Od 142 izborne komisije, koje postoje u gradovima i općinama u Bosni i Hercegovini (BiH), novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su otkrili da je najmanje njih 28 u prošloj godini primalo naknadu veću nego što je propisana Izbornim zakonom BiH.
Gradske i općinske izborne komisije su stalna tijela. Njihovi članovi se biraju na period od sedam godina i oni, istovremeno, mogu biti uposlenici općina, sudova i drugih institucija. Iako se izbori održavaju svake dvije godine, članovi komisija primaju naknadu svake godine.
Prema Izbornom zakonu, članovi komisija imaju pravo na mjesečnu naknadu koja ne prelazi iznos paušala odbornika u tom gradu ili općini, a izvan izbornog perioda naknada bi trebala biti 30 posto od tog iznosa. Međutim, pojedine komisije su dobijale isto novca za naknade u izbornim i neizbornim godinama.
Gradska izborna komisija u Banjoj Luci je u izbornoj 2010., ali i neizbornoj 2011. godini, za za naknade izdvojila po 51.000 KM. Predsjednik komisije mjesečno je primao 650 KM, a šest članova po 600 KM.
Aleksandar Radeta, predsjednik komisije, kaže da su u 2011. godini da su imali istu naknadu kao prethodne godine i da su bili angažovani na izborima za savjete mjesnih zajednica.
U Izbornom zakonu ne piše da komisija učestvuje u ovom procesu. U Statutu Grada Banje Luke navodi se da savjete mjesnih zajednica biraju građani, neposredno na zborovima građana.
Naknade za članove Općinske izborne komisije u Doboju 2011. godine su, također, bile više od propisanih.
Nenad Paleksić, predsjednik dobojske komisije, kaže da je mjesečna naknada članovima u 2011. godini bila 267 KM. Međutim, Općina Doboj je dostavila CIN-u izvještaj po kojem je za naknade u 2011. godini izdvojeno 72.983 KM. Dakle, sedam članova ove komisije je u prosjeku trebalo mjesečno dobivati po 870 KM.
„Ne znam, ne mogu komentarisati. Ako su vam oni dostavili, oni su valjda odgovorni za to“, kaže Paleksić.
U Bugojnu je u izbornoj 2010. godini članovima Općinske komisije bilo isplaćeno oko 25.000 KM, a naredne godine, kada nije bilo izbora, preko 16.000 KM, što je duplo više od zakonom propisanog. Sejad Pokvić, predsjednik komisije iz Bugojna, kaže da primaju naknade po Izbornom zakonu, ali su na kraju godine donijeli internu odluku da ih povećaju.
“Mi vršimo obuku članova biračkih odbora i onda, na kraju godine, ako je šta ostalo, nas petero između sebe uzmemo to kao za obuku”, dodaje Pokvić.
Birački odbori se formiraju u izbornom periodu i uz komisije su nadležni za provedbu izbora.
Prema Izbornom zakonu, obuka članova biračkih odbora je jedna od redovnih obaveza općinskih i gradskih komisija. Međutim, pojedine izborne komisije u svojim budžetima planiraju posebnu naknadu za ovaj posao.
Aleksandar Radeta, predsjednik banjalučke komisije, kaže da se to radi van radnog vremena i u posebnim uvjetima. Dodaje da se ponekad za obuku angažuju i članovi Udruženja izbornih službenika – koga čine bivši i sadašnji članovi izbornih komisija i osobe sa iskustvom iz ove oblasti.
„Članovi Izborne komisije su isto tu, tada. Iako oni ne vrše obuku, prisustvuju toj obuci, i prozivaju, i sve ostalo“, kaže Radeta.
Prema njegovim riječima, obuka članova biračkih odbora se plaća oko 80 KM po jednom času, a održi se najmanje 100 časova na području čitavog grada, što je oko 8.000 KM. U budžetu banjalučke komisije za 2012. godinu, za ovu aktivnost planirano je 55.500 KM, a Radeta nije mogao objasniti na što će biti potrošeno preostalih 47.500 KM.
Aida Bajramović, član Općinske izborne komisije Stari Grad Sarajevo, kaže da se u većini općina plaća posebna naknada za obuku članova biračkih odbora. Ona pojašnjava da će ove godine biti održano ukupno sedam dana obuke, za što će dva člana komisije dobiti po 1.000 KM.
U prijedorskoj komisiji, pak, kažu da je obuka članova biračkih odbora njihov redovan posao, ali da nakon izbora dobiju dodatnu naknadu za to.
„Ne mogu vam ja to tačno objasniti, neku naknadu dobijemo“, kaže Željko Škondrić, predsjednik prijedorske komisije.
Kompenzacija za naporan posao
Prema riječima Makside Pirić, glasnogovornice Centralne izborne komisije (CIK) BiH članovi komisija su preopterećeni poslom u izbornim godinama te su naknade koje dobiju u neizbornim godinama kompenzacija za rad u periodu izbora.
Komisije se u neizbornim godinama, uglavnom, bave ažuriranjem biračkog spiska. Tada popisuju podatke osoba koje promijene mjesto boravka i traže od CIK-a da ih prebace sa jednog biračkog mjesta na drugo. U CIK-u kažu da ovo nije veliki posao, ali komisije moraju postojati i biti plaćene u tom periodu.
Međutim, ne primaju sve komisije naknadu u neizbornim godinama. Članovi Općinske izborne komisije Šamac 2009. godine nisu dobili ništa iz budžeta, a predsjednik Živan Blagojević kaže da ne mogu reći da su nešto posebno radili u tom periodu.
„Posla nema, stvarno nema, ne možemo reći da ima, a opštinu voliš onoliko koliko za nju nešto uradiš“, dodaje Blagojević.
Slično je i u Istočnom Mostaru, Tomislavgradu, Ljubinju, Novom Sarajevu i Doboj Jugu. Neki od predstavnika komisija kažu da im općina nije davala naknadu, jer u neizbornom periodu nisu imali puno posla.
Za 125 izbornih komisija, za koje su novinari CIN-a prikupili podatke, u budžetima općina i gradova ove godine je planirano više od osam miliona KM. Osim za izborne materijale, biračke odbore i naknadu članovima, novac se, između ostalog, koristi i za pokrivanje troškova reprezentacije.
Izborna komisija Brčko distrikta je u prvih šest mjeseci ove godine potrošila više od 3.000 KM za usluge reprezentacije, a u protekle četiri godine još 21.000 KM.
„Kad je Svjetski dan izbora, mi pozovemo predstavnike izbornih komisija iz susjednih općina, njih sedam-osam, organizujemo večeru i tako malo potrošimo koji dinar. Mislim da to i nije neka stavka”, kaže Milenko Zečević, predsjednik brčanske komisije.
Inače, članovi komisije u Distriktu u izbornim godinama primaju mjesečne naknade od 2.000 KM. U neizbornim godinama dobiju 600 KM, što je u skladu sa Zakonom.
Zečević kaže i da je Brčko specifično po tome što malo bolje živi, pa su i naknade u komisijama malo veće.
