Predstavnici nevladinih organizacija su protiv pojedinih promjena.
Naime, promjene u zakonu povećavaju mogućnost zloupotreba u vezi sa donacijama, kažu predstavnici Transparency Internationala BiH (TI), organizacije koja je učestvovala u raspravama tokom izrade Nacrta. Oni objašnjavaju da bi povećanje limita donacija preduzećima i pojedincima, što je bila jedna od predloženih izmjena, moglo dovesti do utjecaja na rad političkih partija.
Također, jedna od izmjena bi omogućila privatnim preduzećima koja imaju ugovore sa Vladom da doniraju sredstva političkim partijama, čime bi, kako kažu u TI-u, kasnije imali povlašteniji položaj pri sklapanju novih ugovora sa Vladom.
Ivana Korajlić iz TI-a kaže da su predstavnici Saveza nezavisnih socijademokarata bili protiv ovakvog nacrta zakona, te su dostavili svoj u kojem su naveli da bi, umjesto Centralne izborne komisije (CIK), reviziju finansiranja političkih stranaka trebao raditi Ured za reviziju na državnom nivou. Međutim, i ovaj prijedlog je odbijen.
Osim Zakona o finansiranju političkih stranaka, Interresorna radna grupa je raspravljala i o izmjenama Izbornog zakona BiH i Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.
Javna rasprava na kojoj će predstavnici nevladinih organizacija, političkih stranaka, Vijeća ministara BiH i CIK-a razgovarati o ponuđenim izmjenama ovih zakona bit će otvorena 13, 20. i 27. marta.
„Postoji mogućnost da se neće niti ići na pravljenje novog nego će se mijenjati i prilagođavati stari zakon“ – kazala je Ivana Korajlić, a isto je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) ponovio i Halid Genjac, član Interresorne radne grupe.
Interresorna radna grupa će ponovo zasjedati od 2. do 5. aprila na Jahorini, a Genjac kaže da za finaliziranje zakona imaju rok do 1. maja, nakon čega bi se uputili u parlamentarnu proceduru na usvajanje.
U TI-u kažu da ne vjeruju da će se izmjene Zakona o finansiranju političkih partija usvojiti prije općinskih izbora koji su zakazani za oktobar ove godine.
CIN je prošle godine pisao o političkim partijama u BiH koje su svake godine, pred izbore, dobivale donacije od firmi koje imaju zaključene ugovore sa institucijama vlasti. Tada su stranke zadržavale ove priloge iako prema Zakonu o finansiranju političkih partija to nebi smjele činiti.
CIN je pronašao da su šest vodećih stranaka u BiH od 2006. do kraja 2009. godine primile donacije u ukupnom iznosu od blizu 210.000 KM. Novac je darovalo 70 privatnih firmi, koje su prethodno poslovale sa institucijama vlasti.
Novim zakonom nisu predviđene oštrije kazne za prekršioce zakona.
CIN je objavio priču o strankama koje su kršile Zakon o finansiranju i tako u periodu od 2004. do 2008. godine ostvarile dobit od najmanje milion KM. Kazne koje su izrečene tim strankama bile su u pojedinim slučajevima i do 50 puta manje od njihovih dobiti.
Stranka demokratske akcije, koje je imala najveću korist od blagih kazni, je ostvarila nezakonite prihode od najmanje 170.000 KM. Slijede Socijademokratska partija sa 106.500 KM dobiti, Stranka za BiH sa 80.000 KM i Srpska demokratska stranka sa nezakonitom dobiti od najmanje 60.000 KM.
CIK je ove stranke kaznio novčanim kaznama od 1.100 KM do 8.000 KM.
Priče koje je objavio CIN možete pročitati na www.cin.ba.
