Bosna i Hercegovina (BiH) je samo jedan od kotača u regionalnoj mašineriji šverca cigaretama. Međutim, čak je i ova mašinerija tek dio daleko većeg globalnog lanca šverca. Godišnje se u svijetu prošverca ili ilegalno proizvede oko 600 milijardi cigareta – što znači da je svaka deseta kutija cigarete sumnjivog porijekla. Osim Balkana, drugi veliki centri ilegalne trgovine cigaretama su Kina, Malezija, Ujedinjeni Arapski Emirati.

Organizovane kriminalne grupe porijeklom sa Balkana švercovane cigarete prodaju kako na domaćim, tako i na znatno profitabilnijim tržištima zapadne Europe. Svjetska zdravstvena organizacija navodi podatak da svaka treća cigareta u BiH i svaka jedanaesta u zapadnoj Europi dolazi na tržište ilegalnim putem.

Prema saznanjima Saveza potpisnica okvirne konvencije koju čini 300 organizacija koje rade na suzbijanju ovog problema, godišnje se zbog šverca cigaretama izgubi oko 50 milijardi dolara u neplaćenim porezima.

Ono što čini šverc cigaretama profitabilnim su značajne razlike u cijenama u zemljama jugoistočne i zapadne Evrope. Primjera radi kutija cigareta marke Marlboro se u BiH prodaje po cijeni od 3 KM, dok je u većini velikih evropskih gradova za istu potrebno izdvojiti između 10 i 15 KM. Razlika u cijeni se uglavnom može pripisati znatno nižim poreskim stopama, ali i u mogućnosti utaje poreza u većini zemalja jugoistočne Evrope. Šverca nisu pošteđene ni lokalne marke cigareta.

Od svih zemalja u regiji Srbija se pokazala najagilnijom u procesuiranju najvećih švercera cigaretama. Premda to poriče, Crna Gora je još uvijek švercerska velesila, a njen državni vrh je neposredno ili posredno uključen u ovaj biznis.

Kosovo i Makedonija se i dalje suočavaju sa ozbiljnim problemom šverca cigaretama, ali i narkoticima. Nove članice Europske Unije (EU) Rumunija i Bugarska još uvijek nisu zatvorile free shop-ove iza kojih stoje utjecajni političari.

I BiH se suočava sa sličnim problemima kao i njeni susjedi: neadekvatni resursi za borbu protiv šverca, korumpiranost vlasti, te nedostatak političke volje kako bi se problem riješio. Cijena koju BiH plaća je visoka – stotine miliona KM izgubljenih poreskih prihoda.

Ali to nije sve. Zbog šverca, cigarete su jeftinije, a samim tim je i broj pušača veći. Štoviše, od svih zemalja u regiji BiH ima najveći broj pušača. Među pušačima u BiH je 50 posto muškaraca i 29 posto žena. Stoga ne čudi da je stopa obolijevanja od raka pluća među najvišim u regiji. S druge strane broj pušača u većini evropskih zemalja se kreće između 15 do 30 posto.

Prema istraživanju koje je proveo Univerzitet St. Andrew iz Škotske ilegalno proizvedene cigarete imaju daleko veće koncentracije kadmija, žive i arsena nego originali. One također imaju dvostruko veći postotak katrana i nikotina, zbog čega su i znatno štetnije.

Srbija

Problem šverca cigaretama iz BiH u Srbiju, ali i iz Srbije u Rumuniju je i dalje prisutan. Međutim, Srbija je jedna od rijetkih zemalja u regiji čije je tužilaštvo podiglo optužnice protiv nekih od najvećih švercera cigaretama, premda se neke od slučajeva odnosi na radnje od prije deset i više godina.

U junu 2007. godine, Okružno javno tužilaštvo u Beogradu, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Srbije započelo je akciju razbijanja velikih kriminalnih grupa, nazvanih ‘duhanska mafija’.

Nakon dvogodišnje istrage, policija je u okviru akcije Mreža uhapsila ili izdala potjernice za članovima tri kriminalne grupe.

U prvoj akciji uhapšeno je osam od 15 osoba, za koje policija navodi da su pripadnici organizovane kriminalne grupe na čijem čelu je Stanko Subotić zvani Cane. Subotić, srbijanski biznismen koji je, prema navodima policije i medija, najuspješniji švercer cigareta u regiji, navodno je švercom cigaretama sebi i drugima pribavio imovinsku korist od preko 65 miliona tadašnjih DEM.

Među uhapšenim članovima Subotićeve grupe bili su i bivši načelnik novosadske policije Miodrag Zavišić i bivši šef novosadske tajne policije Milan Popivoda.

Iz policije kažu da se Subotićeva grupa sumnjiči da je u periodu između 1995. i 1996. godine, nelegalno uvozila cigarete preko njegove kompanije MIA sa sjedištem u Ubu, da bi ih kasnije preprodavala na crnom tržištu.

Istražni sudija Specijalnog suda u Beogradu izdao je nalog za hapšenje još jedne grupe osumnjičenih švercera na čelu sa Mirjanom Marković i Markom Miloševićem, suprugom i sinom bivšeg srbijanskog diktatora Slobodana Miloševića. Marko Milošević je navodno surađivao sa desetak švercera od kojih su mnogi u međuvremenu ubijeni.

Sud je zatražio hapšenje i drugih članova Miloševićeve grupe među kojima su Valentin Petrov iz Pirota, vlasnik dva špediterska preduzeća, Miodrag Pravilović i Predrag Jovančić, radnici preduzeća Tref rent-a-car, kao i Lazar Šarc, bivši pripadnik Savezne uprave carina.

Zbog šverca cigaretama u periodu između 1996. godine i 1998. godine sumnjiče se Radisav Gvozdenović, bivši načelnik policije u Nišu, Petar Milenković, bivši savjetnik nekadašnjeg načelnika Savezne uprave carina Mihalja Kertesa i Siniša Stojičić, brat bivšeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova, koji je ubijen u Beogradu 1997. godine.

Interpolu je proslijeđen nalog za hapšenje Mirjane Marković, Marka Miloševića i Stanka Subotića koji su u bjekstvu. Miloševići se trenutno nalaze u Rusiji.

Crna Gora

Crna Gora je i dalje dio problema i kao takva zagorčava život svim svojim susjedima. Teško je očekivati da će do pozitivnih promjena dovesti ponovni izbor Mila Đukanovića za premijera, za kojeg talijanski tužioci kažu da i sam učestvuje u švercu, ali i da u najmanju ruku tolerira šverc cigaretama.

Veliki broj bh. policijskih zvaničnika je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva potvrdilo da najveći broj švercovanih cigareta dolazi i Crne Gore, premda crnogorske vlasti kažu da je šverc uvelike zamro. Policajci kažu da šverceri angažiraju mještane kako bi cigarete transportovali u BiH, bilo na leđima ili vozilima preko divljih cesta koje povezuju dvije države

Donedavno su najveći problem predstavljali crnogorski duty free shop-ovi, iz kojih je, prema tvrdnjama policije, poticala glavnina švercanih cigareta.

Saša Govedarica, policajac iz Trebinje kaže da je jedan od free shop-ova u blizini Foče za mjesec dana ostvario promet veći od 500.000 eura, što je, kako kaže sumnjivo imajući u vidu da se radi o malom prostoru i da je na obližnjem graničnom prelazu evidentiran tek mali broj putnika. Govedarica sumnja da su cigarete ilegalno prebačene preko granice.

Duty free shop-ovi su bili zatvoreni do 2005. godine kada su ih Đukanović i njegova vlada ponovo otvorili da bi stimulirali ‘turizam’.

‘Kada su ovi free shop-ovi vraćeni, ponovo je krenuo šverc cigaretama’, kaže Govedarica.

Premda crnogorske vlasti negiraju postojanje šverca, u Beogradu je u decembru prošle godine uhapšen Antoj Stanaj, suvlasnik Rokšpeda, koji važi za jednog od najvećih distributera cigaretama.

Pod pritiskom EU-a crnogorske vlasti su u januaru ove godine zatvorili free shop-ove. Vrijeme će pokazati da li će i ostati zatvoreni.

Hrvatska

Hrvatska je tranzitna zemlja na putu šverca koji vodi iz Crne Gore preko BiH i dalje ka Europskim zemljama. Također je i sama uključena u šverc. Fabrika duhana Rovinj – koja drži monopol na proizvodnju cigareta u Hrvatskoj – veoma je profitirala zbog znatno nižih dažbina na cigarete koje se uvoze u BiH. Međutim, isto ne vrijedi za cigarete koje se iz BiH izvoze u Hrvatsku. Na svaku kutiju uvezenih cigareta u kojoj se ne koristi domaći duhan, Hrvatska uzima porez od 2,5 KM.

Hrvatske cigarete su gotovo upola jeftinije u BiH nego u Hrvatskoj. Jedan dio cigareta izvezenih u BiH se švercuje nazad u Hrvatsku. Najčešće se švercuje cigaretama marke Ronhill.

U nekim zemljama u okruženju proizvođači cigareta i uvoznici prave takve kombinacije gdje se kroz papire stiče utisak da su cigarete izvezene, a da u stvarnosti zemlju nikada nisu ni napustile. Cigarete se potom prodaju drugim kanalima.

Nove članice EU-a

‘Jedan od značajnih snabdjevača rumunjskog tržišta nelegalnim cigaretama su free shop-ovi’, kaže službenik rumunjske carine Iulian Butnaru.

S druge strane iz Ukrajine dolaze jeftine ukrajinske marke, dupljaci i prošvercane međunarodne marke cigarete. I Bugarska se suočava sa sličnim problemom.

Na graničnim prijelazima između Srbije i Rumunije, cigarete se prodaju u radnjama na izlazima za Srbiju. No ovo nema puno smisla s obzirom da su cigarete u Srbiji jeftinije od onih koje se prodaju u free shop-ovima.

Štoviše, ove prodavnice bilježe ogroman promet robe koja u stvarnosti možda nikad i nije prošla kroz njih. Carinici i pripadnici granične policije kažu da se radi o neoporezovanim cigaretama, koje se prodaju samo na papiru, a završavaju drugdje u Rumuniji.

Uoči ulaska u EU 2006. godine i Rumunija i Bugarska su zatvorile free shop-ove ali su političari ipak pronašli način da ih ponovo otvore. Za ponovno otvaranje free shop-ova u Rumuniji zaslužna je prelazna vlada koja je bila na vlasti samo dvije sedmice nakon što u proljeće 2007. godine rumunjski predsjednik Traian Basescu privremeno udaljen sa tog položaja. Sprega bogatih političara i kriminalnih grupa uticala je na to da free shop-ovi i nakon ukidanja prelazne vlade ostanu otvoreni.

U Bugarskoj je zatvaranje free shop-ova bilo na snazi samo nekoliko mjeseci. Unatoč protivljenju policije free shop-ovi su ponovno otvoreni nakon intenzivnog lobiranje i pritisaka vlasnika.

Nakon što je i EU uputila protest zbog ponovnog otvaranja free shop-ova vlasti su obećale da će ih ubrzo zatvoriti.

U privremenom izvještaju Europske komisije o napretku Bugarske iz februara 2007. godine se navodi da se free shop-ovi toleriraju i pored brojnih naznaka da se u njima obrću velike pare. Zaključeno je da su ovi objekti glavna mjesta za saradnju organizovanih kriminalnih grupa i korumpiranih lokalnih vlasti.

Pedstavnike free shop-ova u Bugarskoj zastupa Vasil Božkov, jedan od najbogatijih biznismena i predsjednik Udruženja preduzeća za bescarinsku, putničku i trgovinu na veliko. U upravnom odboru Udruženja nalaze se bogati vlasnici kockarnica, savjetnici premijera i poslovni ljudi optuženi za šverc.

Primjera radi, brat ministra saobraćaja Rumunije kontroliše unosne free shop-ove koji su česta meta policijskih racija zbog ilegalne trgovine cigaretama.

Rad free shop-ova nije dozvoljen u graničnom pojasu BiH, Srbije i Hrvatske.