„Nivo govora mržnje je u porastu“, jedan je od zaključaka monitoringa medija u Bosni i Hercegovini (BiH) koji je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) radio od aprila 2022. do 2024. godine u sklopu mreže Reporting Diversity Network 2.0.
U tom periodu evidentirano je ukupno 97 slučajeva govora mržnje, od čega je 25 posto slučajeva bilo vezano za rod, a 21 posto za etničku diskriminaciju. Ukupno 28 posto evidentiranih slučajeva bilo je usmjereno prema seksualnim manjinama i političkim oponentima. U manjoj mjeri zabilježen je govor mržnje prema novinarima i vjeri. Za razliku od rezultata prethodnog monitoringa, etnička pripadnost više nije dominantna osnova za govor mržnje.
„Političari su oni koji su bili prisutni u apsolutno svim kategorijama i ispoljavali su govor mržnje prema svim osnovama. (…) Međutim, novinari su oni koji su vrlo dominantno bili prisutni u širenju govora mržnje protiv žena“, rekla je istraživačica i autorica izvještaja Lejla Gačanica.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Govoreći o svojim zapažanjima tokom monitoringa, Gačanica je rekla da su aktivisti na društvenim mrežama dominantno bili prisutni kao oni koji kreiraju i pronose govor mržnje.
Na Okruglom stolu „Monitoring govora mržnje u Bosni i Hercegovini“ u Sarajevu predstavljen je izvještaj kojim je mapiran govor mržnje, a učesnici su podsjetili na odgovornost za krivična djela govora mržnje.
Direktorica CIN-a Leila Bičakčić je rekla da su rezultati monitoringa govora mržnje poražavajući u Bosni i Hercegovini i da se ne razlikuju značajno od zemalja regiona.
„U cijelom regionu se pojavljuju vrlo represivne ideje kao nastojanje vlasti da se bore protiv govora mržnje, a to opet, znamo iz iskustva, neće dati rezultate tamo gdje su oni najpotrebniji, nego će biti usmjeren kao alat za svako kritičko mišljenje“, rekla je Bičakčić.
Prema nalazima mapiranja govora mržnje, u javnom diskursu preovladavaju stereotipi, mizoginija, homofobija, netolerancija i jednoumlje. Uobičajeni kanali za širenje govora mržnje su platforme društvenih mreža, online mediji i sekcije za komentare čitalaca.
Azra Maslo iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH istakla je da borba protiv govora mržnje ne može biti samo institucionalna, već mora prožimati kompletno društvo.
„U kontekst regulacije se sve više zalazi, ali ne na način koji će biti represivan, ne na način koji će biti štetan po slobodu izražavanja, nego na način gdje će se platforme obavezati na određene mehanizme zaštite krajnjih korisnika“, rekla je Maslo.
Učesnici okruglog stola su razgovarali i o različitim pristupima u procesu donošenja zakonskih rješenja kada je riječ o govoru mržnje te o ulozi nadležnih institucija u borbi protiv različitih narativa koji predstavljaju govor mržnje.
