Mahanje repom otkriva drogu

Službeni psi su korisni za rad graničnih policija širom svijeta, ali u BiH oni do sada nisu zaplijenili veće količine droge.

Vladimir Gačić, državljanin Srbije, nijemo je promatrao kako pas Baki njuška po njegovom autu marke Caddy. Gačića su bh. graničari zaustavili na prijelazu Pavlovića most kod Bijeljine na granici sa Srbijom. Kaže da se osjećao čudno u tom trenutku. Znao je da droge nema, ali se ipak osjećao nelagodno dok je pas pretraživao njegovo vozilo.

Granična policija Bosne i Hercegovine (BiH) započela je program dresure pasa 2003. godine sa namjerom da spriječi transport droge i eksploziva preko granice. Od 2006. godine, svi terenski uredi Granične policije imaju službene pse.

U Gačićevom slučaju radilo se o prikazu rada službenih pasa. Međutim, u stvarnosti Baki i ostalih 13 pasa dresiranih za pronalazak droge izlaze na teren samo u slučaju da Granična policija ima dojavu o krijumčarima, ili pak ako je potrebno izvršiti detaljan pregled vozila sumnjive osobe.

Rezultati nisu spektatkularni.

Omer Hasikić, vodič pasa zaposlen u terenskom uredu Granične policije Sjeveroistok – Bijeljina kaže da je njegov pas Baki do sada imao uspjeha u pronalaženju tek manjih količina droga. Baki je star šest i pol godina, i uskoro će u penziju. Radni vijek službenih pasa kreće se između sedam i osam godina.

Osim u uredu Sjeveroistok – Bijeljina, drogu su pronalazili i psi u terenskom uredu Jug – Čapljina. U posljednje tri godine na ovaj način je pronađeno 108 grama marihuane, 18 grama heroina, blizu 19 grama hašiša, 13 tableta ekstazija, te 355 tableta sa psihotropnom supstancom. U ostala četiri terenska ureda nisu zabilježeni slučajevi da su psi pronašli drogu.

Poput ljudi i psi imaju svoja ograničenja. Drogu mogu nanjušiti samo ako je skrivena u zatvorenim prostorijama, vozilima ili u prtljagu. Ne mogu pratiti trag droge na zelenim površinama, niti mogu nanjušiti ako neko prenosi drogu u želucu ili nekom od tjelesnih otvora. Krijumčari pakete droge često obmotavaju selotejp trakom, koja izolira njen miris, i tako ostaje van dometa njihovog čula mirisa.

‘Kada se umota, psu nije lako da je osjeti’, kaže inspektora Lazo Jovanović iz terenskog ureda Granične policije Sjeveroistok – Bijeljina.

Bez obzira na sve, službenici Granične policije namjeravaju i u budućnosti koristiti pse.

‘Pas može halu pretražiti za maksimalno pet minuta sa sigurnošću od 90% da će pronaći skrivenu drogu. Dok recimo 20 policijskih službenika to ne može pretražiti za tri sata’, kaže Senad Franca, viši inspektor u Graničnoj policiji. On radi u Odsjeku za nadzor granice i sigurnosti sarajevskog aerodroma i zadužen je za nabavku pasa .

Kaže da kupuje pse starije od pola godine, one koji nisu dresirani ili su prošli tek osnovnu obuku. Prednost daje labrador-terijerima, malinoama ili njemačkim ovčarima. Franca kaže da su labrador-terijeri jako vrijedni, mada ih ima i tvrdoglavih. Mladi psi koštaju i do 2.500 KM, dresirani znatno više. Ambasada Velike Britanije u BiH je bh. graničarima donirala 21 psa, od kojih šest služi za otkrivanje droge.

Međutim, čak i najobučeniji psi nisu dorasli lukavim metodama krijumčara narkotika.

Cvjetin Marić, bivši šef Odjela za suzbijanje narkomanije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) kaže da krijumčari prenose male količine heroina visokog procenta čistoće u želudcu, analnom ili vaginalnom otvoru. Potom ga miksaju sa raznim dodacima poput paracetamola, andola, kofeina kako bi dobili i do deset puta veću količinu.

Cviko kaže graničari nemaju načina da otkriju da li neko prenosi drogu na takav način, osim ako ne pokazuje fizičke simptome, nervozu, strah. U tom slučaju mogu zatražiti detaljan liječnički pregled.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su prošloga mjeseca prisustvovali pokaznoj vježbi dok je Baki pokušavao da pretraži vozilo, ali je bio ometan strujanjem zraka kroz otvorene prozore i vrata. Vodiču je dao signal da je pronašao drogu, ali je imao poteškoća da markira mjesto gdje je ona sakrivena.

Psi drogu ne diraju, nego su dresirani tako da kad nanjuše heroin, kokain, marihuanu ili ekstazi sjednu i mašu repom. Također su obučeni da ne budu agresivni i da ne grebu po unutrašnjosti vozila.

Jovan Pantić, vodič dvije i pol godine starog labradora Mrkija kaže da ga motiviše lopticom kojom ga nagradi nakon svakog uspješnog pronalaska droge. Mrki je na nedavno održanoj pokaznoj vježbi za novinare CIN-a uspio za svega nekoliko minuta pronaći i marihuanu i ekstazi, koji su bili sakriveni u dva od pet ili šest kamiona poredanih u nizu duž aerodromske hale.

Službene pse koriste i graničari iz susjednih zemalja, a Hrvatska uskoro planira otvoriti i centar za dresuru policijskih pasa. Poput BiH, ni Hrvatska ne koristi pse na svim svojim graničnim prijelazima. BiH ima 89, a Hrvatska 189 zvaničnih graničnih prijelaza.

‘Mi to radimo prema našim procjenama, tako da nitko nikada ne može znati gdje će biti psi. Kada imamo informaciju, postupamo po informaciji. Ponekada to radimo i preventivno’, kaže Josip Miličević, voditelj Odjela za pojačan nadzor granice pri MUP-u Hrvatske.

Međutim, Enes Gačanin, načelnik Ureda za kriminal pri Graničnoj policiji priznaje: ‘Velika je iluzija i kriva predstava ako neko misli da će sa psima riješiti problem narkotika preko granice.’