Uskraćene informacije iz pravosudnih institucija

Krajem marta ove godine Sud BiH je izmijenio interne pravilnike u kojima se nalaže da se osobama protiv kojih se vodi sudski postupak osigura potpuna anonimnost u presudama i drugim dokumentima – da im imena budu zamijenjena inicijalima a nazivi firmi i općina samo početnim slovom

Nešto ranije, početkom februara, Tužilaštvo BiH je obustavilo izdavanje optužnica javnosti.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, kaže da su po Rješenju Agencije za zaštitu ličnih podataka u aprilu 2010. godine morali ukloniti optužnice sa internet stranice, ali da su dostavljali redigovane optužnice na zahtjev javnosti, što je sada u potpunosti onemogućeno.

Direktor Agencije Petar Kovačević kaže da je odluka opravdana, jer je obrada ličnih podataka bez opravdane svrhe za javno objavljivanje protivzakonita. Kaže da se podaci koriste u arhivskoj građi, ali konkretne optužnice ne mogu biti na internet stranici, jer na internetu ne postoje vremenska ograničenja dostupnosti podataka.

U Transparency Internationalu (TI) kažu da je neprihvatljivo anonimizirati osobe koje su osuđene, jer onda javnost nema uvid u to ko je osuđen za koje krivično djelo.

„Uputit ćemo dopis Sudu da vidimo koji su bili razlozi za donošenje Pravilnika te da se preispita odluka, pozivajući se na interes javnosti“, rekla je glasnogovornica Ivana Korajlić.

Sud BiH je opovrgnuo da se novim pravilima uvodi cenzura ili uskraćuje pristup informacijama, pojašnjavajući da će sve podatke i obavještenja i dalje objavljivati, dok će presude koje postavljaju na internet sranicu biti anonimizirane.

Iz Udruženja Novinari BiH su saopćili da je ograničavanje medija u pristupu informacijama zavođenje najrigidnijeg oblika cenzure, te da će se, ukoliko Sud počne primjenjivati ova pravila, za mišljenje obratiti Ustavnom sudu.

Odluke Suda i Tužilaštva uveliko otežavaju rad medija, kazala je i Erna Mačkić, urednica i novinarka Balkanske istraživačke mreže (BIRN), koja dodaje da bez podataka iz optužnica i presuda dovodi u pitanje objektivnost napisanog teksta.

„Novinar ima mogućnost da iz drugih izvora saznaje stvari koje su bile činjenice i na taj način se može nadodati više optužbi nego što ih ima“, kazala je Mačkić.

Za razliku od predstavnika medija i nevladinih organizacija, advokat Duško Tomić kaže da ovu odluku smatra ispravnom. On kaže da je čovjek čija je optužnica javno dostupna već preko medija osuđen.

“To se ovdje često dešava. Podigne se optužnica i stvorimo sliku – evo ga zločinac”, rekao je Tomić, dodavši i da ako neko hoće da prati suđenje, može doći na sud.

Diplomirani pravnik i medijski ekspert Mehmed Halilović kaže da odluka nema osnove. Prema njegovim riječima, Zakon o slobodi informacija predviđa izuzetke koji se odnose na krivične postupke, ali o optužnicama i krivičnim postupcima javnost treba biti upoznata.

“Ne vidim razloga za odluku, osim u specifičnim postupcima kada su u pitanju postupci protiv maloljetnih lica ili postupci u kojima je privatnost izuzetno naglašena”, rekao je Halilović.

U Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji optužnice su dostupne javnosti na zahtjev, ali nisu postavljenje na zvaničnim internet stranicama.