ponuđena cijena od 82.910 KM nije bila najniža.

Lalović je ugovor zaključio sa Kljajčinom u septembru 2012. godine. Uprkos tome, Kljajčin, koji nije više na čelu Zavoda, tvrdi da Lalovića i ne poznaje.

„Nisam čuo za toga nikad, ni za tog „Marvela“, a ni za Savu Lalovića“, kaže Kljajčin, dodajući da je potpisao puno ugovora.

Draško Petrović iz Građevinskog preduzeća „Vranica“ sa Pala je na tenderu ponudio nižu cijenu od „Marvela“ i kaže da rok od 24 radna dana za izvođenje navedenih radova nije bio realan.

„Ovaj je dao stvarno kratak rok. Dosjetio se čovjek“, kaže Petrović.

I u ovom slučaju je došlo do izmjene prvobitnog dogovora zbog neophodnih nepredviđenih radova pa je Fond morao platiti još 18.428 KM za radove koji su okončani u oktobru 2012. godine.

Nakon što mu je novinarka CIN-a pokazala ove izmjene, Miloš Gavrić iz preduzeća „Mega-projekt“ iz Bratunca kaže da su svi ti dodatni radovi trebali biti u osnovnom ugovoru.

„Caka je u tome da se na nepredviđenim radovima cijena dogovara. Konkuriše se sa cijenom: vi date ponudu za dodatne radove, investitor vas pozove da pita možete li dati popust i vi skinete dva posto, a cijenu uduplate da bi se izvukli na ono koje ste dali nisko“, objašnjava Gavrić.

Ni on ni ostali ponuđači na ovom tenderu, među kojima je i Milorad Živković iz „Astra plana“ iz Brčkog, nisu uložili žalbu. On kaže da investitor uvijek može naći način da ne prihvati ponudu određenog dobavljača ukoliko to ne želi, jer sam određuje uslove tendera.

Sve može na papiru

Na osnovu roka za izvođenje radova od 144 dana „Marvel“ je odnio pobjedu na tenderu za posao izgradnje Ekonomskog fakulteta na Palama, vrijedan skoro 4,95 miliona maraka.

Tender je provodio Univerzitet Istočno Sarajevo uz nadzor Ministarstva finansija RS-a na čijem čelu je tada bio Aleksandar Džombić iz SNSD-a. Odluku o finansiranju izgradnje donio je Savjet za razvoj RS-a na čijem je čelu predsjednik Stranke Milorad Dodik.

Lalović kaže da u to vrijeme nije bio član Stranke i da je u politiku ušao 2012. godine na nagovor predstavnika Stranke da bude njihov nosilac izborne liste na lokalnim izborima. Kaže da nijedan posao nije dobio zahvaljujući politici: „Svugdje sam morao biti najjeftiniji, znači, bez obzira na druge reference, i tako jedino dobiti posao“.

Za izgradnju Ekonomskog fakulteta „Marvel“ je ponudio cijenu višu za skoro 770.000 maraka od sljedećeg ponuđača na listi – konzorcija preduzeća „Građenje“ i „Santing“ sa Pala. Ipak, ponuda je prihvaćena.

Ugovor o izvođenju radova potpisali su u junu 2011. godine Lalović i tadašnji rektor Mitar Novaković. I u ovom slučaju su potpisani aneksi ugovora kojim su odobreni naknadni radovi i novi troškovi. Prema dokumentaciji, svi radovi su završeni godinu dana nakon potpisivanja osnovnog ugovora i bili su skuplji za oko 300.000 KM od prvobitno dogovorene cijene.

Troškovi će možda biti i veći za dodatnih 417.000 maraka ako Sud Bosne i Hercegovine (BiH) prihvati odštetni zahtjev Građevinske firme „Građenje“. Naime, ova firma, koja je ujedno radila i projekt izgradnje Ekonomskog fakulteta, od trenutka dodjele posla „Marvelu“ tvrdi da se za 144 dana ne može kvalitetno izgraditi objekat od 5.106 kvadratnih metara sa amfiteatrima, učionicama, kabinetima i pomoćnim prostorijama.

Zoran Popić iz „Građenja“ kaže za CIN da nije ni vjerovao da će dobiti ovaj posao:

„Ja ne stojim u tom establišmentu, nego sam samo iskoristio priliku da se malo narugam vremenu i pojavama na koje ne možemo uticati“.

Arhitekta Mirza Hulusić kaže da do nepredviđenih radova može doći iz opravdanih razloga, kada se pojavi nešto što se nije nikako moglo predvidjeti.

„Može doći i do nečeg što se, bojim se, jako često dešava u BiH, a to je manipulacija tom tenderskom dokumentacijom“, kaže Hulusić.

Zakon o javnim nabavkama predviđa dodatno plaćanje iz budžeta za opravdane dodatne radove. Izvođači koriste ovu zakonsku povlasticu, a javne institucije uglavnom bez striktnih dodatnih provjera na to pristaju.

Hulusić smatra da izvođač nema odgovornost za takve odluke i da se uvijek „napravi“ da nije kriv, „a budžetska institucija se uvijek može pravdati da je imala odluku opštinskog vijeća, da je načelnik potpisao. Sve je po zakonu“.