Kantonalni sud u Sarajevu je presudio da su rješenja Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata i Federalnog ministarstva zdravstva nezakonita, naloživši institucijama da ponovo odlučuju po zahtjevima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).
Novinari CIN-a su u junu prošle godine tražili od Federalnog ministarstva za pitanja boraca podatke o trošenju javnih sredstava za zapošljavanje boračkih kategorija putem boračkih zadruga. Ministarstvo je dostavilo samo manji dio traženih podataka, dok je pristup ostatku odbilo, navodeći da su u pitanju dokumenti sa ličnim podacima. Među informacijama koje je institucija odlučila zadržati za sebe nalazili su se podaci o zadrugama koje nisu opravdale dobijena sredstva i podaci o kontroli utroška novca za zapošljavanje pojedinaca.
Kantonalni sud je u presudi naveo da ovo ministarstvo nije sprovelo potrebne korake za odbijanje zahtjeva – nije utvrdilo kakva bi šteta nastala ako bi javnost saznala ove informacije niti je zaključilo da dostavljanje informacija nije od javnog interesa.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Sud je, također, objasnio da je Ministarstvo bilo dužno u izvještajima prekriti lične podatke i omogućiti javnosti uvid u preostali dio dokumenta kako bi se ispoštovali Zakon o slobodi pristupa informacijama i Zakon o zaštiti ličnih podatka.
Drugi zahtjev su novinari CIN-a uputili Federalnom ministarstvu zdravstva u julu prošle godine, traživši podatke o komisijama, radnim ili stručnim tijelima i vanjskim saradnicima Ministarstva. Institucija je odobrila samo uvid u tražene podatke, zabranivši njihovo kopiranje i fotografisanje. Kao razlog zabrane je navela, između ostalog, obimnost informacija i zaštitu ličnih podataka.
Sud u presudi navodi da je ova odluka nepravilna i nezakonita te objašnjava da su zakoni predvidjeli ovakve situacije i ponudili rješenja. Kada je kopiranje podataka složeno ili dugotrajno institucija se dogovara sa tražiocem informacija o vremenu za umnožavanje, a kada dokumenti sadrže lične podatke institucije su ih dužne obrisati i ostatak informacije dostaviti tražiocu.
Uz to, Sud je podsjetio da pojedinci koji su primali budžetski novac ne mogu uživati istu mjeru zaštite na privatnost u pogledu obrade ličnih podataka kao pojedinci u privatnom sektoru ili drugim „običnim“ životnim situacijama.
Zahvaljujući informacijama iz institucija, CIN je do sada razotkrio i dokazao brojne slučajeve korupcije te zloupotrebe položaja i budžetskih sredstava. Ipak, suprotno javnom interesu i zakonu, novinarima je često zabranjen pristup informacijama pa je CIN bio prinuđen da uz pomoć i podršku Centra za pružanje pravne pomoći Transparency Internationala BiH 14 puta tuži i dobije presude protiv institucija i ustanova na svim nivoima.
Slično svim prethodnim zaključcima, Sud je i u ove dvije presude istakao da pristup informacijama potiče veću transparentnost i odgovornost javnih organa.
