Reakcije na CIN-ov tekst

Nakon objavljenog teksta „Visoka cijena krova nad glavom“ u redakciju CIN-a su stigli dopisi u kojima se navodi da ima i pozitivnih primjera hraniteljskih obitelji.

Organizacija „Hope and Homes for Children“ uputila je dopis Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) u kojem navode da slučajevi silovanja i zlostavljanja djece koji se spominju u tekstu „Visoka cijena krova nad glavom“ predstavljaju izuzetak a ne pravilo.

U dopisu se navodi da je istina da hraniteljstvo u Bosni i Hercegovini (BiH) nije dovoljno razvijeno niti praćeno i podržano od strane nadležnih centara za socijalni rad. Ali, stoji u reakciji ove organizacije, „naspram ove tri priče stoje stotine priča djece koje su u hraniteljskim porodicama širom BiH pronašle ljubav, zaštitu i najbolju moguću brigu i pripremu za samostalan život“.

„Hope and Homes for Children“ je nevladina organizacija koja djeluje u BiH od 1994.godine. Uz ostalo, bave se promocijom hraniteljstva odnosno izmještanjem djece bez roditeljskog staranja iz domova u druge obitelji. U njihovom dopisu se navodi da tekst pruža nepotpunu, poluistinitu i nezasluženo negativnu sliku porodičnog oblika zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja tj. hraniteljstva.

Na tekst su reagirale i predstavnice hraniteljskih udruženja među kojima je i Nevenka Kapetanović, predsjednica Udruženja hranitelja „Suncokret“ iz Kiseljaka.

„Bolno je pročitati komentare da mi koristimo i zloupotrebljavamo hraniteljstvo. Na portalu i u komentarima smo isti. Ja i ovom prilikom apelujem i molim sve koji primijete zlostavljanje ne samo u hraniteljskim porodicama nego i u biološkim, koje su okarakterisane ‘pod rizikom’ neka jave centru za socijalni rad. Ukoliko ne budi zadovoljni odgovorom, postoje udruženja, u Sarajeva ‘Perspektiva’, i našem udruženju “Suncokret”, čija sam predsjednica. Vama naglašavam, ko god želi da se uvjeri u moj ‘rad’ neka slobodno dođe u svaka doba dana i noći. Ovo nije posao ovo je ljubav, shvatite da nema novca kojim se to može platiti i nema cijene koju ne bih dala da mogu to malo biće ostaviti kraj sebe“, navodi Kapetanović.

Redakciju CIN-a zvali su iz obitelji Džaferagić, koja se spominje u tekstu. Iako je Hasnija Džaferagić u razgovoru sa novinarima CIN-a rekla kako kod nje sva djeca puše i piju kavu, ona danas tvrdi da kod nje nema pušača od devet godina već da to čine starija djeca. „Djeca koja su po domovima, pa dođe… 12, 13 godina, 15, ono puši. Ne mereš mu… onda porazgovaramo… branimo, branimo, branimo, koliko možemo da ne bi pušili“, kaže Džaferagić.

Ona kaže da je kroz njezinu kuću prošlo više od stotinu djece bez roditeljskog staranja i da je uvijek imala samo pohvale za svoj rad. Kaže da se brinula i za djecu koja imaju poteškoće u razvoju i da su kod nje bila smještena djeca svih nacionalnosti. “Ja djecu hoću da odgojim da budu prava djeca u pravom smislu.“

Na prijave koje su protiv nje upućene centrima za socijalni rad i u kojima se spominje kako djeca rade teške fizičke poslove i kako se prema njima loše postupa, Džaferagić kaže da su to laži koje podnose ljubomorne osobe. U njezinu odbranu je stala i Irma Hodžić koja kaže da je kod Džaferagić živjela 20 godina i da joj je to druga porodica.

U BiH je najmanje 589 djece bez roditeljskog staranja smješteno u hraniteljske obitelji, pokazuju podaci koji su Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) dostavile službe za socijalni rad iz 136 općina. Međutim, ovi podaci nisu potpuni, jer ne postoji zvaničan registar hraniteljskih obitelji i djece na području BiH. Sistem hraniteljstva nije dobro zakonski uređen.

CIN je pronašao da je bilo slučajeva silovanja i zlostavljanja djece u nekim hraniteljskim obiteljima. U nizu reakcija koje su pristigle u redakciju CIN-a ni u jednoj se nije navelo kako će se provesti kontrola, zaštiti djeca i kazniti odgovorni za ove propuste.

image_pdfPreuzmite PDF verziju ovog članka