Uprkos uvjerljivim izjavama, ceremonijama i priči u protekle dvije godine kako je Bosna i Hercegovina spremna za suđenja za ratne zločine, Vijeće za ratne zločine još uvijek nije sudilo niti jedan predmet. Umjesto toga, bit će već kraj godine kada ovaj eksperiment od 16 miliona eura započne suđenje za svoj prvi predmet.
Zatvorenicima je možda bolje da ostanu u Hagu, nego da budu prebačeni u opasne i oronule zatvore u Bosni i Hercegovini. Ogromna razlika između pritvorske jedinice novog Vijeća za ratne zločine i resursa koji su na raspolaganju nižerangiranim sudovima su samo jedan od problema s kojima je suočen posljedni pokušaj međunarodne zajednice na uspostavi pomirenja među etničkim grupama u BiH.
Abduladhimu Maktoufu, prvom osuđenom za ratni zločin pred Sudom BiH izrečena je kazna zatvora u trajanju od pet godina. Međutim, slučaj Maktouf pokazuje kako se rat i zločin na čudan način miješaju u Bosni i Hercegovini, te kako iza prvog predmeta ratnog zločina stoji puno toga što nije vezano za sam ratni zločin.
Vijeće za ratne zločine i komisije za istinu i pomirenje pružaju nadu da će se promijeniti osjećaji sve tri strane u konfliktu. Međutim, i pored toga što su međunarodni donatori osigurali 16 miliona eura za period od dvije godine, sudski posmatrači, međunarodni stručnjaci, pa čak i članovi Suda se slažu da postoje mnogobrojni logistički i politički problemi koji ugrožavaju njegov uspjeh.
Tužitelj iz Ruande, koji je zajedno sa još sedam međuna-rodnih sudija početkom ove godine imenovan u Vijeće za ratne zločine, stigao je u Sarajevo sa posebnim iskustvom bavljenja genocidom. Međutim, sudija Gerald Gahima u Africi je ostavio neodgovorena pitanja vezana za njegove financije i obnašanje javne funkcije.
Istraživanje provedeno na teritoriji cijele zemlje pokazalo je da su građani BiH skeptični da novo Vijeće za ratne zločine može učiniti dovoljno na uspostavi pomirenja među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima.
Domaća filmska industrija još uvijek je san za mnoge bh. filmaše. Mnogi se od njih pitaju da li vlasti čine dovoljno da podrže izgradnju industrije koja bi mogla biti glavna pokretačka snaga ekonomije u zemlji, kao i izvor ponosa u njenoj post-ratnoj budućnosti.
Uobičajene politike podjela u odnosima između dva BiH entiteta ostavile su Republiku Srpsku bez praktično ikakvog filmskog stvaralaštva, osim kada su u pitanju studentski filmovi.
Čitanje o kulturi jedne države pomalo liči na razgovor o okusu jabuke koju niste probali. Ali, to je sve što djeca oba bh. entiteta mogu učiniti zato što ih njihovi nastavnici ne upoznaju sa kulturom drugog entiteta. Upoznavanje kulture je, kao i mnoge druge stvari u Bosni i Hercegovini, još uvijek pod uticajem političkih programa naslijeđenih iz ratnog perioda.
Od neotkopanih prastarih zgrada ispod površine grada Mošunja do Zemaljskog muzeja u Sarajevu, BH građani ne uviđaju kakvu samo priliku za ekonomski razvoj zemlje posjeduje naslijeđe čijeg nepovratnog propadanja nisu ni svjesni ni oni ni njihova djeca.
Čini se da su spomenici kulture i historijski objekti prikraju liste prioriteta poslijeratne Bosne i Hercegovine. Ali prije nego svi dopuste da se poravna baštine ove zemlje, evo inventara onoga što gubimo.
Kantonalni ministar kulture pita se može li se na pravi način uživati u književnoj zaostavštini dobitnika Nobelove nagrade smještenoj na prvom spratu, dok se dernek odvija u prizemlju.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je jedinstvena organizacija u Bosni i Hercegovini, prva takva osnovana na Balkanu. Bavi se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruži provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje.
Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.
