Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodnih riječi pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH) je počelo suđenje bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Kemalu Čauševiću i privatnicima Anesu Sadikoviću i Sedinetu Kariću.
Karić je prije suđenja sa Tužilaštvom BiH sklopio sporazum o priznanju krivice. Sud BiH je o tome danas obaviješten, a razmatrat će o njemu sljedeće sedmice. Ukoliko Sud prihvati ovaj sporazum, Karić će svjedočiti kao prvi svjedok Tužilaštva.
Čaušević je optužen da je 2007. godine stupio u kontakt sa Sadikovićem i Karićem, vlasnicima preduzeća koja su uvozila tekstil iz Turske, Kine i Mađarske. Čaušević je obećao povlašten status njihovim firmama prilikom uvoza, tako što im roba neće ići na detaljan pregled, iznosi za carinjenje će biti smanjeni a fakture za koje je znao da sadrže netačne podatke će im biti priznate.
Prema optužnici, Čaušević je od Sadikovića i Karića zahtijevao da mu daju 1.000 KM po uvezenom kamionu, na šta su oni pristali. Na taj način su mu od 2007. do februara 2011. godine za uvoz više od 1.700 kamiona tekstila dali najmanje 1,72 miliona KM.
Čaušević je optužen i za kupovinu nekretnina i zemljišta u Sarajevu i okolini u iznosu od oko 1,2 miliona KM između 2004. i 2012. godine, novcem za koji je znao da potječe radnjama krivičnih djela.
Asim Crnalić, branilac optuženog Čauševića, rekao je da će odbrana dokazati koliko je novca Čaušević zarađivao i da između firmi koje su navedene u optužnici i drugih nije bilo razlike u tretmanu.
“Odbrana će dokazati da je Čaušević legalno u spornom periodu zaradio preko 400.000 maraka više nego što je vrijednost nekretnina za koje Tužilaštvo tvrdi da ih je nabavio pranjem novca”, rekao je Crnalić.
Čaušević je optužen i za zloupotrebu položaja, omogućivši da se preduzeću “Glas Srpski” – Grafika AD Banja Luka uplati 200.000 KM zbog navodne štete, nastale u postupku javnih nabavki za usluge štampanja kontrolnih markica za potrebe UIO-a.
Crnalić je naveo da je tokom boravka u pritvoru Čaušević sklopio preliminarni sporazum sa Tužilaštvom BiH, ali da se odbrani nakon toga niko iz Tužilaštva nije javljao. Detalji sporazuma su objavljeni u medijima zbog čega je, kako kaže Crnalić, njegov klijent doveden u opasnost jer je u iskazu spomenuo niz funkcionera i članove Predsjedništva BiH.
“Odbrana je očekivala da će se Tužilaštvo držati dogovora, a Tužilaštvo se nije držalo sporazuma niti je odbranu obavijestilo da ono što je Čaušević govorio nije istina. (…) To oni nisu uradili, nego su napisali ovu optužbu”, naveo je Crnalić.
Centar za istraživačko novinarstvo je 2013. godine istražio imovinu Kemala Čauševića i pronašao da posjeduje devet stanova i poslovnih prostora te 20 duluma zemljišta u vrijednosti većoj od milion maraka koje nije mogao ostvariti tadašnjim prihodima. Nakon što je priča objavljena, Sud BiH je Čauševiću blokirao jedanaest nekretnina.
Na početku suđenja sutkinja Biljana Ćuković je pitala Čauševića kakvo mu je imovinsko stanje. „Nedefinisano. Da nije ovoga, bilo bi odlično“, odgovorio je on.
Čaušević je u junu 2014. godine nakon čega mu je Sud BiH odredio pritvor. Tri mjeseca kasnije pritvor mu je ukinut, a Tužilaštvo je protiv njega u februaru 2017. godine podiglo optužnicu.
