Video priče donose dublji uvid u teme koje istražujemo, spajajući snagu vizualnog pripovijedanja s temeljitim istraživačkim novinarstvom. Kroz naše video galerije, prikazujemo ključne trenutke, autentične svjedoke i neispričane priče, omogućavajući publici da iz prve ruke doživi činjenice koje oblikuju naše društvo. Svaki kadar nosi priču, a svaki video otkriva nove perspektive – jasno, precizno i angažirano.
Gradska zemlja u bescjenje, privatnici u biznis
Gradska zemlja u bescjenje, privatnici u biznis
Gradska vlast u Lukavcu je od početka 2020. do kraja 2025. godine prodala skoro pet duluma gradske zemlje neposrednom pogodbom za 485.736 KM. Prilikom prodaje se koristila zakonskim izuzetkom, predviđenim da se privatnim posjednicima omogući kupovina dijela susjedne gradske zemlje da bi svoju učinili funkcionalnom za gradnju.
Na četiri od devet parcela je prethodno planirana gradnja stambeno-poslovnih objekata, a prodate su lokalnim poduzetnicima višestruko ispod tržišne vrijednosti.
Jedan od njih je preprodajom gradskog zemljišta zaradio 257 hiljada KM više nego je Grad Lukavac dobio direktnom prodajom svih devet parcela.
Riječ je o 478 kvadrata gradskog zemljišta koje je u novembru 2023. vlast prodala porodici lukavačkog poduzetnika Harisa Al Amilija za 81.000 maraka. Istog mjeseca Al Amiliji su prodali dokupljenu zemlju zajedno sa onom ranije kupljenom od lokalnih vlasti. Na preprodanom dijelu su zaradili 743.137 KM.
Iako je to trebao utvrditi, vještak koji je procjenjivao vrijednost zemljišta kaže da nije znao da je regulacionim planom na njemu predviđena izgradnja stambene zgrade.
Zakon propisuje prodaju državnog zemljišta putem javnog konkursa, ali je u iznimnim slučajevima omogućio neposrednu pogodbu. Ta iznimka dozvoljena je prilikom gradnje: vojnih, diplomatskih, infrastrukturnih i vjerskih objekata te u slučaju oblikovanja građevinske čestice.
Vlast u Lukavcu iskoristila je posljednju mogućnost i zemlju prodala neposrednom pogodbom porodici Al Amili te firmama „Sultan“ iz Poljica kod Lukavca, „Zaharex“ iz Špionice Donje kod Srebrenika i firmi „4K & Royal“ iz Lukavca koja nije imala šta oblikovati jer pored kupljene zemlje nije imala nekretninu.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/gradska-zemlja-u-bescjenje-privatnici-u-biznis/
Estetski zahvat ministrice zdravstva u javnom toaletu
Estetski zahvat ministrice zdravstva u javnom toaletu
Kantonalno tužilaštvo u Zenici je u optužnici protiv doktorice Aide Salčinović ovako opisalo djelo koje joj stavlja na teret: “Ubrizgala je dermalne filere pacijentici (…) u prostoru koji nije bio čist (…)”.
Pacijentica doktorice Salčinović je ovaj događaj iz 2021. godine konkretnije opisala novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN): “Dogovorili smo se da se nađemo na parkingu ispred tržnog centra (u Visokom, op. a.) i na njen prijedlog se to desilo u tom tržnom centru, u javnom toaletu. (…) To je jedan vrlo uzan mali prostor u kojem jedva stanu dvije osobe”.
Nedugo potom lice joj se počelo deformisati od bolnih podliva, a nesnosne glavobolje su postale svakodnevica.
Potez koji prkosi pravilima ljekarske profesije je od jeseni 2025. godine predmet optužnice kojom se doktorica i aktuelna ministrica zdravstva Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Aida Salčinović tereti za teško tjelesno povređivanje 47-godišnje pacijentice I. B. iz Visokog. Ona se na prvom ročištu izjasnila da nije kriva.
Osim toga, novinari CIN-a su otkrili da je Salčinović tada bila doktorica urgentne medicine bez specijalizacije koja je neophodna za ovakve zahvate. Tužilaštvo nije objasnilo novinarima zašto to nisu uvrstili u optužnicu.
Pacijentica I. B. je u augustu 2025. godine za CIN govorila o “najgorem iskustvu svog života”. Tada je već bila podnijela krivičnu prijavu protiv doktorice Salčinović pa zbog sigurnosti postupka nije htjela javno istupati.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/estetski-zahvat-ministrice-zdravstva-u-javnom-toaletu/
Klonirana Kasumovićeva parcela na štetu Zenice
Klonirana Kasumovićeva parcela na štetu Zenice
Grad Zenica, kojim rukovodi Fuad Kasumović, nudio je njegovoj supruzi Mersiji tri puta veću javnu površinu u gradskom središtu za zemljište na periferiji, koje je na papiru uvećano za 730 kvadrata.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da bi u ovoj zamjeni nekretnina Zenica bila oštećena za minimalno 255 hiljada KM.
Prema prijedlogu Gradske uprave Zenica Mersija Kasumović je trebala dobiti skoro 11,5 duluma zemljišta u središtu grada i 78 hiljada KM u zamjenu za skoro četiri duluma zemlje u Perinom Hanu na južnom ulazu u grad.
Međutim, u prijedlogu za razmjenu prikazano je zemljište Mersije Kasumović, uvećano za 730 kvadrata u odnosu na stvarno te je tako poskupljeno za četvrtinu miliona maraka.
Iako proces eksproprijacije traje već tri godine nadležne gradske službe, vještak, pravobranilac i bračni par Kasumović do održavanja sjednice Gradskog vijeća nisu reagovali na pogrešan podatak u dokumentima.
Armela Beganović, zamjenica gradskog pravobranioca, odbila je razgovarati sa novinarima. Na sjednici Gradskog vijeća 10. marta 2026. godine kratko im je rekla da se obrate tužilaštvu ako imaju primjedbe. Ipak vijećnici su usvojili takvu odluku uz zaključak da se naknadno isprave greške na koje su novinari CIN-a ukazali.
Naime, Gradska uprava je prvo 2023, a potom i 2026. godine izdala rješenja o eksproprijaciji jedne te iste parcele – k.č. 448/21 – ali je ponavljanjem stvoren privid da se radi o dvije različite parcele.
Gradska uprava je potom angažovala sudskog procjenitelja Stanka Bagarića koji je parcelu dva puta ukalkulisao u konačan obračun površine, koja je tako umjesto stvarnih 3.258 narasla na 3.988 kvadrata.
Prema Bagarićevoj procjeni zemljište Mersije Kasumović u Perinom Hanu vrijedi 350 maraka po kvadratnom metru, pa je njegovu vrijednost procijenio na ukupno 1.396.045 KM dok je 11,5 duluma gradskog zemljišta procijenio na 1.318.130 KM.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/novinari-cin-a-sprijecili-stetu-za-grad-zenica-od-255-hiljada-km-u-korist-gradonacelnika-i-njegove-supruge/
Milioni za nepostojeće hidroelektrane
Milioni za nepostojeće hidroelektrane
Koncesije za izgradnju četiri hidroelektrane i proizvodnju struje na rijekama Bistrica i Janjina u istočnoj Bosni i Hercegovini (BiH) donijele su trošak javnom preduzeću, a milionski profit privatnim kompanijama.
Od kada je Vlada Republike Srpske (RS) dodijelila koncesije 2006. godine, urađeni su pripremni radovi i tuneli i započeta je gradnja samo jedne hidroelektrane. Kraj radova se ne nazire iako su sve trebale biti izgrađene do kraja 2017. godine.
U ovaj projekat do sada je potrošeno oko 125 miliona KM javnog novca, uz dodatno kreditno zaduženje od 146 miliona KM.
Dobar dio − 20,7 miliona KM − potrošen je za kupovinu koncesionog preduzeća Hidroelektrane „Bistrica” Foča koje je osnovano za realizaciju projekta. Kupilo ga je 2019. zavisno preduzeće (ZP) „Elektroprivrede RS-a” – „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada koje je u većinskom vlasništvu RS-a.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da je procjena vrijednosti koncesionog preduzeća urađena na osnovu predviđanja budućeg poslovanja hidroelektrana, pri čemu je zanemareno da su u to vrijeme hidroelektrane trebale već biti izgrađene. Procjenom je predviđena izgradnja hidroelektrana do 2020, a profit već od 2021. godine, što se do danas nije dogodilo.
U ovom trgovanju je najbolje prošla firma iz Laktaša „Kaldera Company”, većinski vlasnik koncesionog preduzeća, koja je preprodajom udjela zaradila 8,9 miliona KM u odnosu na uloženi novac. Tome je pomogla Vlada RS-a koja je potpisanim aneksom omogućila trgovanje koncesionim preduzećem bez izgrađenih hidroelektrana.
Ovu firmu je Odjeljenje za kontrolu strane imovine Sjedinjenih Američkih Država označilo 2024. kao glavni izvor prihoda za Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Od početka su o projektu odlučivali kadrovi ove stranke: premijeri Vlade RS-a, direktori javnih preduzeća, vlasnici privatnih kompanija ili procjenitelji.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/milioni-za-nepostojece-hidroelektrane/
Budžetske rezerve za odabrane
Budžetske rezerve za odabrane
Kraj je decembra 2023. godine. Praznična je atmosfera, ali se u Vijeću ministara BiH (VMBiH) radi punom parom − hitno treba podijeliti 3,8 miliona maraka iz budžetske rezerve.
Taj novac je primarno namijenjen za hitne i neplanirane situacije koje se ne mogu predvidjeti u budžetu, poput prirodnih i drugih nepogoda. Te godine, kada je najmanje 21 mjesto u zemlji trpjelo posljedice poplava, klizišta i zemljotresa, VMBiH je podijelilo 8,2 miliona KM iz rezerve. Za pogođena mjesta je bio namijenjen samo milion maraka.
VMBiH je tri puta više novca netransparentno podijelilo neprofitnim i vjerskim organizacijama na samom kraju godine.
Daleko od očiju javnosti, bez kriterija i provjera, napravljen je spisak 118 organizacija koje su dobile od 5.000 do 100.000 maraka. Dovoljno je bilo da nekoliko dana prije podjele dostave zahtjeve na adrese u Vijeću ministara.
Dio organizacija su stranački povezane sa članovima VMBiH, dio njih se inače ne bavi poslom za koji su dobile novac, a neke nisu završile obećane projekte ni nakon skoro dvije godine.
“Odabir korisnika i iznos sredstava koja se odobravaju izvršilo je Vijeće ministara BiH bez prethodno objavljenog javnog poziva pa se ne može utvrditi po kojim kriterijima su izabrani korisnici kojima su dodijeljena sredstva”, kažu iz Ureda za reviziju institucija BiH.
Predsjedavajuća Borjana Krišto i svi ministri osim Edina Forte odbili su objasniti novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) kako su za dan podijelili skoro pola miliona više nego što su za tri godine dali za primarne namjene rezerve.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/novogodisnji-pokloni-vijeca-ministara-bih-za-odabrane/
https://cin.ba/rezerva-sa-posebnom-svrhom-milioni-za-promocije-nedovoljno-za-nepogode/
Sardarove koncesije za izvlačenje budžetskog novca
Sardarove koncesije za izvlačenje budžetskog novca
Kada je 2011. godine došao u Republiku Srpsku (RS), Rašid Sardarov je predstavljen javnosti kao bogati Rus koji će uložiti milijardu maraka u energetiku.
Od Vlade RS-a je dobio koncesije da istražuje i koristi prirodne resurse za izgradnju energetskih objekata i proizvodnju struje u periodu do 30 godina, nakon čega bi objekte predao u vlasništvo ovog entiteta.
Za ustupljena koncesiona prava je platio oko 8,5 miliona KM naknada. Dobio je i obavezu da plaća do 3,6% godišnjeg prihoda kad posao krene, ali to se nije desilo jer objekte nije napravio. Desetak godina kasnije Sardarov se iz posla povlači i koncesije vraća.
Vlada RS-a, koju čine predstavnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik i njihovi koalicioni partneri, spremna mu je dati za koncesiona prava 309,2 miliona KM. Dokumenti u posjedu Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da je to više od stvarne vrijednosti za najmanje 32,5 miliona KM.
Javno preduzeće „Elektroprivreda RS-a“ upozorilo je Vladu RS-a da nema novaca i da ne može preuzeti sve Sardarove projekte bez ugrožavanja vlastitih pa je zbog toga za Sardarova pronađeno rješenje.
Koncesije za izgradnju hidroelektrane i eksploataciju građevinskog kamena u Rudom preuzelo je javno preduzeće „Obnovljivi izvori energije“ d.o.o. Ljubinje za 68,6 miliona.
Za koncesije za izgradnju termoelektrane i eksploataciju uglja i kamena u Ugljeviku očekuje 240,5 miliona KM od javnog preduzeća za gasne projekte GAS-RES koje do sada nije ni poslovalo sa električnom energijom.
Predstavnici Vlade RS-a šalju građanima poruku da koncesiona prava kupuju od Sardarova kako bi omogućili da njegov ugalj preuzmu Rudnik i Termoelektrana „Ugljevik“ kojem prijeti gašenje bez ovog resursa. Međutim, upravo su članovi vladajuće strukture dali Sardarovu ugalj sa rudnika sa kojeg se ranije snabdijevalo javno preduzeće.
Osim toga, u Sardarovu korist mijenjali su koncesione ugovore. Iako su ih prvobitno mogli raskinuti zbog kašnjenja u radu, aneksima su produžavali rokove izgradnje i korištenja resursa te mijenjali uslove pod kojima bi se kašnjenje moglo smatrati opravdanim. To je Sardarovu dalo komotnu situaciju da zadržava koncesiona prava bez konkretnih aktivnosti.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/sardarove-koncesije-za-izvlacenje-budzetskog-novca/
Slani trag na imovini Nenada Nešića
Slani trag na imovini Nenada Nešića
Nenad Nešić, predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) i bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH), ljetovao je u julu 2025. u svom luksuznom penthausu od 346 kvadrata nadomak plaže u Tivtu u Crnoj Gori.
Penthaus i dva garažna mjesta Nešić je u julu 2020. godine platio kešom više od 625.000 KM. Sa suprugom Majom je u naredne dvije godine kupio još stan i garažu u Budvi u Crnoj Gori te dio kuće sa dvorištem u Sarajevu za skoro 450.000 maraka.
Supružnici Nešić su vlasnici još tri stana i garaže u Novom Sadu u Srbiji te dijela kuće sa zemljištem u Istočnom Sarajevu. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) nisu mogli utvrditi na koji način su Nešići stekli nekretnine u Srbiji jer zemljišni uredi u ovoj zemlji ne dozvoljavaju uvid u dokumente o načinu sticanja. Današnja tržišna vrijednost ovih nekretnina je najmanje 1,8 miliona KM.
„Platio bez kredita. Kupio regularno, kupio od primanja. Imam platu. Sve sam platio regularno preko banke gdje primam platu”, rekao je Nešić za N1 televiziju 2023. godine. Sa novinarima CIN-a nije želio razgovarati.
„Nemam ni volje, ni želje, ni vremena“, poručio je.
Nešić je najmanje milion maraka uložio u nekretnine pred kraj mandata i nakon što je dao ostavku na poziciju vršioca dužnosti direktora Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpske”. Njegovo rukovođenje ovim preduzećem predmet je rada Tužilaštva BiH više od pet godina.
Sumnja se da je od 2016. do 2020. na ovoj poziciji prao novac, primao mito i zloupotrijebivši položaj ostvario finansijsku korist od oko milion maraka.
„Iz preliminarnog izvještaja o finansijskoj istrazi može se utvrditi nesrazmjer, odnosno nezakonito stečena imovinska korist”, rekla je Bojana Jolović, tužiteljica na ovom predmetu, na jednom od ročišta za produženje pritvora Nešiću.
Novinari CIN-a otkrivaju da je Nešić u Izjavi o imovinskom stanju 2023. godine koju je popunio prije preuzimanja funkcije ministra sigurnosti BiH izostavio prijaviti šest nekretnina u Crnoj Gori i Srbiji. On je i na ovu poziciju dao ostavku nakon što mu je 2024. određen polugodišnji pritvor.
„Nikad ništa nisam krio”, rekao je Nešić u sudnici Suda BiH kada je tražio da ga puste iz pritvora. Istraga protiv njega traje, a optužnica još nije podignuta.
Mračna strana tretmana za ljepotu
Mračna strana tretmana za ljepotu
„Nemojte me gledati, prepast ćete se”, vrisnula je 47-godišnja Azra kad se pogledala u ogledalo. Njeno lice je oteklo do neprepoznatljivosti, a oči joj se zatvorile. Prstima je raširila kapke da bi vidjela.
„Daj, okreni se, okreni se! Šta se dešava?”, panično su je dozivali članovi porodice.
„Okrećem se… muk“, prisjeća se Azra pakla nakon estetskih tretmana za korekciju podočnjaka i bora, urađenih tokom ljeta 2024. godine. Tretmane je radila kod doktora Ismaila Siručića, stomatologa i maksilofacijalnog hirurga iz Sarajeva.
Nekoliko dana kasnije završila je u hitnoj pomoći sa deformacijom lica. Doktor joj u vrijeme tretmana nije rekao koja sredstva joj je ubrizgao. On godinama koristi botoks „Botulax“ koji Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (BiH) nije odobrila za korištenje.
Azra nije znala ni da doktor Siručić nema dozvolu za obavljanje estetskih procedura. Vjerovala je u njegovo znanje i profesionalizam pa nije postavljala pitanja ni kada nije dobila račun nakon plaćanja u njegovoj privatnoj stomatološkoj ordinaciji.
Tržište u BiH je preplavljeno neregistrovanim ilegalno uvezenim preparatima za estetske tretmane. Razni botoksi, fileri i serumi lako se naručuju preko interneta. Koriste ih ljekari, frizeri i kozmetičari za tretmane po pristupačnim cijenama u nelicenciranim privatnim ordinacijama i neadekvatnim medicinskim uslovima salona za ljepotu i privatnih stanova. Pojedini nude i brze polusatne edukacije na pacijentima modelima koji tako dobijaju još jeftiniji tretman, a polaznici upitne certifikate.
„Kombinacija njihovog neznanja i pohlepe je strašna i pogubna za pacijente. To je krivično djelo“, smatra doktorica Amela Karabeg, specijalista plastično-rekonstruktivne i estetske hirurgije.
Uprkos tome, inspekcije skoro da i ne kontrolišu ove biznise jer kažu da nemaju ni dovoljno inspektora ni prijava građana po kojima bi postupali.
Azra danas rijetko izlazi sama, loše spava i teško prihvata svoj odraz u ogledalu. Svoju priču je odlučila podijeliti sa javnosti, uz uslov zaštite identiteta.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/mracna-strana-tretmana-za-ljepotu/
Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.
