Ovih 1,3 milijarde maraka dobivene su na osnovu prodaje dijelova šest preduzeća iz FBiH: ekonomsko dvorište i kotlovnica „Remontnog zavoda Travnik“ d.d. Travnik, poslovni prostor, privredna zgrada i benzinska pumpa „Unis Pretis“ d.o.o. Vogošća, ekonomsko dvorište firme „Pretis“ d.d. Vogošća i jednobrodna hala „Željezare Zenica“ d.o.o. Zenica. Menadžment ovih firmi bi prikupljeni novac trebao iskoristiti za plaćanje dugova i rekonstrukciju preduzeća.
Iz Izvještaja se vidi da Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine nije ispunila prošlogodišnji plan o prodaji četiri velika preduzeća iz Sarajeva, knjigovodstvene vrijednosti od 95,7 miliona maraka kapitala: „Energopetrol“ d.d, „Hidrogradnja“ d.d, „Unis-udružena metalna industrija“ d.d. i „Šipad export-import“ d.d. Sarajevo. Za dva preduzeća – „Hidrogradnju“ i „Energopetrol“ Vlada FBiH nije odobrila metodu, odnosno, način prodaje, dok se državni dijelovi firmi „Šipad Export“ i „Unis“ prodaju na tenderu.
Agencija za privatizaciju FBiH radi kontrolu izvršenih obaveza iz privatizacijskih ugovora. Raskinuto je pet kupoprodajnih ugovora za privatizaciju firmi: „Večernje novine“ d.d, „Fabrika duhana Mostar“ d.d, „Energoinvest- Comet“ d.d. i dijela firme „ KTK Visoko“ d.d. za kupovinu njihove imovine, preradu kože i krzna te proizvodnju obuće u Goruši.
Za tri slučaja kupoprodajnog ugovora Agencija za privatizaciju je pokrenula sudski spor za raskid kupoprodajnog ugovora: „Feroelektro“ d.d, „ Borac“ d.d. i „ Borac Katarina“ d.d.
Agencija za privatizaciju FBiH u svom izvještaju donosi podatak da je u periodu od 1999. do 2011. godine u potpunosti prodano 1.079 firmi, dok je djelimično privatizirano njih 94. Ostvarena cijena u postupku privatizacije od 9,027 milijardi KM najvećim dijelom je naplaćena certifikatima – 8,4 milijarde, dok je gotovinom plaćeno oko 542 miliona maraka. Na kraju 2011. godine je ostalo neiskorištenih certifikata u vrijednosti od 5,16 milijardi maraka, s tim da se oni više ne mogu koristiti za privatizaciju već samo za otkup stanova.
