Kriminal u Bosni, novac u Srbiji
Na državnom sudu u BiH vodi se postupak protiv Zijada Turkovića i drugih optuženih za teška krivična djela, među kojima su i državljani Srbije i Hrvatske.
Neprovjereni lijekovi na provjerenom tržištu
Neki od proizvoda koji bi se morali prodavati uz liječnički recept na tržištu lijekova u BiH i Srbiji se nalaze u slobodnoj prodaji. U apotekama se mogu naći i proizvodi koji nisu legalno uvezeni i nemaju potrebne dozvole. Garancije za njihovu ispravnost nema.
Kriminal bez granica
Kriminalcima iz BiH i Srbije granica nije prepreka, nego prilika za zaradu od krijumčarenja droge, ukradenih vozila ili žive stoke u kojoj nerijetko učestvuju i pripadnici policijskih agencija.
Satnica vrijedna nekoliko hiljada maraka
Za rad komisija na državnom nivou godišnje se izdvaja oko dva miliona maraka. Sat vremena rada pojedinih komisija košta više od hiljadu maraka.
Kićenje plaćenim nagradama
Pojedinci i firme iz BiH i Srbije su dobili nagrade Evropske poslovne skupštine iz Oxforda koje nisu rezultat stvarnog kvaliteta, već je za njih plaćeno po nekoliko hiljada eura.
Ukradena auta trunu na policijskom depou
Mladen Sučić, ratni invalid iz Stare Bile u srednjoj Bosni, u junu 2007. godine je na kredit kupio automobil Golf IV. Vozilo je bilo prilagođeno vozačima bez jedne noge. Dva mjeseca nakon kupovine automobil je nestao iz Sučićeve garaže. Dijelove tog i drugih ukradenih automobila Federalna uprava policije (FUP) je pronašla u oktobru 2007. godine […]
Crnogorski tužioci počeli provjeru irskog investitora
Osramoćeni irski bankar Michael Fingleton se suočava sa istragom u vezu sa kupovinom hotela u srednjovjekovnom crnogorskom gradu Kotoru.
Sirotinji kazan, vijećnicima socijalna pomoć
Federalni dopremijer Jerko Ivanković Lijanović je budžetski novac predviđen za hitne i neplanirane troškove dijelio članovima Narodne stranke Radom za boljitak.
Krediti poslodavcima, dug građanima
Kanton Sarajevo je godinama davao firmama kredite za zapošljavanje, ali neke od njih su potrošile novac, a da nisu zaposlile nikoga. U Službi za zapošljavanje kažu da se ovakvi programi neće uskoro ponoviti. Međutim, firme i dalje ostaju dužne najmanje 2,5 miliona KM građanima Kantona.