Bivšeg direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Farisa Gavrankapetanovića, uposlenicu ove zdravstvene institucije Muvedetu Čedić te bivšeg premijera Kantona Sarajevo (KS) Fikreta Musića i kantonalnog ministra zdravstva Zlatka Vukovića danas je privela Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) po nalogu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu.

Tužilaštvo ih sumnjiči za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja prilikom javnih nabavki na KCUS-u 2011. i 2012. godine. Postupajuća tužiteljica će odlučiti o budućim mjerama protiv osumnjičenih. Međutim, Tužilaštvo nije saopštilo o kojoj se konkretnoj nabavci radi. Iz SIPA-e su novinarima potvrdili da su u akciji „Magnet“ obavili pretrese nekoliko objekata u Sarajevu i priveli četvero osumnjičenih.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je prije osam godina pisao kako je Gavrankapetanović nakon dugogodišnjeg obavljanja javnih funkcija u zdravstvu postao vlasnik: nekoliko stanova i kuća, poslovnog prostora, vikendice i zemljišta. On i njegova porodica su ove nekretnine platili više od dva miliona maraka. Novinari su otkrili da njihovi ukupni prijavljeni prihodi od 1,41 milion KM nisu bili dovoljni za kupovinu tolike imovine.

Također, novinari su pronašli i da je Kantonalno tužilaštvo pokrenulo istragu protiv Farisa Gavrankapetanovića zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj šefa KCUS-a. Sumnja se da je u periodu od 2004. do 2010. godine nesavjesnim poslovanjem oštetio KCUS za 23,5 miliona maraka jer je, između ostalog, sklapao štetne ugovore u postupcima javnih nabavki.

Međutim, nakon što je 2014. godine Tužilaštvo otvorilo istragu protiv doktora Gavrankapetanovića, on je svoje nekretnine prepisao supruzi Almi. Radi se o dva stana i pet garažnih mjesta koje je Gavrankapetanović ranije dobio na poklon od svoje majke Fikrete. Ona ih je platila oko 600.000 KM.

Porodica Gavrankapetanović je nekretnine sticala od 1999. do 2013. godine. Gavrankapetanovićeva kćerka Iman, tadašnja studentica bez stalnog izvora prihoda, ima stan i garaže plaćene 382.000 KM, bivša supruga Amela stan i garažu od 575.000 KM, majka Fikreta kuću kupljenu za 94.000 KM, dok Gavrankapetanović ima i kuće i zemljište u Počitelju, vrijedne skoro 200.000 KM.

Pored toga, on je u centru Sarajeva posjedovao i dvije garaže i dva stana koje mu je majka Fikreta poklonila. Nekretnine je kupila 2012. godine za 757.000 KM. Međutim, nakon što je otvorena istraga protiv njega, Gavrankapetanović je upravo dio tih nekretnina u januaru 2014. i decembru 2013. godine prepisao na suprugu.

Novinari CIN-a su polovinom 2019. otkrili i da je njegova majka Fikreta 2010. godine uložila još 305.750 KM u kupovinu devastirane vile „Dalmacija“ u sarajevskom naselju Ilidža.

Fikreta Gavrankapetanović je tada sa rodicom Vahidom Bukvić – majkom Amera Bukvića, bivšeg direktora „Bosna Bank International“ – te biznismenima iz Sarajeva i Ujedinjenih Arapskih Emirata 2013. godine osnovala ugostiteljsku kompaniju „Termes“. Gavrankapetanović je u posao ušla lično, a Bukvić preko svoje privatne firme.

U novoosnovanu firmu poslovni partneri su kao kapital unijeli vilu „Dalmacija“ koju su kupili za 1,23 miliona maraka. Na ostacima vile kasnije je izgrađen luksuzni Hotel „Krone“.

Nakon nekoliko godina Gavrankapetanović i Bukvić su izašle iz biznisa. Gavrankapetanović je svoj udio prodala Vahidi koja je posao prepustila sinu Ameru Bukviću.

Faris Gavrankapetanović je počeo karijeru 1985. godine u sarajevskom Zavodu za zdravstvenu zaštitu (ZZO). Nakon šest mjeseci rada zaposlio se na Traumatološkoj klinici KCUS-a gdje ostaje do aprila 1999. godine. Tada je imenovan za zamjenika federalnog ministra zdravstva. Nakon kratke karijere u izvršnoj vlasti u decembru 2000. godine se vraća u KCUS gdje postaje direktor. Ovu funkciju je obavljao jedanaest i po godina. Za vršioca dužnosti direktora ZZO-a Kantona Sarajevo imenovan je 2012. godine na period od tri mjeseca. U ovoj instituciji je radio još kao šef medicinskih poslova, stručni saradnik za kotrolu te kontrolor od 2014. do 2020. godine. Direktor Bošnjačkog instituta – Fondacije „Adil Zulfikarpašić“ je od 2020. godine.