Jedan dio zaplijenjene droge je vjerovatno nestao, i postoji mogućnost da su ga korumpirani službenici prodali na crnom tržištu i da je droga ponovo završila na ulicama Bosne i Hercegovine (BiH).
Niko to ne može sa sigurnošću reći jer pravosudni sistem nema adekvatne procedure skladištenja droge, a zvaničnici ne znaju koliko droge je pohranjeno u njihovima prostorijama i da li neke količine droge nedostaju.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da domaće pravosudne institucije rijetko uništavaju drogu. Nakon dvogodišnjeg odgađanja, Vijeće ministara BiH je tek nedavno imenovalo Komisiju za suzbijanje i sprječavanje zloupotreba droga. Međutim, pravilnik za uništavanje opojnih droga na državnom nivou još uvijek nije napisan niti je formirana komisija koja treba nadgledati njihovo uništavanje.
Priprema pravilnika je propisana Zakonom o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe droga koji je na snazi od februara 2006. godine. Budući da pravilnika nema, najveći broj pravosudnih institucija je prestao uništavati droge.
Tako se droga vrijedna nekoliko desetina miliona KM već godinama gomila u podrumima, kancelarijama, sefovima i ormarima desetina bh. policijskih stanica, sudova i tužiteljstava.
Nema evidencije o zaplijenjenoj drogi
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva utvrdili su da ne postoji jedinstvena, transparentna i efikasna procedura praćenja zaplijenjenih droga.
Džemal Murga, inspektor Odjela za suzbijanje narkomanije MUP-a Kantona Sarajevo (KS) kaže da bi trebalo 10 godina da se dobije precizna informacija o količinama zaplijenjenih droga koje su uskladištene samo u KS-u. On kaže da bi policija morala sabrati podatke iz evidencija o oduzetim drogama i usporediti ih sa zapisnicima o uništenim drogama iz ranijeg perioda.
Iako priznaje da teoretska mogućnost za zloupotrebu postoji, Murga kaže da ne zna ni za jedan slučaj krađe droge iz policijskih sefova.
U BiH, pored MUP-a KS, drogu zapljenjuje još 12 MUP-ova, Granična policija BiH, Uprava za indirektno oporezivanje, te Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA). Tokom istrage i sudskog procesa zaplijenjene droge su često uskladištene u tužilaštvima i sudovima kao dokazni materijal.
Inspektori često ne provjeravaju težinu zaplijenjenih droga, niti ih propisno evidentiraju.
Iako tvrde da znaju koliko droge čuvaju u svojim prostorijama, u policiji nisu sigurni da li određene količine te droge nedostaju.
Brian Donley, savjetnik za Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA) pri Policijskoj misiji Europske Unije (EUPM) slaže se da kontrole nema. On kaže da postoji mogućnost da zaplijenjena droga ponovo završi na ulici.
‘Niko vam u BiH ne može reći koliko droge je u posjedu države i gdje je ta droga’, kaže Donley. Slučajevi krađe droge iz policijskih sefova su zabilježeni i u drugim zemljama, pa ne bi bilo čudno da se to i ovdje dešava, kaže on.
Na upit novinara CIN-a vezano za procedure skladištenja droga, službenici Osnovnog suda u Trebinju su odgovorili da sud ‘nema dovoljno prostorija ni za adekvatan rad, a kamoli za skladištenje zaplijenjene droge.’
Zaplijenjena droga se do sudskog procesa čuva u Centru javne bezbjednosti Trebinje. Tokom procesa manje količine droga su pohranjene u sefu Suda, a veće u ormaru jedne od kancelarija.
Problem se javlja i u slučajevima kada inspektori zaplijene drogu čiji je vlasnik ostao nepoznat. Izvještaj o počinjenju krivičnog djela se tada naslovljava na NN, odnosno nepoznato lice. Tužilaštvo ne podiže optužnicu, nema sudskog procesa i niko ne traži drogu koja ostaje u policiji do njenog konačnog uništavanja.
Mnogi su uvjereni da zloupotreba ima, uključujući Milanu Škipinu, vršiteljicu dužnosti šefa Odsjeka za sprječavanje zloupotrebe droga pri Ministarstvu sigurnosti BiH i člana Komisije za suzbijanje i sprječavanje zloupotrebe droga.
‘Droge se ne popišu i jednostavno se kaže: ma to je iz onog slučaja onda. I malo zatim se taj slučaj zaboravi i ta droga nestane’, kaže Škipina.
Škipina se prisjeća kako je obilazeći pravosudne institucije u jednom od sudova zatekla marihuana zapakovanu u kartonsku kutiju, te ostavljenu nasred hodnika.
Policija i droge
Iako nijedan policijski ili pravosudni službenik do sada nije procesuiran zbog krađe zaplijenjenih droga, loše vođenje evidencije i neadekvatno skladištenje zaplijenjenih droga, su bili predmet rasprave tokom suđenja policijskim inspektorima iz Travnika, tridesetčetvorogodišnjem Mersudinu Grabusu i četrdesetpetogodišnjem Niki Papiću.
Inspektori MUP-a Federacije BiH (FBiH) proveli su istragu o umiješanosti ove dvojice u trgovinu narkoticima, nakon što je diler Mahir Filipović došao u tužilaštvo i donio kilogram marihuane koji je, prema vlastitom priznanju, dobio od Grabusa i Papića.
Diler se požalio da su ga spomenuti inspektori prijetnjama prisiljavali da radi za njih. MUP FBiH je u insceniranoj akciji poslao dilera da ponovo kupi drogu od Grabusa. Policija navodi da je Grabus uzeo od Filipovića 1.000 KM u novčanicama koje su bile označene i poslao ga na mjesto pored automobila na kojem se nalazio sakriven još jedan kilograma marihuane.
Policijskih djelatnici su uhapsili ovaj tandem. Nakon hapšenja 2002. godine pretresene su i službene kancelarije inspektora i tom prilikom su pronađene veće količine droge u metalnom sefu i u ladicama radnih stolova.
Prilikom pretresa je komisija pronašla više od 70 pakovanja supstanci koje asociraju na drogu. Ukupan zbir pronađenih količina iznosi skoro 1,5 kilogram supstance slične marihuani, te oko 300 grama praha sličnog heroinu ili kokainu. Grabus i Papić su izjavili da su spomenute supstance bile droga koju su oni i njihove prethodnici zaplijenili.
Ali, evidencija koju su vodila dvojica inspektora bila je toliko aljkavo vođena, da se usporedbom sa prekršajnim i krivičnim prijavama nije moglo utvrditi iz kojih predmeta droga potiče, niti da li dio droge nedostaje.
U presudi se navodi da je ‘očigledno da evidencija oduzetih narkotika nije vođena na propisani način i da je to bila uobičajena praksa u čemu se Grabus i Papić ni po čemu nisu razlikovali od ostalih inspektora, tako da je u konačnom tužiteljica odustala od optuženja.’
Primjera radi, bivši inspektor kaže da je, kada su Grabus i Papić preuzeli njegovo radno mjesto, u zaključanoj ostavi ostalo 38 stabljika marihuane sa popratnom dokumentacijom. Međutim, prilikom pretresa komisija je ustanovila da se u ostavi nalazi 77 stabljika marihuane, kao i vrećicu od pola kilograma marihuane, koja nije bila zavedena.
Ključ od ostave imala je i spremačica koja je u njoj držala pribor i sredstva za čišćenje.
Sud je presudio da su inspektori stavljali u promet drogu nabavljenu ‘na za sada neutvrđen način’.
Grabus i Papić kažu su im sve namjestili dileri, jer su bili najuspješniji inspektori u borbi protiv uličnih dilera. Grabus priznaje da se sastao sa Filipovićem, za kojeg kaže da je bio njegov doušnik. Kaže da droga nije pronađena u njegovom autu i da je diler podmetnuo označene novčanice.
Osuđeni inspektori smatraju da je neko dovoljno utjecajan naredio uklanjanje izvještaja koje su podnosili protiv Filipovića i drugih dilera koji su svjedočili protiv njih. U međuvremenu, Filipović izdržava zatvorsku kaznu zbog dilanja heroina.
Sud BiH ne zna koliko je droge deponovano u njihovim prostorijama
Isti problemi su evidentni čak i u najmodernije opremljenom sudu u zemlji: Sudu BiH.
Ovaj Sud ne vodi adekvatnu evidenciju o količinama droge uskladištene u njihovim prostorijama niti nadležni službenici vagaju drogu prilikom prijema.
Na pitanja novinara CIN-a o količini uskladištenih droga, službenici su odgovorili da je u prostorijama Suda uskladišteno oko 80 kilograma marihuane, 9,85 kilograma kokaina i 8,45 kilograma heroina.
U prostorijama Suda su također deponovane tri plastične vrećice heroina i 199 paketa marihuane nepoznate težine, navodi se u dopisu Suda.
Novinari CIN-a su zatim provjerili presude ovog Suda i pronašli sedam predmeta koji se odnose na ukupnu zapljenu od 76,24 kilograma heroina. Samo u jednoj presudi iz februara 2006. godine Sud je osudio Jasmina Pečariza na pet i Zlatana Subašića na jednu godinu zatvora u procesu koji je uslijedio nakon zaplijene blizu 39 kg heroina.
Na upit novinara o neslaganju, zvaničnici Suda su odgovorili novim dopisom u kojem su naveli da je u Sudu uskladišteno blizu 567 kilograma marihuane, 9,6 kilograma kokaina i 67 kilograma heroina.
Snježana Komadan, službenica Suda koja nadgleda rad referenta odgovornog za čuvanje zaplijenjene droge, je u naknadnom intervjuu za CIN, razlike u količinama pravdala najvjerovatnijim matematičkim greškama nastalim prilikom sabiranja i pretvaranja grama u kilograme.
Međutim, sudski zvaničnici nikada nisu usporedili taj broj sa stvarnim količinama koje su pohranjene u prostorijama Suda. Novinarima CIN-a nije dozvoljeno da obiđu prostoriju u kojoj Sud pohranjuje zaplijenjenu drogu zbog, kako im je rečeno, sigurnosnih razloga.
No dozvoljen je uvid u upisnike u kojima službenici Suda vode evidenciju o zaplijenjenim stvarima. Upisnici se ispunjavaju ručno i pored droge sadrže evidenciju o drugim zaplijenjenim stvarima, kao što su oružje, mobiteli, dokumenti i novac. Međutim, primjetna je nedosljednost u načinu na koji je droga evidentirana – nekada po broju paketića, a nekada po težini. Evidencija je nepregledna i nečitka, čak i za službenika koji podatke upisuje.
Tako ni nakon dva mjeseca, brojnih dopisa i intervjua ni novinarima, a ni službenicima Suda nije sasvim jasno koliko zaplijenjene droge je pohranjeno u prostorijama Suda i da li određene količine nedostaju.
Zakon neprimjenjiv i nakon više od dvije godine
Zakon o suzbijanju i sprječavanju opojnih droga u BiH stupio je na snagu u februaru 2006. godine. Ministarstvo sigurnosti BiH koje čini okosnicu provođenja ovog zakona formiralo je Odsjek za sprječavanje zloupotrebe droga tek godinu dana nakon usvajanja zakona.
Danas u ovom Odsjeku radi dvoje ljudi što je nedovoljno, ali će i taj problem uskoro biti riješen, kaže Milana Škipina, vršiteljica dužnosti šefa Odsjeka i dodaje da je za godinu dana postojanja ovaj Odsjek ipak postigao mnogo.
Prepolovljen je broj uvoznika substanci koje se mogu koristiti za proizvodnju droga, dok je njihov uvoz ograničen na 14 graničnih prijelaza. Stvorene su baze podataka o uvozu i uvoznicima tih supstanci što je pojačalo kontrolu. Također je stvorena baza podataka o podnesenim prekršajnim i krivičnim prijavama te presudama protiv građana, kaže Škipina.
Dodaje da će strategija i akcioni plan za suzbijanje zloupotreba opojnih droga na koje se čeka već dvije godine uskoro biti završeni. Nakon toga slijedi formiranje komisije i pisanje Pravilnika za uništavanje opojnih droga.
Uništavanje po proceduri propisanoj ranijim zakonom je protivzakonito, ali to nije spriječilo policiju Republike Srpske da tokom 2007. uništi manju količinu zaplijenjene droge, većinom marihuane. Isto je radila i policija u Unsko-Sanskom kantonu.
U Ministarstvu sigurnosti kažu da će Strategija biti završena vrlo brzo, ali da i prije provođenja državnog Zakona sve nadležne institucije moraju preuzeti punu odgovornost i uraditi sve što mogu da osiguraju zaplijenjenu drogu koja je pod njihovim nadzorom.
