Vlade dva bosanskohercegovačka entiteta odlučile su ove godine iz budžeta potrošiti 7,7 miliona KM za finansiranje političkih stranaka, dok su za pomoć siromašnima ili odlikovanim borcima namijenile tek simbolične iznose.
‘Prvo sebi pa onda ostalim’, kaže Emir Đikić iz Transparency Internationala, nevladine organizacije za borbu protiv korupcije.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je u izbornoj 2010. godini udvostručila iznos namijenjen finansiranju stranaka, sa 2,3 miliona KM na 5 miliona KM. Međutim, u 2011. godini taj iznos nije vraćen na prethodni nivo – za stranke će biti izdvojeno tek 500.000 KM manje.
Mustafa Mujezinović, bivši premijer FBiH, kaže da je strankama novac bolje dati regularno, nego ih puštati da do njega dolaze na neregularan način.
Vlada Republike Srpske (RS) je strankama namijenila 3,2 miliona KM, kao i prethodne godine. Međutim, Vlada nije zadržala ovakav kontinuitet u finansiranju potreba siromašnih građana, đaka i boraca.
Za razliku od prethodne godine, kada je izdvojila 8 miliona KM za subvencije za električnu energiju socijalno ugroženim kategorijama, u 2011. godini Vlada nije planirala ništa. Novac nije planiran ni za odlikovane borce RS-a, kojima je godinu ranije bilo namijenjeno 2,5 miliona KM.
Za prijevoz učenika namijenjeno je 515.000 KM manje, dok su grantovi za naučne institucije i tehnologiju manji za ukupno 430.000 KM.
I Vlada FBiH je u novom budžetu smanjila izdvajanje za borce. Dok je u 2010. godini za dobitnike ratnih priznanja izdvojeno blizu 15,5 miliona KM, u 2011. godini taj je iznos smanjen za 2,9 miliona KM. Za stambeno zbrinjavanje boraca budžetski izdaci su umanjeni za dodatnih 85.000 KM.
Za razvoj nauke i naučnih institucija izdvojeno je 260.000 KM manje nego 2010. godine. Pomoć izdavaštvu je manja za 77.000 KM a kinematografiji za 250.000 KM.
RS izdvaja tri puta manje nego FBiH
Tokom 2010. godine poreski obveznici su za finansiranje stranaka na svim nivoima vlasti izdvojili 22 miliona KM, što je 9 miliona KM više nego 2004. godine. Od toga, vlasti u FBiH izdvojile su 15,8 miliona KM, dok su vlasti u RS-u izdvojile 5,2 miliona KM, odnosno tri puta manje.
Od 2004. do 2010. godine strankama je uplaćeno ukupno 134,7 miliona KM. Trećina ovog iznosa potječe iz budžeta entiteta, dok su ostatak izdvojili ostali nivoi, uključujući općine i gradove. Budžetski prihodi stranaka zavise od broja osvojenih mandata u vlastima.
U prosjeku, 57 posto od ukupnog iznosa dobile su Stranka demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Socijaldemokratska partija (SDP), Srpska demokratska stranka (SDS), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i HDZ 1990.
Amir Zukić, generalni sekretar SDA, kaže da im zbog smjene vlasti novac još nije uplaćen: ‘Mi jedva kraj sa krajem sastavljamo … već treći mjesec nismo platu primili.’
Ova stranka je prošle godine prikupila ukupno 5,4 miliona KM. Iz budžeta je uplaćeno 4,3 miliona KM, odnosno 80 posto prihoda, dok ostatak čine članarine i donacije te prihodi od imovine, darova i usluga.
Zukić kaže da SDA ima 86 stalnih ili povremeno uposlenih, sa prosječnom plaćom od 600 KM, te da većinu prihoda troši na plaće i komunalne troškove. Dodaje da je povećavanje izdvajanja za stranke opravdano zbog rasta troškova.
Đikić iz TI-a kaže da FBiH ima dosta složeniji politički sistem i samim tim veći broj izabranih političara i klubova poslanika čiji se rad finansira, ali da to ipak ne opravdava veliku razliku u finansiranju između entiteta.
‘Složeniji sistem ili možda bezobraznije partije’, kaže Đikić i dodaje da u RS-u, svakako, većina izdvojenog novca bude podijeljena između dvije najjače partije.
Budžet vladajućeg SNSD-a u 2010. godini iznosio je 2,8 miliona KM, od čega je iz budžeta uplaćeno 2,4 miliona KM. Najjača opoziciona stranka u RS-u i druga po osvojenim mandatima – SDS – prijavila je prihod od 1,6 miliona KM, od čega je oko 1,2 miliona KM iz budžeta.
Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH, kaže da je neprihvatljivo to što se stranke gotovo u potpunosti finanisiraju iz javnih budžeta:
‘Da smo za četvrtinu smanjili ta izdvajanja, mogli smo izgraditi svake godine po tri ili četiri nova obdaništa, što je investicija od milion KM, zatim nove škole, stvoriti bolji ambijent za mala i srednja preduzeća.’
Prema riječima Mirka Okolića, bivšeg poslanika SDS-a u državnom parlamentu, 22 miliona KM, koliko je u 2010. godini izdvojeno za rad političkih stranaka, moglo se bolje iskoristiti:
‘To su sredstva koja su … nepovratno potrošena, nema povratne koristi.’
Bez dogovora o smanjenju izdvajanja
SDP je u 2010. godini imao prihod u iznosu od 4,8 miliona KM. Od tog iznosa više od 3,1 miliona KM potječe iz budžeta sa svih nivoa vlasti. Ostatak čine prihodi od članarina i donacija, iznajmljivanja nekretnina te inostranih projekata.
Ferid Buljubašić, poslovni direktor SDP-a, kaže da njegova stranka nema većih problema sa finansiranjem i da većinu novca troše na plaćanje režija i kirija, na marketing te na doprinose i plaće za 98 uposlenika, koji iznose oko 1.000 KM.
Buljubašić kaže da je strankama teško naplatiti članarinu i prikupljati donacije te da nemaju dovoljno imovine koja bi im mogla obezbijediti značajnije prihode, zbog čega se uglavnom pouzdaju u budžetska davanja. Dodaje da za to ne treba kritikovati stranke nego zakon o finansiranju stranaka.
Mada se proteklih godina vodila javna polemika o promjeni zakona i uštedi sredstava ili potpunoj obustavi budžetskih isplata strankama, dogovor između stranaka nije postignut.
Hasida Gušić, glavna revizorka Centralne izborne komisije BiH, kaže da parlamentarne stranke koje imaju dosta prihoda iz budžeta žele zadržati postojeći sistem finansiranja, dok su za njegovo ukidanje stranke sa minimalnim ili nikakvih prihodom iz budžeta.
