Search
Close this search box.

U Premijer ligi BiH nema napretka

Mišljenja o upravo završenoj sezoni Premijer lige BiH su podijeljena - prema jednima regularnost i kvalitet lige se popravljaju, dok drugi kažu da se ništa ne mijenja nabolje. Statistike pokazuju da nema velike razlike u poređenju sa prethodnim sezonama.

Gostujući teren je i u proljetnom dijelu sezone bio gotovo nepremostiva prepreka za klubove fudbalske Premijer lige Bosne i Hercegovine (BiH). Malo se promijenilo u odnosu na situaciju u jesenjem dijelu o čemu su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva već izvještavali.

Na 120 utakmica koje su odigrane u proljetnom dijelu gosti su kao i u jesenjem dijelu zabilježili 11 pobjeda. Rezultat je bio neriješen na 15 utakmica, u poređenju sa 28 koliko je bilo prethodne polusezone.

Ako se pogleda statistika cjelokupne sezone, na ukupno 240 utakmica, gosti su slavili pobjede samo 22 puta (9,2 posto). U odnosu na prethodnu sezonu 2007/08 to su tri gostujuće pobjede manje.

Ovo nije slučaj sa ligama susjednih zemalja. Klubovi Prve Hrvatske nogometne lige, dva kola prije kraja sezone, na 186 utakmica ostvarili su 48 pobjeda na gostujućem terenu (25,8 posto). Njihova statistika liči na onu Engleske Premijer lige čiji su timovi, ne računajući posljednje kolo, u gostima pobijedili na 107 od 370 utakmica (28, 9 posto).

Pobjede još uvijek stvar dogovora

I pored ovakvih statistika, Izudin Ibrahimkadić, predsjednik Komiteta za takmičenje Nogometnog/Fudbalskog Saveza BiH kaže da je u odnosu na prethodne sezone vidan napredak u svim segmentima, pa i u regularnosti takmičenja. Ipak, priznaje da još uvijek ima dogovora između klubova, ali kako kaže to niko ne može promijeniti.

‘Odgovorno tvrdim da je puno bolji i kvalitetniji ambijent za igranje u gostima nego što je bio’, kaže Dragan Jović, trener Zrinjskog iz Mostara koji je u ovoj sezoni osvojio naslov prvaka BiH.

Prema Jovićevim riječima, za mali broj gostujućih pobjeda nisu krivi samo domaći teren ili tendenciozno suđenje, već i ambicije klubova da ostvaruju pobjede uglavnom na domaćem terenu. Zato klubovi, kako bi ih odmorili, često u goste ne vode najbolje igrače.

Mnogi ne vide napredak

‘To što neko priča, nije istina da je bolje. Nije bolje ni suđenje, ni odnos, ni ništa… Po meni nije ni regularna ova liga’, kaže Muhidin Raščić, član Izvršnog odbora Saveza.

Prema riječima Ratka Ninkovića, trenera Zvijezde iz Gradačca, značajnih poboljšanja nema, a najveći problem lige je suđenje.

Salem Prolić, sekretar Komiteta za sudijska pitanja Saveza, kaže da klubovi ne biraju sredstva kako bi ostvarili pobjedu na domaćem terenu, te da s tim ciljem vrše snažan pritisak na sudije.

Sa njim se slaže Nermin Šabić, igrač Čelika iz Zenice i bivši reprezentativac BiH: ‘Klubovi se služe svim i svačim, sudije su prinuđene… svi ti ljudi koji obavljaju tu dužnost, da bi sebe zaštitili, moraju suditi onako kako neki domaćini ili ko već traži od njih.’

Sakib Malkočević, trener tuzlanske Slobode kaže: ‘Ja bih volio da se to promijeni, da izgubimo u sezoni pet puta u Tuzli, ali da isto tako pobijedimo u gostima. Onda bi bilo zanimljivije i neizvjesnije.’

Proljetna polusezona

U intervjuima koje su novinari CIN-a napravili sa 26 sadašnjih i bivših trenera Premijer lige nakon jesenjeg dijela sezone, njih 24 je izjavilo da ovo takmičenje smatraju na određeni način neregularnim. Mnogi od njih tada su izrazili zabrinutost da će se stanje dodatno pogoršati u drugom dijelu sezone, kada se ekipe budu borile za opstanak u ligi i za izlazak u evropska takmičenja.

Statistike pokazuju da su njihova strahovanja bila opravdana, jer kako se sezona primicala kraju, timovi su u gostima bilježili sve manje dobrih rezultata.

Tako su u posljednja četii kola, odnosno na 32 utakmice, gostujući klubovi ostvarili samo tri pobjede i dva neriješena rezultata.

‘Ne kažemo svi mi džaba – šta uhvatiš u prvom dijelu, to ti je. Poslije vrlo teško, uvijek nekom treba i ne možeš napraviti neki rezultat’, kaže Malkočević.

Osim velikog broja pobjeda domaćina, posljednjih nekoliko kola obilježili su i navijački incidenti na stadionima i izvan njih. Tako su, umjesto o samim utakmicama, mediji više pisali o zapaljenom autobusu navijača Slobode u Mostaru, o lomljenju stolica na stadionu Grbavica i sukobu navijača Sarajeva sa policijom za vrijeme derbija između Željezničara i Sarajeva. Pisalo se i o pritiscima na sudije, kojima je prije utakmice između Travnika i Veleža zaprijećeno smrću ako Travnik izgubi.

U pretposljednjem kolu, navijači Borca iz Banja Luke, nezadovoljni što njihov tim nije na domaćem terenu uspio pobijediti Slaviju iz Istočnog Sarajeva, upali su na teren i napali sudije i igrače protivničkog tima.

‘Vidite šta se dešava, da su ljudi jedva glavu izvukli. Dal’ su krivi, dal’ nisu, to imaju organi koji će reći, ali ko će više uzeti da sudi nekakve utakmice ako treba da pogine?’, kaže Raščić.

Zaostajanje za Europom

Ni u međunarodnim okvirima položaj Premijer lige nije se značajnije popravio. Prema poretku Međunarodne federacije za fudbalsku historiju i statistiku (IFFHS) za 2008. godinu, Premijer liga BiH zauzima 98 poziciju, što je napredak za tek jedno mjesto u odnosu na 2007. godinu. IFFHS objavljuje samo listu 100 najbolje plasiranih liga, a iza BiH nalaze se samo lige Jordana i Indonezije.

IFFHS-ov poredak klubova također ne ide u prilog bh. fudbalu. Prema podacima iz aprila ove godine, najbolje plasirani premijerligaški klub bio je ovogodišnji prvak Zrinjski iz Mostara koji je zauzeo 484. poziciju.

Poređenja radi, prvak Hrvatske Dinamo iz Zagreba, nalazi se na 65., a prvak Srbije Partizan iz Beograda na 101. mjestu.

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Print

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.