Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) će do okončanja krize primati po jednu marku za poslanički paušal te troškove smještaja i odvojenog života. Na ovaj način će u budžetu mjesečno ostati oko 95.000 maraka.
Smanjenje naknada je tražila zastupnica Stranke demokratske akcije (SDA) Melika Mahmutbegović, koja trenutno vrši i dužnost potpredsjednice FBiH, kako bi javni novac bio iskorišten za prevazilaženje krize koju je izazvala pandemija koronavirusa.
„Ovo je prilika da se izvrši pravičnija raspodjela sredstava iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine“, saopšteno je iz Kabineta potpredsjednice.
U Državnom parlamentu su poslanici Naše stranke i Nezavisnog bloka predložili da se parlamentarcima i ministrima u ovoj godini smanje plaće za 20 posto kako bi se tim novcem pomoglo ugroženim od koronavirusa. Drugim prijedlogom je Naša stranka zatražila ukidanje naknada i parlamentarcima, ministrima i članovima Predsjedništva BiH te obustavu isplata pojedinih beneficija u državnim institucijama. Iako bi se ovim uštedjelo najmanje tri miliona KM, prijedlozi nisu dobili dovoljan broj glasova pa će se o njima opet raspravljati na narednim sjednicama.
U Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS) nije ni bilo sličnih ideja za uštede.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su tokom prethodnih godina otkrili da su mnogi funkcioneri zloupotrebljavali pravo na naknade, uzimajući novac za smještaj i „bijeli hljeb“, iako su imali svoje stanove i posao u drugim institucijama.
Simbolične naknade
Usvajanjem inicijative o uštedama zastupnicima Predstavničkog doma Federalnog parlamenta bi trebala biti umanjena mjesečna primanja za oko 1.000 KM. Oni će do okončanja krize umjesto dosadašnjih 600 maraka paušala, 300 maraka naknade za odvojeni život te 100 KM za smještaj primati simbolične tri KM. Oni kojima su plaćani troškovi puta za četiri vikend-posjete porodicama, od sada će dobivati novac za samo jedno putovanje.
„Nečasno je, nemoralno je naplaćivati sve to. Ti ljudi koji sjede u tim klupama tamo evo unazad par mjeseci nikakve aktivnosti nemaju, ali uredno konzumiraju sva prava”, kaže sekretar Kabineta potpredsjednice FBiH Erdal Selmanović.
Ovakva odluka trebala je biti donesena i u Domu naroda, ali Administrativna komisija nije usvojila ovaj prijedlog. Umjesto toga Komisija traži od Vlade FBiH zajedničko rješenje o smanjenju primanja koje bi se odnosilo na sve federalne institucije.
Federalni parlamentarci osim plaće imaju pravo na: poslanički paušal, naknadu za odvojeni život, topli obrok, regres, troškove smještaja i zakupa stana, prevoz, četiri plaćena vikenda za posjetu porodici, korištenje auta, pomoć u slučaju smrti člana porodice ili teške bolesti, otpremninu za odlazak u penziju te tzv. „bijeli hljeb“ – pravo na godinu dana plaće po isteku mandata.
Prošle godine je za plaće i naknade članova Federalnog parlamenta potrošeno više od šest miliona maraka.
Osim smanjenja poslaničkih naknada Mahmutbegović zagovara i obustavu plaćanja naknada članovima svih upravnih i nadzornih odbora na nivou FBiH te manje plaće u institucijama i javnim preduzećima, smatrajući da ne trebaju biti veće od dvije prosječne plaće u entitetu. Smanjenje se ne bi odnosilo na: zdravstvene radnike, policiju, inspektore i druge službenike koji su na prvoj linije odbrane protiv koronavirusa.
Visoke plaće štiti Ustav
Zbog krize izazvane pandemijom poslanici Naše stranke i Nezavisnog bloka Državnog parlamenta su predložili da se parlamentarcima i ministrima smanje plaće za 20 posto u ovoj godini. Isto su tražili za savjetnike i druge osobe koje imenuju Predsjedništvo, Vijeće ministara, Parlamentarna skupština te druge državne institucije.
“Mislim da smo svi svjesni da nas građani doživljavaju kao jednu privilegovanu grupu ljudi i otuđenu grupu ljudi u smislu da nemamo razumijevanja za probleme građana, a današnji uslovi u kojima hiljade ljudi su ostale bez posla zaista zahtijevaju i našu reakciju i našu solidarnost”, rekla je Mirjana Marinković-Lepić iz Naše stranke tokom rasprave u Parlamentu.
Poslanici iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH su ovaj prijedlog nazvali populističkim i protivustavnim.
„Ovaj prijedlog zakona mi je apsolutno neprihvatljiv i lično smatram da je moje diskreciono pravo gdje ću i koliko novca davati od svoje plate”, rekla je Sanja Vulić iz SNSD-a.
Poslanici SNSD-a i HDZ-a BiH se protive osnivanju fonda u koji bi bio uplaćivan ušteđeni novac iako bi, prema prijedlogu zakona, fond kontrolisalo Vijeće ministara BiH koje čine kadrovi ovih stranaka.
Rekli su i da nisu protiv smanjenja plaća, ali da će o tome raspravljati ako im takav prijedlog dostavi Vijeće ministara.
Osim prijedloga za smanjenje plaća poslanik Naše stranke Damir Arnaut je predložio usvajanje zakona kojim bi se do kraja godine zabranila isplata: regresa, reprezentacija, jubilarnih nagrada, naknada za obrazovanje i stručno usavršavanje u svim državnim institucijama te manje trošenje novca za tjelohranitelje funkcionera.
U tom slučaju imenovani i izabrani zvaničnici ne bi imali pravo na većinu dosadašnjih naknada. Uz to, Arnaut predlaže smanjenje iznosa za političke stranke i novca iz budžetskih rezervi.
„Skoro sve naknade koje su propisane ja sam predvidio njihovo ukidanje ili znatno reduciranje. Imate tu ne samo naknade, imate i druge neke privilegije koje troše bespotrebno budžetska sredstva”, objasnio je Arnaut.
Usvajanjem ovog zakona moglo bi se uštedjeti najmanje tri miliona maraka, a novac bi bio usmjeren za saniranje posljedica koronavirusa i bio bi raspoređen FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
„Bilo bi potpuno neodgovorno biti protiv ovih zakona”, kaže Arnaut za CIN u očekivanju rasprave o ovom prijedlogu.
Ove prijedloge Naša straka i Nezavisni blok su dostavili Parlamentu krajem marta i početkom aprila. Međutim, poslanici su o njima odlučivali tek mjesec i po dana kasnije, ali za njihovo usvajanje nije bilo dovoljno glasova. Poslanici bi o ovim prijedlozima opet trebali odlučivati na narednoj sjednici.
Državnim parlamentarcima se plaće i naknade isplaćuju redovno, čak i kada se sjednice ne održavaju i kada oni ne dolaze na posao. Tokom 2019. godine članovi Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH su zasjedali sedam puta, a njihove kolege iz Doma naroda su održale tek četiri sjednice. Takav rad je koštao građane više od tri miliona maraka. Prosječna plaća državnog parlamentarca je bila oko 4.600 KM, a poslanički paušal 714 maraka. Osim ovoga, naplatili su i: prosječno 118 maraka za topli obrok, 267 KM naknade za odvojeni život te 300 maraka regresa.
To je iznos koji radnik sa prosječnom plaćom u BiH zaradi za šest i po mjeseci.
Međutim, bez obzira na odnos prema radu i odgovornost prema građanima, plaće državnih parlamentaraca i drugih funkcionera u državnim institucijama štiti Ustav BiH koji je odredio da se naknade za njihov rad ne mogu smanjivati tokom mandata. Zbog toga su Naša stranka i Nezavisni blok sa prijedlogom zakona predložili i amandman na Ustav kojim traže da se ova odredba izbriše. O ovom amandmanu se još nije raspravljalo.
Zloupotrebe javnog novca
Iako imaju visoka primanja i brojne pogodnosti i beneficije koje većini građana BiH nisu na raspolaganju, pojedini funkcioneri su zloupotrebljavali institucije i svoje pozicije kako bi dobili i naknade koje im ne pripadaju.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo su otkrili da su poslanici i delegati iz Federalnog parlamenta dobijali naknade za smještaj u Sarajevu iako u ovom gradu imaju vlastite nekretnine. Nešto ranije CIN je otkrio da su isto radili i federalni ministri.
Funkcioneri u Republici Srpskoj su zbog nejasnih pravila koristili „bijeli hljeb“ – plaću nakon prestanka mandata – iako su imali druga primanja ili mogućnost da se vrate na svoje prethodno radno mjesto. CIN je otkrio da su novac iz budžeta po ovom osnovu dobila dvojica univerzitetskih profesora, sedmero privatnika i jedan penzioner.
„Bijeli hljeb“ je nezakonito isplaćivan i u Vijeću naroda RS-a. Ova institucija je na osnovu nezakonite odluke isplatila 21.000 maraka bivšem generalnom sekretaru Vijeća naroda Zoranu Filipoviću.
Ovakve zloupotrebe su bile moguće jer institucije nisu provjeravale imovinu i prihode javnih funkcionera, ostavljajući prostor imenovanim i izabranim političarima da iskoriste manjkavosti propisa za ličnu korist.
