Dosadašnji generalni sekretar Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Ranko Ninković postao je samostalni izvršilac za pitanja odbrane i civilne komande nad Oružanim snagama BiH. Riječ je o novoj poziciji u Predsjedništvu koja je uvedena prije nekoliko mjeseci, na prijedlog Sekretarijata na čijem čelu je zadnjih 11 godina bio Ninković.

Od pet članova konkursne komisije, dvoje je imenovano na prijedlog Sekretarijata. Predsjednica komisije je bila Ravijojla Pavlović, šefica Odjela za protokol u Sekretarijatu, a među članovima je bila Mirza Holjan, sekretarka Odjela za organizacione i finansijske poslove u ovoj službi. Preostala tri člana su došla sa liste eksperata Agencije za državnu službu BiH (ADS): sekretar Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH Hamdo Tinjak, šefica Kabineta ministra finansija i trezora BiH Sanja Jokić i Mijo Katana, šef Ureda za Registar zaloga u Ministarstvu pravde BiH.

Uz Ninkovića, za ovu poziciju se prijavilo još devet kandidata, ali je on najbolje ocijenjen. Pavlović i Holjan su odbile razgovarati sa novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) o tome kako su ocjenjivali svoga šefa na ispitima tokom konkursne procedure te ko ih je predložio u komisiju.

Pozicije za stare kadrove

Sekretarijat Predsjedništva BiH pripremio je Prijedlog Odluke o novoj organizaciji ove institucije koja predviđa preko 20 novih pozicija. Odluka je usvojena u maju, na samom kraju mandata generalnog sekretara, a dva mjeseca nakon toga raspisan je natječaj za samostalnog izvršioca.

Istim natječajem tražio se i novi generalni sekretar i njegova dva zamjenika. U vrijeme Ninkovićevog mandata na pozicije zamjenika niko nije bio imenovan.

Sve četiri funkcije su dobro plaćene. Osnovna plaća generalnog sekretara iznosi 3.092 KM, njegovog zamjenika 2.621 KM, dok je za samostalnog izvršioca za pitanja odbrane planirano 1.998 KM.

Na konkurs se ukupno prijavilo 36 kandidata, od kojih su četverica već radila u Predsjedništvu. Upravo oni su dobili najbolje ocjene.

Na najvišu funkciju u Sekretarijatu izabran je Boris Buha, a za njegove zamjenike Dženan Selimbegović i Mato Zeko. Njih trojica bili su zaposleni u uredima članova Predsjedništva BiH po osnovu privremenih ugovora.

Buha je prethodno bio savjetnik za ustavnopravna pitanja člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, Zeko savjetnik za pitanja dijaspore i demobilisanih pripadnika Oružanih snaga BiH Željka Komšića, a Selimbegović saradnik za odnose s javnošću u Uredu Bakira Izetbegovića.

Konkursna procedura

Do posla u bh. institucijama se dolazi polaganjem javnog i stručnog ispita. Nakon što ADS objavi oglas za posao u instituciji i kandidati pošalju tražene dokumente, oni koji ispunjavaju uslove idu na testiranje znanja. Prvo se polaže opći ispit za javne službenike, a potom slijedi provjera stručnog znanja na pismenom i usmenom ispitu pred komisijom. Na kraju testiranja kandidat može imati najviše 130 bodova.

Savjetnik Buha bio je jako blizu najboljem rezultatu. Komisija ga je ocijenila sa 129 bodova, dok je Ninkoviću, Selimbegoviću i Zeki dala nešto više od 127 bodova. Poređenja radi, najbolji drugi kandidat je osvojio 102 boda.

U ADS-u navode da je bilo za očekivati da oni imaju najbolje rezultate, jer već godinama rade u ovoj instituciji na istim i sličnim poslovima.

Zakon o državnoj službi u institucijama BiH kaže da su članovi komisije dužni podnijeti ostavku, ukoliko se nađu u sukobu interesa.

U ADS-u, koji je proveo konkurs, smatraju da nije bilo opravdanih razloga za izuzeće Pavlović i Holjan, jer niko od kandidata nije prigovorio na njihovo članstvo. Prema njihovom  objašnjenju, članovi komisije mogu biti izuzeti ako se dokaže rizik od predrasuda i pristrasnosti. Također, kažu da to što su članovi komisije odlučivali o izboru svoga šefa nije valjan razlog za njihovo izuzeće.

Sedamnaest kandidata koji su ispunjavali uslove tražene javnim oglasom odustalo je od konkursa. Novinari CIN-a su kontaktirali njih sedam.

Pojedini su kazali da nisu došli na ispite zbog toga što se unaprijed znalo ko će biti primljen, dio je kazao da nisu dobili obavještenje o terminu ispita, a bilo je i onih koji su odustali zbog bolesti ili porodičnih obaveza. Sekretarijat Predsjedništva BiH nije dostavio podatke o broju uposlenih, ali je u dopisu navedeno da bi, prema novoj sistematizaciji, ovo administrativno tijelo trebalo imati 80 uposlenika. U Ministarstvu finansija i trezora BiH koje isplaćuje plaće državnim službenicima kažu da u „Sekretarijatu radi oko pedeset ljudi“.

Za osam novih pozicija je ADS početkom prošlog mjeseca raspisao interni oglas. U Sekretarijatu kažu da će te pozicije biti popunjene transparentno i u skladu sa zakonom.  Prema Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH, na interni oglas mogu se prijaviti samo državni službenici iz institucije u kojoj je raspisan oglas, čime će i ovaj put radna mjesta popuniti osobe koje već rade u Predsjedništvu.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je prošle godine objavio nekoliko priča o zapošljavanju u državnim institucijama. Novinari su tada otkrili da se konkursi, uglavnom, raspisuju samo formalno, jer su nova radna mjesta već rezervisana za ljude koji rade u tim institucijama.

Veliki broj ljudi u BiH smatra da zapošljavanje u državnoj službi predstavlja bacanje novca poreskih obveznika na skupe procedure i uzaludno trošenje vremena i novca kandidata.