Video priče donose dublji uvid u teme koje istražujemo, spajajući snagu vizualnog pripovijedanja s temeljitim istraživačkim novinarstvom. Kroz naše video galerije, prikazujemo ključne trenutke, autentične svjedoke i neispričane priče, omogućavajući publici da iz prve ruke doživi činjenice koje oblikuju naše društvo. Svaki kadar nosi priču, a svaki video otkriva nove perspektive – jasno, precizno i angažirano.
Stanovi Zavoda PIO za porodicu i prijatelje direktora Mehmeda Mahmića
Stanovi Zavoda PIO za porodicu i prijatelje direktora Mehmeda Mahmića
„Molim Allaha da ti oprosti grijehe, da ti se smiluje i uvede u lijepi džennet“, napisao je Mehmed Mahmić, aktuelni delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), u februaru 2022. godine na Facebooku uz smrtovnicu svoje tetke.
Četiri mjeseca prije Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (FZMIO/PIO) prodao joj je na licitaciji stan od 40 kvadrata u Bosanskoj Krupi. Mahmić je tada bio direktor Kantonalne administrativne službe za Unsko-sanski kanton (USK) Zavoda PIO/MIO. Umjesto tetke na licitaciji se pojavio Mahmićev brat Asmir Mahmić.
Kupoprodajni ugovor zaključen je potpisima Mehmeda Mahmića, kao punomoćnika Zavoda, i tetke. Budući da na aukciji nije bilo drugih ponuđača, stan je plaćen 22.000 KM, kolika mu je bila početna cijena.
Pored tetke stan FZMIO/PIO u centru Bosanske Krupe 2021. kupio je i Mahmićev brat Asmir, a prijatelji Adis i Admir Hamzić su kupili tri stana. Stanove su kupovali po prosječnoj cijeni od 512 KM po kvadratu što je skoro triput manje od tadašnje prosječne cijene kvadrata stana u ovom gradu na Uni. Pet stanova platili su ukupno 104 hiljade KM.
„Nije bilo puno stanova. Tad se nije puno gradilo, pogotovo u Bosanskoj Krupi. To da je znala javnost, to bi se razgrabilo“, rekao je Albin Ćoralić, direktor Agencije za promet nekretninama „Euro-plac“ iz Cazina, koji je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) dao generalnu procjenu nekretnina u tom periodu.
Svih pet stanova koje su kupili prijatelji i članovi porodice tadašnjeg direktora Mahmića ubrzo su preprodati. Prema cijenama navedenim u kupoprodajnim ugovorima, prosječna ukupna zarada bila je 25 posto.
Također, stan u centru Bosanske Krupe od Federalnog zavoda MIO/PIO otkupio je i sam Mehmed Mahmić 2013. godine – tada kao njegov uposlenik. On je stan platio 587 KM po kvadratu. Odbio je razgovarati sa novinarima CIN-a o svojoj imovini, rekavši da ju je prijavio Uredu za borbu protiv korupcije USK. Njegov brat Asmir te Adis i Admir Hamzić nisu odgovarali na pozive i poruke novinara CIN-a.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/stanovi-zavoda-pio-za-porodicu-i-prijatelje-direktora-mehmeda-mahmica/
Novinar: Ibro Čavčić
Producent: Mubarek Asani
Izbor srpskog patrijarha pod budnim okom nečastivog
Izbor srpskog patrijarha pod budnim okom nečastivog
Blagoslovljeni pod okriljem svetaca i anđela sa freski u kripti Hrama svetog Save u Beogradu, srpski episkopi su birali novog patrijarha, ne sluteći da se u tu podzemnu dvoranu ušunjao i nečastivi i da zaviruje u njihove glasačke listiće.
Zamaskirane u skrivenim mjestima kripte, usmjerene prema stolovima za kojim su sjedili episkopi, tajne kamere su snimale izborni Sabor Srpske pravoslavne crkve (SPC) koji je održan 18. februara 2021. godine. Kamere je naručio bivši funkcioner službi državne bezbjednosti, blizak članovima balkanskog podzemlja.
Snimanje Sabora bilo je izričito zabranjeno. Učesnici su dobili pisanu garanciju Svetog arhijerejskog Sinoda, svojevrsne crkvene vlade kojom predsjedava patrijarh, da će tokom glasanja imati duhovni mir i privatnost.
Episkopi su ipak snimani, a videomaterijal je sat nakon izbora Porfirija Perića za novog patrijarha SPC-a dostavljen Ljubanu Ećimu, nekadašnjem zamjeniku načelnika Centra državne bezbjednosti Republike Srpske u Banjoj Luci.
Ovaj bivši policajac je prijatelj Luke Bojovića, vođe narkoklana iz Srbije koji se 2022. vratio u zemlju nakon 10 godina zatvora u Španiji zbog trgovanja drogom. Obojica su bili bliski saradnici Željka Ražnatovića Arkana, ubijenog komandanta srpskih paravojnih jedinica i višestruko osuđivanog zbog kriminala u zemljama Evrope.
Ećim je u Srbiji osuđen na godinu i po zatvora zbog falsifikovanja pasoša i posjedovanja nelegalnog oružja. Tvrdio je da se radi o pištolju koji mu je poklonio Arkan. Prema optužnici, u posjetu porodici u Bosni i Hercegovini (BiH) dolazio je pod lažnim imenima − Milan Njegovan ili Momčilo Joksimović.
Ovaj osuđenik je rukovodio operacijom postavljanja skrivenih kamera, pokazuju njegove prepiske putem Sky aplikacije sa čovjekom koji se predstavljao kao vlasnik „Sion Company“, beogradske firme za videonadzor i obezbjeđenje.
Prema Registru privrednih društava Srbije, vlasnik i direktor ove kompanije je Ivan Savić.
Ećim se u prepisci koristio Sky kodom EGQOLR, a njegov sagovornik kodom 50NEN1. Ećimov kod je identifikovala policija i dostavila Tužilaštvu BiH u slučaju istrage protiv službenika Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) Siniše Rakite. On je bio osumnjičen za davanje povjerljivih informacija Ećimu i kriminalnim grupama u Srbiji i BiH.
Vlasnik „Sion Company“ i Ećim su komunicirali pisanim i glasovnim porukama, razmjenjivali fotografije iz Hrama svetog Save te fotografije mjesta na kojim su se nalazili i raznih uređaja za tajno snimanje.
Iz njihovog razgovora se saznaje da su im pojedini crkveni velikodostojnici i funkcioneri povezani sa vlastima u Srbiji, navodno, pomagali da dobiju poslove u Hramu, što im je omogućilo pristup mjestima za snimanje.
Ugovori o poslovima u Beogradu između Patrijaršije SPC-a i ove kompanije, do kojih su došli novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), potvrđuju navode iz prepiske.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/izbor-srpskog-patrijarha-pod-budnim-okom-necastivog/
Novinar: Azhar Kalamujić
Snimatelj: Dženat Dreković
Producent: Mubarek Asani
Gazda Une
GAZDA UNE
Mirno septembarsko jutro na lijevoj obali rijeke Une u Lohovu narušavaju zvukovi čekića. Peterica radnika zakivaju daske na terasi bespravno izgrađene vikendice u strogo zaštićenom dijelu Nacionalnog parka „Una“, uz samu rijeku.
Gradska inspekcija je postavila žutu traku, zabranila radove te radnicima naredila da napuste gradilište. No, oni su se ubrzo vratili sa grupom ljudi pa je inspekcija pozvala policiju koja nije reagovala na prijetnje inspektorima.
Uprkos novčanim kaznama vlasnici ilegalnih objekata u ovom kraju već 15 godina nastavljaju sa gradnjom.
Bez dozvola se gradi u cijelom zaštićenom području, a posebno iza znaka o potpunoj zabrani gradnje između Dvoslapa i Troslapa, u blizini Bihaća. U mjestima Lohovo i Račić su obale rijeke postale gradilište od 1,6 kilometara. Izgrađeno je vikend-naselje sa 50-ak stambenih objekata lokalaca, među kojima ima policajaca, poduzetnika, notara i profesora.
Zbog nedovoljne podrške kantonalnih i federalnih institucija te straha od moguće odmazde vlasnika, urbanističko-građevinski inspektori formalno donose rješenja o rušenju ilegalnih vikendica, ali ih ne sprovode u djelo.
Stoga se u strogo zaštićenom dijelu Nacionalnog parka i dalje gradi, sužava tok Une i ispušta kanalizacija, ugrožavajući bogat živi svijet ovog područja i sedru – sedimentnu stijenu po kojoj je ovaj kraj poznat u svijetu.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/nacionalni-park-una-bespravni-graditelji-mocniji-od-drzave/
Novinarka: Milena Mitrovič
Snimatelji: Nedim Agić, Dženat Dreković
Producent: Mubarek Asani
Gradska zemlja u bescjenje, privatnici u biznis
Gradska zemlja u bescjenje, privatnici u biznis
Gradska vlast u Lukavcu je od početka 2020. do kraja 2025. godine prodala skoro pet duluma gradske zemlje neposrednom pogodbom za 485.736 KM. Prilikom prodaje se koristila zakonskim izuzetkom, predviđenim da se privatnim posjednicima omogući kupovina dijela susjedne gradske zemlje da bi svoju učinili funkcionalnom za gradnju.
Na četiri od devet parcela je prethodno planirana gradnja stambeno-poslovnih objekata, a prodate su lokalnim poduzetnicima višestruko ispod tržišne vrijednosti.
Jedan od njih je preprodajom gradskog zemljišta zaradio 257 hiljada KM više nego je Grad Lukavac dobio direktnom prodajom svih devet parcela.
Riječ je o 478 kvadrata gradskog zemljišta koje je u novembru 2023. vlast prodala porodici lukavačkog poduzetnika Harisa Al Amilija za 81.000 maraka. Istog mjeseca Al Amiliji su prodali dokupljenu zemlju zajedno sa onom ranije kupljenom od lokalnih vlasti. Na preprodanom dijelu su zaradili 743.137 KM.
Iako je to trebao utvrditi, vještak koji je procjenjivao vrijednost zemljišta kaže da nije znao da je regulacionim planom na njemu predviđena izgradnja stambene zgrade.
Zakon propisuje prodaju državnog zemljišta putem javnog konkursa, ali je u iznimnim slučajevima omogućio neposrednu pogodbu. Ta iznimka dozvoljena je prilikom gradnje: vojnih, diplomatskih, infrastrukturnih i vjerskih objekata te u slučaju oblikovanja građevinske čestice.
Vlast u Lukavcu iskoristila je posljednju mogućnost i zemlju prodala neposrednom pogodbom porodici Al Amili te firmama „Sultan“ iz Poljica kod Lukavca, „Zaharex“ iz Špionice Donje kod Srebrenika i firmi „4K & Royal“ iz Lukavca koja nije imala šta oblikovati jer pored kupljene zemlje nije imala nekretninu.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/gradska-zemlja-u-bescjenje-privatnici-u-biznis/
Estetski zahvat ministrice zdravstva u javnom toaletu
Estetski zahvat ministrice zdravstva u javnom toaletu
Kantonalno tužilaštvo u Zenici je u optužnici protiv doktorice Aide Salčinović ovako opisalo djelo koje joj stavlja na teret: “Ubrizgala je dermalne filere pacijentici (…) u prostoru koji nije bio čist (…)”.
Pacijentica doktorice Salčinović je ovaj događaj iz 2021. godine konkretnije opisala novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN): “Dogovorili smo se da se nađemo na parkingu ispred tržnog centra (u Visokom, op. a.) i na njen prijedlog se to desilo u tom tržnom centru, u javnom toaletu. (…) To je jedan vrlo uzan mali prostor u kojem jedva stanu dvije osobe”.
Nedugo potom lice joj se počelo deformisati od bolnih podliva, a nesnosne glavobolje su postale svakodnevica.
Potez koji prkosi pravilima ljekarske profesije je od jeseni 2025. godine predmet optužnice kojom se doktorica i aktuelna ministrica zdravstva Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Aida Salčinović tereti za teško tjelesno povređivanje 47-godišnje pacijentice I. B. iz Visokog. Ona se na prvom ročištu izjasnila da nije kriva.
Osim toga, novinari CIN-a su otkrili da je Salčinović tada bila doktorica urgentne medicine bez specijalizacije koja je neophodna za ovakve zahvate. Tužilaštvo nije objasnilo novinarima zašto to nisu uvrstili u optužnicu.
Pacijentica I. B. je u augustu 2025. godine za CIN govorila o “najgorem iskustvu svog života”. Tada je već bila podnijela krivičnu prijavu protiv doktorice Salčinović pa zbog sigurnosti postupka nije htjela javno istupati.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/estetski-zahvat-ministrice-zdravstva-u-javnom-toaletu/
Klonirana Kasumovićeva parcela na štetu Zenice
Klonirana Kasumovićeva parcela na štetu Zenice
Grad Zenica, kojim rukovodi Fuad Kasumović, nudio je njegovoj supruzi Mersiji tri puta veću javnu površinu u gradskom središtu za zemljište na periferiji, koje je na papiru uvećano za 730 kvadrata.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da bi u ovoj zamjeni nekretnina Zenica bila oštećena za minimalno 255 hiljada KM.
Prema prijedlogu Gradske uprave Zenica Mersija Kasumović je trebala dobiti skoro 11,5 duluma zemljišta u središtu grada i 78 hiljada KM u zamjenu za skoro četiri duluma zemlje u Perinom Hanu na južnom ulazu u grad.
Međutim, u prijedlogu za razmjenu prikazano je zemljište Mersije Kasumović, uvećano za 730 kvadrata u odnosu na stvarno te je tako poskupljeno za četvrtinu miliona maraka.
Iako proces eksproprijacije traje već tri godine nadležne gradske službe, vještak, pravobranilac i bračni par Kasumović do održavanja sjednice Gradskog vijeća nisu reagovali na pogrešan podatak u dokumentima.
Armela Beganović, zamjenica gradskog pravobranioca, odbila je razgovarati sa novinarima. Na sjednici Gradskog vijeća 10. marta 2026. godine kratko im je rekla da se obrate tužilaštvu ako imaju primjedbe. Ipak vijećnici su usvojili takvu odluku uz zaključak da se naknadno isprave greške na koje su novinari CIN-a ukazali.
Naime, Gradska uprava je prvo 2023, a potom i 2026. godine izdala rješenja o eksproprijaciji jedne te iste parcele – k.č. 448/21 – ali je ponavljanjem stvoren privid da se radi o dvije različite parcele.
Gradska uprava je potom angažovala sudskog procjenitelja Stanka Bagarića koji je parcelu dva puta ukalkulisao u konačan obračun površine, koja je tako umjesto stvarnih 3.258 narasla na 3.988 kvadrata.
Prema Bagarićevoj procjeni zemljište Mersije Kasumović u Perinom Hanu vrijedi 350 maraka po kvadratnom metru, pa je njegovu vrijednost procijenio na ukupno 1.396.045 KM dok je 11,5 duluma gradskog zemljišta procijenio na 1.318.130 KM.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/novinari-cin-a-sprijecili-stetu-za-grad-zenica-od-255-hiljada-km-u-korist-gradonacelnika-i-njegove-supruge/
Milioni za nepostojeće hidroelektrane
Milioni za nepostojeće hidroelektrane
Koncesije za izgradnju četiri hidroelektrane i proizvodnju struje na rijekama Bistrica i Janjina u istočnoj Bosni i Hercegovini (BiH) donijele su trošak javnom preduzeću, a milionski profit privatnim kompanijama.
Od kada je Vlada Republike Srpske (RS) dodijelila koncesije 2006. godine, urađeni su pripremni radovi i tuneli i započeta je gradnja samo jedne hidroelektrane. Kraj radova se ne nazire iako su sve trebale biti izgrađene do kraja 2017. godine.
U ovaj projekat do sada je potrošeno oko 125 miliona KM javnog novca, uz dodatno kreditno zaduženje od 146 miliona KM.
Dobar dio − 20,7 miliona KM − potrošen je za kupovinu koncesionog preduzeća Hidroelektrane „Bistrica” Foča koje je osnovano za realizaciju projekta. Kupilo ga je 2019. zavisno preduzeće (ZP) „Elektroprivrede RS-a” – „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada koje je u većinskom vlasništvu RS-a.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da je procjena vrijednosti koncesionog preduzeća urađena na osnovu predviđanja budućeg poslovanja hidroelektrana, pri čemu je zanemareno da su u to vrijeme hidroelektrane trebale već biti izgrađene. Procjenom je predviđena izgradnja hidroelektrana do 2020, a profit već od 2021. godine, što se do danas nije dogodilo.
U ovom trgovanju je najbolje prošla firma iz Laktaša „Kaldera Company”, većinski vlasnik koncesionog preduzeća, koja je preprodajom udjela zaradila 8,9 miliona KM u odnosu na uloženi novac. Tome je pomogla Vlada RS-a koja je potpisanim aneksom omogućila trgovanje koncesionim preduzećem bez izgrađenih hidroelektrana.
Ovu firmu je Odjeljenje za kontrolu strane imovine Sjedinjenih Američkih Država označilo 2024. kao glavni izvor prihoda za Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Od početka su o projektu odlučivali kadrovi ove stranke: premijeri Vlade RS-a, direktori javnih preduzeća, vlasnici privatnih kompanija ili procjenitelji.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/milioni-za-nepostojece-hidroelektrane/
Budžetske rezerve za odabrane
Budžetske rezerve za odabrane
Kraj je decembra 2023. godine. Praznična je atmosfera, ali se u Vijeću ministara BiH (VMBiH) radi punom parom − hitno treba podijeliti 3,8 miliona maraka iz budžetske rezerve.
Taj novac je primarno namijenjen za hitne i neplanirane situacije koje se ne mogu predvidjeti u budžetu, poput prirodnih i drugih nepogoda. Te godine, kada je najmanje 21 mjesto u zemlji trpjelo posljedice poplava, klizišta i zemljotresa, VMBiH je podijelilo 8,2 miliona KM iz rezerve. Za pogođena mjesta je bio namijenjen samo milion maraka.
VMBiH je tri puta više novca netransparentno podijelilo neprofitnim i vjerskim organizacijama na samom kraju godine.
Daleko od očiju javnosti, bez kriterija i provjera, napravljen je spisak 118 organizacija koje su dobile od 5.000 do 100.000 maraka. Dovoljno je bilo da nekoliko dana prije podjele dostave zahtjeve na adrese u Vijeću ministara.
Dio organizacija su stranački povezane sa članovima VMBiH, dio njih se inače ne bavi poslom za koji su dobile novac, a neke nisu završile obećane projekte ni nakon skoro dvije godine.
“Odabir korisnika i iznos sredstava koja se odobravaju izvršilo je Vijeće ministara BiH bez prethodno objavljenog javnog poziva pa se ne može utvrditi po kojim kriterijima su izabrani korisnici kojima su dodijeljena sredstva”, kažu iz Ureda za reviziju institucija BiH.
Predsjedavajuća Borjana Krišto i svi ministri osim Edina Forte odbili su objasniti novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) kako su za dan podijelili skoro pola miliona više nego što su za tri godine dali za primarne namjene rezerve.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/novogodisnji-pokloni-vijeca-ministara-bih-za-odabrane/
https://cin.ba/rezerva-sa-posebnom-svrhom-milioni-za-promocije-nedovoljno-za-nepogode/
Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.
