Protiv njih četvoro je 1997. godine podignuta optužnica. Karan i Marić su optuženi za traženje i primanje mita od Mirjane Andrić, osumnjičene za ubistvo Momira Brkića iz sela Kaoci kod Srpca iz 1995. godine, kako bi joj pomogao da izbjegne sudsko gonjenje, a Rujević i Aničić za posredovanje prilikom primanja mita. Devetnaest mjeseci kasnije, prije okončanja postupka pred sudom, tadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) Nikola Poplašen je pomilovao Karana i ostale od krivičnog gonjenja. Andrićevu je sud oslobodio otpužbi.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva otkrio je niz nepravilnosti u vezi sa njihovim pomilovanjem. Novinari su otkrili da se prijedlog pomilovanje ne nalazi u knjizi pomilovanja, niti je Odluka o pomilovanju ikad protokolisana. Akt milosti predsjednika RS prema četvero optuženih nikad nije objavljen u Službenom glasniku RS. Zakonom je definisano da sve odluke o pomilovanju moraju biti objavljene u prvom narednom broju Službenog glasnika.
Milan Trbojević, tadašnji ministar pravde RS novinarima CIN-a je potvrdio da je preporučio pomilovanje za njih četvoro. No, tadašnji predsjednik RS Poplašen kaže da se te odluke ne sjeća.
Novinari CIN-a su u sudskom spisu pronašli samo faksimil Odluke o pomilovanju. Osnovni sud u Srpcu je donio Rješenje o obustavi krivičnog postupka protiv Karana i ostalih na osnovu Odluke koju im je Ministarstvo pravde RS poslalo putem faksa, što je protivno sudskoj praksi.
Činjenice do kojih je došao CIN bile bi dovoljan povod da Ured Predsjednika RS, Ministarstvo pravde RS i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH pokrenu istragu o propustima u proceduri pomilovanja, kaže Gojko Vasić, načelnik Uprave kiminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS. Ovo je jedina institucija koja je, nakon što je CIN u junu počeo objavljivati tekstove o spornim vještačenjima Karana i Marića, otvorila istragu o ovom slučaju. Vasić je angažirao Jedinicu za posebne istrage koja je prikupila dokaze o pomilovanju vještaka. Uprava kriminalističke policije MUP-a RS je 3. jula Okružnom tužilaštvu Banja Luka uputila izvještaj o rezultatima istrage tokom koje su otkrili iste proceduralne nepravilnosti koje je pronašao CIN. Kratak odgovor uslijedio je sedam dana kasnije.
U odgovoru glavni okružni tužilac Vitomir Soldat kaže da čak i kad bi se utvrdilo da je dokument falsificiran, u ovom slučaju je ipak nastupila zastara, te se ne može procesuirati. Takođe je rekao da se Tužilaštvo ne rukovodi ‘nikakvom radoznalošću’ da bi utvrdilo da li je pomilovanje stvarno dato ili ne.
Četrdesetsedmogodišnji Karan je vršilac dužnosti direktora Zavoda za sudsku medicinu RS u osnivanju i vodeći patolog u RS-u. Njegovi nalazi zapečatili su sudbine stotina ljudi. U najmanje dva slučaja članovi porodica osumnjičenih iznijeli su navode da su Karan i njegov kolega, četrdesetosmogodišnji Marić tražili novac kako bi uputili osumnjičene ili namjestili dokaze u njihovu korist. Karan je istražiteljima prvo priznao da je uzeo novac, no danas kaže da je lagao, te da mu je u stvari namješteno.
