Izvještaj pokazuje stanje korupcije u svim sektorima, a nastao je na osnovu istraživačkih priča koje je objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva i iskustava Centra za demokratske studije (CSD) iz Sofije, stečenih praćenjem korupcije i borbom protiv korupcije u Evropi, rekla je direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva Leila Bičakčić u uvodnom izlaganju.
Predstavljanju ovog izvještaja je prisustvovao niz relevantnih domaćih i međunarodnih zvaničnika, kao i predstavnici civilnog društva i medija.
Evropska unija (EU) je zabrinuta nivoom korupcije u BiH, a borba protiv korupcije je kompleksan i dugotrajan proces koji zahtijeva jaku političku volju i žrtvu, istakao je Holger Schröder, šef Sektora operacija Delegacije EU-a u BiH.
Iako su u posljednjih deset godina kreirana posebna tijela posvećena borbi protiv korupcije i usvojene dvije antikoruptivne strategije, BiH još uvijek ima nedovoljnu političku volju i malo dokaza o kažnjavanju korupcionih djela.
Ambasador Roderick W. Moore, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH, kazao je da je posljednjih godina došlo do porasta korupcije u zemlji. Građani su cinični jer vjeruju da su javne službe sklone korupciji, a to se, rekao je, podudara sa njegovim zapažanjima. Moore je dodao kako vjeruje da se situacija može promijeniti i da korupcija ne mora biti sastavni dio života. Kazao je da mehanizmi za borbu protiv korupcije već postoje te da jedino nedostaje politička volja za njihovo korištenje.
Izvještaj su predstavili Dino Jahić, zamjenik urednika CIN-a, i Ruslan Stefanov, direktor Ekonomskog odjeljenja Centra za demokratske studije.
Jahić je rekao da je CIN u svom osmogodišnjem radu objavio niz istraživačkih novinarskih tekstova u kojima je argumentovano ukazao na slučajeve korupcije. Kazao je da se Izvještaj i istraživanja novinara CIN-a međusobno nadopunjavaju.
Prema njegovim riječima, najveći problem predstavljaju nezaposlenost i korupcija te nedostatak političke volje i neprocesuiranje slučajeva korupcije. U svom izlaganju je naveo da CIN-ove priče ukazuju da broj prijava korupcije raste, ali i da od malog broja procesuiranih samo jedna petina dobije zatvorsku kaznu. Rekao je da obično visoki funkcioneri dobiju oslobađajuću presudu, dok su njihove kolege na nižim funkcijama osuđivane, ali naknadno, te najčešće bivaju pomilovane ili oslobođene kazne.
Stefanov je izjavio da percepcija korupcije raste, zbog čega se može uraditi više na njenom suzbijanju. Naglasio je da nevladine organizacije i mediji, također, nisu imuni na korupciju. Prema njegovim riječima, Izvještaj je pokazao da je jedna četvrtina stanovništva imala iskustva sa korupcijom. Naglasio je da je 2001. godine stanovništvo mislilo da ima nade za borbu protiv korupcije, dok danas smatra da je korupcija zastupljenija više nego prije deset godina.
Direktor Agencije za borbu protiv korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Sead Lisak je u svom izlaganju predstavio rad Agencije. Naveo je da Agencija nema pravilnik o unutrašnjoj organizaciji da bi zaposlila ljude. Trenutno su zaposleni direktor i dva zamjenika, što onemogućava rad Agencije. Kazao je da nema političke volje za suočavanje sa korupcijom te da je uloga medija jako važna, jer su oni prvi koji o tome izvještavaju.
Državni tužilac Oleg Čavka je rekao da je zbog složenih zakona i administracije BiH plodno tlo za korupciju. Kazao je da je međunarodna zajednica uložila mnogo novca u regionalne sudove, a da su tužilaštva, iako imaju veće obaveze, zanemarena. Objasnio je da su kantonalna tužilaštva zatrpana predmetima, što onemogućava suprotstavljanje korupciji i drugim oblicima kriminala.
Čavka je naveo slučaj u kojem je načelnik jedne policijske uprave, prema peporuci onih koji bi glasali za njega, na konkursu zaposlio 40 ljudi od kojih samo jedna osoba nije zaposlena na koruptivni način. Spomenuo je i slučaj krađe auta, gdje su pri izvozu iz zemlje granični policajci i carinici za novac pravili uvozne papire za ukradena vozila koja nikad nisu bila na granici.
Na kraju izlaganja Čavka je rekao da je korupcija možda drugi najstariji zanat na svijetu, jer i neke prostitutke nekome više naplaćuju.
Izvršni direktor Transparency Internationala Srđan Blagovčanin rekao je da politička volja za borbu protiv korupcije nikada nije postojala, pa tako ni danas. Kazao je da je zakonski okvir važan, ali da zbog sadašnje situacije on ne vrijedi više od papira na kojem je odštampan. Prema njegovim riječima, teško je ubijediti građane, jer to što nijedan politički lider nije osuđen, nije rezultat političkog pritiska.
Izvještaj je urađen u okviru projekta Jačanje organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini za borbu protiv korupcije: novi alati razmjena regionalnog iskustva.
Kopije Izvještaja na bosanskom i engleskom jeziku svim zainteresiranim su dostupne u uredu CIN-a.
