Haris Hadžalić je prije dvije godine dobio poziv iz Doma zdravlja „Cazin“. Direktor ustanove Muris Halkić ga je pitao kako je moguće da je za mjesec dana potrošio deset kutija Loprila H, lijeka za visok pritisak. Hadžalić je bio iznenađen pitanjem:

„Rekao sam da ne koristim tu vrstu terapije“.

Novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) kaže da nikada nije bolovao od visokog pritiska i da je shvatio da su njegovi lični podaci zloupotrijebljeni.

Interna istraga ovog doma zdravlja je pokazala da je dr. Senad Selimović za mjesec dana prepisao oko 600 lažnih recepata i da su svi realizovani u jednoj apoteci.

„Dešavalo se u tom mjesecu da je po jednom pacijentu propisao čak i po 18 pakovanja Loprila“, kazao je direktor Halkić novinarima CIN-a.

Na ovaj način od Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona (Zavod USK) apoteka naplaćuje fiktivnu prodaju lijekova. Zbog slične situacije i u drugim domovima zdravlja Zavod godinama plaća milione maraka više od planiranog za lijekove sa esencijalne liste. Zato je Zavod ove godine formirao Komisiju za kontrolu prepisivanja i izdavanja lijekova koja je metodom slučajnog uzorka analizirala rad ljekara Doma zdravlja „Bihać“ za prvih šest mjeseci ove godine. Pregledano je između 100 i 200 kartona pacijenata svakog od četrnaest ljekara.

Lažni recepti

Komisija je utvrdila da su doktori Mehmed Hukić i Amir Cerić prepisali 212 recepata pacijentima bez njihovog znanja. Pacijenti nisu ni bili na pregledu niti su preuzeli prepisane lijekove.

„To su po meni fiktivni recepti“, izjavila je za CIN Aida Dervišević, članica ove komisije.

Analiza izvještaja koju su radili novinari CIN-a je pokazala da su njihovi recepti najčešće realizirani preko apoteka „Europharm“ i „Kovačević“. Zavodu je na naplatu od njih stiglo 118 lažnih recepata.

Vlasnica ovih apoteka Aida Alagić je novinarima CIN-a rekla da ne priznaje nalaze Komisije jer ugovor između Zavoda i ovih apoteka ne predviđa takvu kontrolu. Najavljuje potencijalnu tužbu protiv Zavoda jer smatra da Komisija niti je formirana niti je radila u skladu sa zakonom.

„Šta ja znam šta neko radi, ja nemam uvida. Ja tome nisam prisustvovala“, kaže Alagić.

Članica Komisije Dervišević kaže da rezultate istrage treba proslijediti tužilaštvu: „Mi kao komisija možemo konstatovati da je takav recept prepravljen i neispravan, ali mi nismo istražni organ“, kaže Dervišević.

Ove apoteke su udaljene oko kilometar od Doma zdravlja „Bihać“. Ako bi pacijenti nosili svoje recepte do ovih apoteka, morali bi proći pored Apoteke „B Pharm“ koja se nalazi u Domu zdravlja. U ovoj apoteci nije realiziran nijedan recept koje su prepisali ovi doktori.

Dženis Šabulić, vlasnik Apoteke „B Pharm“ vjeruje da se to dešava tako što doktor pošalje pacijenta po lijek u određenu apoteku, a recept isporuči naknadno „ili davanjem bjanko recepata koji se direktno daju tim apotekama, a da lijek uopće nije ni izdat“, objašnjava Šabulić.

Mirsad Salkić, pacijent iz Bužima kaže za CIN da je svoje lijekove podigao bez recepta u Apoteci „Europharm“.

„Doktor mi je lijekove napisao na običnom papiru, potpisao se i rekao mi da idem u Apoteku ‘Europharm’. Došao sam u tu apoteku i stvarno dignem sve što mi je napisao! Pitam ja: ‘Trebam li nešto platiti?’ Kaže ona iz apoteke: ‘Ne trebate ništa platiti!’“, prisjeća se Salkić.

„Zidanje“ količina

Lažni recepti nisu jedini način zloupotrebe u zdravstvenom sistemu u ovom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH). I apoteke su pronašle način da dodatno profitiraju u sistemu bez kontrole. Neke od njih dopisuju količine na regularno propisane recepte.

Ovakav način manipulisanja raširen je među apotekama. Tokom istraživanja novinari su u privatnoj apoteci „Mak-Pharm“ u Cazinu uočili prepravljeni recept, a potom zatražili objašnjenje od vlasnika Anela Kosića.

On kaže da je nakon toga ispravio sporni recept i upozorio radnike da se to više ne smije dešavati.

Tokom prvih šest mjeseci ove godine Komisija Zavoda je provjerom recepata koji su poslani na naplatu Zavodu pronašla da je najmanje 121 recept bio prepravljen u apotekama u Bihaću.

„Recimo, doktor je na receptu propisao dva pakovanja određenog lijeka, a apoteka je još dodala dva! To je takozvano ‘zidanje’“, kaže Dervišević.

Najveći broj, čak 107 ovakvih recepata, je otkriveno u apotekama „Europharm“ i „Kovačević“.

Na njima ljekar napiše ime i količinu lijeka, no apotekar u dijelu recepta koji sam popunjava višestruko poveća količinu lijeka. Apoteke potom takve recepte zajedno sa fakturama šalju u Zavod koji redovno plaća za lijekove sa esencijalne liste. Ovako apoteka zarađuje više jer naplaćuje i lijekove koje nije prodala.

Direktor cazinskog doma zdravlja Halkić smatra da se svi u zdravstvenom sistemu moraju boriti protiv zloupotreba, ali da najveću brigu treba voditi Zavod jer on finansira ove lijekove:

„Do sada Zavod nije kontrolisao sistem trošenja esencijalne liste“, kaže Halkić.

Kontrola bi značila stalno upoređivanje pristiglih faktura i recepata na koje se fakture odnose.

To se do augusta ove godine nije radilo. Tada je Zavod službeno pokrenuo istragu o zloupotrebi recepata u domovima zdravlja ovog kantona. Tim povodom formirane su dvije komisije – jedna kontroliše kartone pacijenata i knjige protokola u kojima se evidentira dolazak pacijenata dok druga broji i analizira recepte apoteka koji su pristigli Zavodu na naplatu, upoređujući ih sa njihovim fakturama.

„Preliminarno, mi smo već vidjeli nepravilnosti, ali istraga još traje“, izjavio je za CIN direktor Zavoda Almin Handanagić. On kaže da je Zavod obustavio isplate svim apotekama kod kojih su pronađene nepravilnosti, dok se istraga ne završi. Među njima su i apoteke „Europharm“ i „Kovačević“ u čijim receptima je Komisija otkrila najveći broj lažnih i neispravnih recepata.

Rat za „zelene“ recepte

Na području Unsko-sanskog kantona odvija se pravi rat apoteka za „zelene“ recepte. To je recept za izdavanje lijekova koji se nalaze na esencijalnoj listi i u čijem plaćanju u određenom ili punom procentu učestvuje Zavod.

Djelatnici pojedinih apoteka dočekuju pacijente ispred domova zdravlja i područnih ambulanti, pokušavajući doći do njihovih recepata.

„Ispred domova zdravlja stoje neka privatna vozila sa uposlenicima nekih apoteka koji uzimaju recepte od pacijenata i onda im na adresu donesu lijekove“, kaže Lirija Jusufović, direktorica Doma zdravlja „Velika Kladuša“.

Ovakva prodaja lijekova je zabranjena Zakonom o apotekarskoj djelatnosti Federacije BiH. Prema ovom zakonu, prodaja se može obavljati isključivo u apotekama.

Novinari CIN-a su u razgovoru sa pacijentima otkrili da ovako rade i apoteke vlasnice Aide Alagić.

„Dođe nam ovdje čovjek iz apoteka ‘Europharm’ i ‘Kovačević’ – to su udružene apoteke – uzme te recepte sa sobom i kaže: ‘Ja ću doći navečer oko pet-pola šest ovdje kod prodavnice’“, objašnjava Muharem Lojić, pacijent iz Orašca kod Bihaća.

Bihaćki dom zdravlja je od Zavoda za prošlu godinu dobio 154.000 bjanko „zelenih“ recepata. Nakon osam mjeseci su tražili dodatne zalihe zbog čega je Zavod pokrenuo internu kontrolu u kojoj su pronađene „malverzacije sa izdatim i realizovanim receptima“. Utvrđene su dvije važne stvari – da je Zavod platio lijekove sa 7.318 recepata više nego što su ljekari ovog doma zdravlja prepisali i da ne postoji nikakav trag o tome gdje je nestalo 16.783 recepta.

Prosječna cijena lijekova sa esencijalne liste u USK-u je oko 18,5 maraka, a na receptima može biti propisano više pakovanja istog lijeka.

Ministar zdravstva i socijalne politike USK-a Ibrahim Kajtazović kaže da je prošle godine Zavod platio dva miliona KM više nego što je planirao za lijekove sa esencijalne liste.

„Tu curi novac“, kaže ministar Kajtazović.

Ukupni budžet Zavoda iznosi više od 80 miliona KM i njim se finansira zdravstvena zaštita 212 hiljada osiguranih građana ovog kantona.

Zloupotreba ličnih podataka pacijenata

U aprilu 2013. godine dr. Senad Selimović, uposlenik Doma zdravlja „Cazin“, je službeno bio na godišnjem odmoru. Za to vrijeme je propisao oko 600 recepata.

Direktor Doma zdravlja Muris Halkić kaže da su svi recepti realizirani preko Apoteke „Lijek“ koja se nalazi u cazinskom naselju Tržačka Raštela.

„Meni je kao direktoru i kao ljekaru bilo veoma simptomatično to što su pacijenti koji dolaze iz jedne mjesne zajednice išli svi u apoteku koja se nalazi u drugoj mjesnoj zajednici, udaljenoj 15 kilometara, da bi uzeli određeni lijek“, izjavio je Halkić.

Zbog toga je polovinom 2013. godine Dom zdravlja „Cazin“ kontrolisao rad dr. Selimovića. Utvrđeno je da je on prepisivao lažne recepte, zloupotrijebivši lične podatke pacijenata.

Pet takvih recepata je krajem marta i tokom aprila 2013. godine prepisao i na ime Harisa Hadžalića.

U razgovoru sa novinarima CIN-a Selimović je negirao ove optužbe. Kaže da je recepte držao nepopunjene u svom radnom stolu:

„Neko je sigurno imao pristup mom faksimilu (…), neko drugi je napisao te recepte“.

Međutim, Komisiji je rekao da su mu recepti najvjerovatnije ukradeni i da ih drži „ispečatirane i unaprijed prepisane“. Na to je Komisija zaključila da „dr. Selimović nije ispravno propisivao recepte jer se recepti ne propisuju unaprijed i bez prisustva pacijenta“.

Ispitane su i njegove tvrdnje o eventualnoj krađi recepata i utvrđeno je da nije nikad prijavio njihov nestanak.

Novinari CIN-a su posjetili Apoteku „Lijek“ preko koje su realizovani ovi recepti. Vlasnik Senad Zejnić kaže da ga je direktor Halkić zvao i pitao za sporne recepte na šta mu je odgovorio da on nema veze ni sa tim ni sa Selimovićem.

Selimović je polovinom jula 2013. godine dobio otkaz.

„Došla mi je kurirka koja je donijela nekakav dokument. Ja uopće nisam znao o čemu se radi i potpisao sam prijem dokumenta. Tek kad sam otvorio, vidio sam da se radi o otkazu bez davanja otkaznog roka.“

On je tužio Dom zdravlja zbog nezakonitog otkaza. Proces je u toku na Općinskom sudu u Cazinu.

Haris Hadžalić za CIN kaže da strahuje od mogućih posljedica.

„Ko mi može garantovati da me sutra neće neko optužiti za umiješanost u falsifikovanje recepata na kojima stoje moji podaci!“, kaže on.

Kontrola ostalih domova zdravlja na području USK-a tek slijedi.

Na osnovu rada komisija koje je formirao Zavod ne može se tačno utvrditi koliko novca građana USK-a je izgubljeno zbog ovih zloupotreba,“ali je to dovoljno da se vidi da je tu bilo kriminalnih radnji i malverzacija. (…) Neka se istražni organi pozabave s tim. I mislim da će se to i uraditi, jer ovo ne može ovako. Ovo je poprimilo tolike razmjere da se sad ne smije stati na ovome“, kaže Aida Dervišević.