Pet kandidata je ušlo u uži izbor za mjesto sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH), koje će biti upražnjeno u augustu kada predsjednica ovog suda Hatidža Hadžiosmanović-Mahić ode u penziju. Dva kandidata su iskusni pravni stručnjaci sa dobrim profesionalnim kvalifikacijama, no nisu favoriti u trci za ovo mjesto.

Sevima Sali-Terzić radi kao viši pravni savjetnik na Ustavnom sudu BiH od 2004. godine, a Faris Vehabović, nekadašnji registrar Ustavnog suda BiH, sada radi kao sudija Ustavnog Suda Federacije BiH (FBiH).

Drugi kandidati, međutim, imaju jake političke veze koje Sali-Terzić i Vehaboviću nedostaju. U Sudu koji čini devet sudija upražnjeno je jedno od četiri sudijska mjesta o kojima odlučuje Parlament FBiH.

Eksperti kažu da je favorit kandidat Damir Arnaut koji uz snažnu političku podršku Stranke za BiH ima i značajno pravno iskustvo.

Za mjesto sudije prijavilo se 14 kandidata. Komisija za izbor i imenovanja Parlamenta FBiH imenovala je petočlanu Radnu grupu koja je pročitala biografije i intervjuirala kandidate. U uži izbor ušlo je njih pet.

Ustavni sud BiH smatra da svih pet kandidata ispunjavaju uslove da budu sudije ovog Suda.

Komisija za izbor i imenovanja će 24. juna odabrati ime jednog ili više kandidata i predložiti ih Parlamentu FBiH, koji će glasanjem izabrati jednog od njih. Ovo je kratak pregled biografija glavnih kandidata:

Sevima Sali-Terzić

Sali-Terzić ima bogato radno iskustvo na poslovima vezanim za ljudska prava. Posljednje četiri godine radi kao viši pravni savjetnik na Ustavnom sudu BiH.

Ova četrdesetsedmogodišnja Sarajka je diplomirala 1983. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Karijeru je započela u sarajevskoj osiguravajućoj kući Dunav. Prve dvije ratne godine provela je radeći kao pravnica u Opštini Stari Grad, a sljedeće dvije kao sudija građansko-pravnog referata Osnovnog suda I u Sarajevu.

Od 1997. do 2004. godine bila je direktorica programa za BiH organizacije Global Rights – Partners for Justice koja se bavi promovisanjem civilnog društva i ljudskih prava.

Autor je ili koautor niza stručnih publikacija posvećenih ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije. Također važi za stručnjaka za Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i govori engleski jezik.

Amor Mašović

Mašović je rođen u Sarajevu 1955. godine gdje je završio Pravni fakultet. Karijeru je počeo kao pripravnik, a kasnije i pravnik u firmi svog oca i amidže, gdje je radio do početka rata.

Početkom rata počinje raditi u komisiji za razmjenu ratnih zarobljenika koja je poslije transformisana u Državnu komisiju za traženje nestalih osoba. Od kraja rata pa sve do danas učestvovao je u otkrivanju i ekshumaciji tijela žrtava iz više od 3.350 masovnih i pojedinačnih grobnica. Sa svojim timom otkrio je oko 18.000 posmrtnih ostataka žrtava, mahom Bošnjaka.

Član je Stranke Demokratske Akcije (SDA) i od 1998. godine je bio predstavnik u mnogim zakonodavnim tijelima. Trenutno je član Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Damir Arnaut

Arnaut je doktorirao na Univerzitetu Berkeley, Kalifornija u Sjedinjenim Američkim Državama. Aktivno govori engleski jezik, a njegovo znanje francuskog i njemačkog je na akademskom nivou.

Radio je kao advokat u Kancelariji Pravnog savjetnika američkog State Departmenta zastupajući ga u slučajevima koji su uključivali Ujedinjene nacije i prateće međunarodne organizacije. Godine 2006. se zaposlio u multinacionalnoj advokatskoj kancelariji White and Case LLP sa sjedištem u Washingtonu.

Od prošle godine radi u Kabinetu člana predsjedništva BiH Harisa Silajdžića kao savjetnik za ustavno-pravna pitanja.

Faris Vehabović

Četrdesetjednogodišnji Vehabović je također Sarajlija i diplomac Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Od 1992. pa do 1996. godine radio je u Centru službi bezbjednosti Sarajevo, nakon čega počinje raditi kao pravnik u Uredu Ombudsmena za ljudska prava BiH. Od januara 2001. do oktobra 2007. godine bio je registrar Ustavnog suda BiH. Trenutno je sudija Ustavnog suda FBiH.

Vehabović aktivno govori engleski jezik. Završio je postdiplomski studij Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu u suradnji sa Univerzitetom u Bologni. Tema njegovog magistarskog rada je ‘Odnos Ustava BiH i Evropske konvencije: uloga Ustavnog suda BiH i mogući pravci razvoja.’ Pohađao je i ljetnu školu Univerziteta u Bologni i Instituta Balkanica iz oblasti ljudskih prava i demokratije.

Surađivao je sa Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, gdje je i išao na usavršavanje.

Mirsad Ćeman

Ćeman je rođen 1955. godine u selu Miljanovci pokraj Tešnja.

Diplomirao je na banjalučkom Pravnom fakultetu nakon čega se zaposlio u pravnoj službi Opštine Tešanj. Dvije godine kasnije počinje raditi u Tvornici svjećica Enegoinvest RO Enker gdje ostaje do 1990. godine.

Sa pozicije predsjednika Izvršnog odbora u Opštini Tešanj prelazi u Skupštinu Zeničko-Dobojskog kantona, a potom i u Parlament FBiH. Postaje visoki funkcioner SDA.

Bio je član mnogih komisija i radnih tijela koja su se bavila ljudskim pravima i ustavnim pitanjima. Pravosudni ispit je položio 1998. godine u 43 godini života. Prošle godine je napustio SDA i posvetio se advokaturi.