Ovih 1,3 milijarde maraka dobivene su na osnovu prodaje dijelova šest preduzeća iz FBiH: ekonomsko dvorište i kotlovnica „Remontnog zavoda Travnik“ d.d. Travnik, poslovni prostor, privredna zgrada i benzinska pumpa „Unis Pretis“ d.o.o. Vogošća, ekonomsko dvorište firme „Pretis“ d.d. Vogošća i jednobrodna hala „Željezare Zenica“ d.o.o. Zenica. Menadžment ovih firmi bi prikupljeni novac trebao iskoristiti za plaćanje dugova i rekonstrukciju preduzeća.
Iz Izvještaja se vidi da Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine nije ispunila prošlogodišnji plan o prodaji četiri velika preduzeća iz Sarajeva, knjigovodstvene vrijednosti od 95,7 miliona maraka kapitala: „Energopetrol“ d.d, „Hidrogradnja“ d.d, „Unis-udružena metalna industrija“ d.d. i „Šipad export-import“ d.d. Sarajevo. Za dva preduzeća – „Hidrogradnju“ i „Energopetrol“ Vlada FBiH nije odobrila metodu, odnosno, način prodaje, dok se državni dijelovi firmi „Šipad Export“ i „Unis“ prodaju na tenderu.
Agencija za privatizaciju FBiH radi kontrolu izvršenih obaveza iz privatizacijskih ugovora. Raskinuto je pet kupoprodajnih ugovora za privatizaciju firmi: „Večernje novine“ d.d, „Fabrika duhana Mostar“ d.d, „Energoinvest- Comet“ d.d. i dijela firme „ KTK Visoko“ d.d. za kupovinu njihove imovine, preradu kože i krzna te proizvodnju obuće u Goruši.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Za tri slučaja kupoprodajnog ugovora Agencija za privatizaciju je pokrenula sudski spor za raskid kupoprodajnog ugovora: „Feroelektro“ d.d, „ Borac“ d.d. i „ Borac Katarina“ d.d.
Agencija za privatizaciju FBiH u svom izvještaju donosi podatak da je u periodu od 1999. do 2011. godine u potpunosti prodano 1.079 firmi, dok je djelimično privatizirano njih 94. Ostvarena cijena u postupku privatizacije od 9,027 milijardi KM najvećim dijelom je naplaćena certifikatima – 8,4 milijarde, dok je gotovinom plaćeno oko 542 miliona maraka. Na kraju 2011. godine je ostalo neiskorištenih certifikata u vrijednosti od 5,16 milijardi maraka, s tim da se oni više ne mogu koristiti za privatizaciju već samo za otkup stanova.
