Video priče donose dublji uvid u teme koje istražujemo, spajajući snagu vizualnog pripovijedanja s temeljitim istraživačkim novinarstvom. Kroz naše video galerije, prikazujemo ključne trenutke, autentične svjedoke i neispričane priče, omogućavajući publici da iz prve ruke doživi činjenice koje oblikuju naše društvo. Svaki kadar nosi priču, a svaki video otkriva nove perspektive – jasno, precizno i angažirano.
Sardarove koncesije za izvlačenje budžetskog novca
Sardarove koncesije za izvlačenje budžetskog novca
Kada je 2011. godine došao u Republiku Srpsku (RS), Rašid Sardarov je predstavljen javnosti kao bogati Rus koji će uložiti milijardu maraka u energetiku.
Od Vlade RS-a je dobio koncesije da istražuje i koristi prirodne resurse za izgradnju energetskih objekata i proizvodnju struje u periodu do 30 godina, nakon čega bi objekte predao u vlasništvo ovog entiteta.
Za ustupljena koncesiona prava je platio oko 8,5 miliona KM naknada. Dobio je i obavezu da plaća do 3,6% godišnjeg prihoda kad posao krene, ali to se nije desilo jer objekte nije napravio. Desetak godina kasnije Sardarov se iz posla povlači i koncesije vraća.
Vlada RS-a, koju čine predstavnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik i njihovi koalicioni partneri, spremna mu je dati za koncesiona prava 309,2 miliona KM. Dokumenti u posjedu Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da je to više od stvarne vrijednosti za najmanje 32,5 miliona KM.
Javno preduzeće „Elektroprivreda RS-a“ upozorilo je Vladu RS-a da nema novaca i da ne može preuzeti sve Sardarove projekte bez ugrožavanja vlastitih pa je zbog toga za Sardarova pronađeno rješenje.
Koncesije za izgradnju hidroelektrane i eksploataciju građevinskog kamena u Rudom preuzelo je javno preduzeće „Obnovljivi izvori energije“ d.o.o. Ljubinje za 68,6 miliona.
Za koncesije za izgradnju termoelektrane i eksploataciju uglja i kamena u Ugljeviku očekuje 240,5 miliona KM od javnog preduzeća za gasne projekte GAS-RES koje do sada nije ni poslovalo sa električnom energijom.
Predstavnici Vlade RS-a šalju građanima poruku da koncesiona prava kupuju od Sardarova kako bi omogućili da njegov ugalj preuzmu Rudnik i Termoelektrana „Ugljevik“ kojem prijeti gašenje bez ovog resursa. Međutim, upravo su članovi vladajuće strukture dali Sardarovu ugalj sa rudnika sa kojeg se ranije snabdijevalo javno preduzeće.
Osim toga, u Sardarovu korist mijenjali su koncesione ugovore. Iako su ih prvobitno mogli raskinuti zbog kašnjenja u radu, aneksima su produžavali rokove izgradnje i korištenja resursa te mijenjali uslove pod kojima bi se kašnjenje moglo smatrati opravdanim. To je Sardarovu dalo komotnu situaciju da zadržava koncesiona prava bez konkretnih aktivnosti.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/sardarove-koncesije-za-izvlacenje-budzetskog-novca/
Slani trag na imovini Nenada Nešića
Slani trag na imovini Nenada Nešića
Nenad Nešić, predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) i bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH), ljetovao je u julu 2025. u svom luksuznom penthausu od 346 kvadrata nadomak plaže u Tivtu u Crnoj Gori.
Penthaus i dva garažna mjesta Nešić je u julu 2020. godine platio kešom više od 625.000 KM. Sa suprugom Majom je u naredne dvije godine kupio još stan i garažu u Budvi u Crnoj Gori te dio kuće sa dvorištem u Sarajevu za skoro 450.000 maraka.
Supružnici Nešić su vlasnici još tri stana i garaže u Novom Sadu u Srbiji te dijela kuće sa zemljištem u Istočnom Sarajevu. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) nisu mogli utvrditi na koji način su Nešići stekli nekretnine u Srbiji jer zemljišni uredi u ovoj zemlji ne dozvoljavaju uvid u dokumente o načinu sticanja. Današnja tržišna vrijednost ovih nekretnina je najmanje 1,8 miliona KM.
„Platio bez kredita. Kupio regularno, kupio od primanja. Imam platu. Sve sam platio regularno preko banke gdje primam platu”, rekao je Nešić za N1 televiziju 2023. godine. Sa novinarima CIN-a nije želio razgovarati.
„Nemam ni volje, ni želje, ni vremena“, poručio je.
Nešić je najmanje milion maraka uložio u nekretnine pred kraj mandata i nakon što je dao ostavku na poziciju vršioca dužnosti direktora Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpske”. Njegovo rukovođenje ovim preduzećem predmet je rada Tužilaštva BiH više od pet godina.
Sumnja se da je od 2016. do 2020. na ovoj poziciji prao novac, primao mito i zloupotrijebivši položaj ostvario finansijsku korist od oko milion maraka.
„Iz preliminarnog izvještaja o finansijskoj istrazi može se utvrditi nesrazmjer, odnosno nezakonito stečena imovinska korist”, rekla je Bojana Jolović, tužiteljica na ovom predmetu, na jednom od ročišta za produženje pritvora Nešiću.
Novinari CIN-a otkrivaju da je Nešić u Izjavi o imovinskom stanju 2023. godine koju je popunio prije preuzimanja funkcije ministra sigurnosti BiH izostavio prijaviti šest nekretnina u Crnoj Gori i Srbiji. On je i na ovu poziciju dao ostavku nakon što mu je 2024. određen polugodišnji pritvor.
„Nikad ništa nisam krio”, rekao je Nešić u sudnici Suda BiH kada je tražio da ga puste iz pritvora. Istraga protiv njega traje, a optužnica još nije podignuta.
Mračna strana tretmana za ljepotu
Mračna strana tretmana za ljepotu
„Nemojte me gledati, prepast ćete se”, vrisnula je 47-godišnja Azra kad se pogledala u ogledalo. Njeno lice je oteklo do neprepoznatljivosti, a oči joj se zatvorile. Prstima je raširila kapke da bi vidjela.
„Daj, okreni se, okreni se! Šta se dešava?”, panično su je dozivali članovi porodice.
„Okrećem se… muk“, prisjeća se Azra pakla nakon estetskih tretmana za korekciju podočnjaka i bora, urađenih tokom ljeta 2024. godine. Tretmane je radila kod doktora Ismaila Siručića, stomatologa i maksilofacijalnog hirurga iz Sarajeva.
Nekoliko dana kasnije završila je u hitnoj pomoći sa deformacijom lica. Doktor joj u vrijeme tretmana nije rekao koja sredstva joj je ubrizgao. On godinama koristi botoks „Botulax“ koji Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (BiH) nije odobrila za korištenje.
Azra nije znala ni da doktor Siručić nema dozvolu za obavljanje estetskih procedura. Vjerovala je u njegovo znanje i profesionalizam pa nije postavljala pitanja ni kada nije dobila račun nakon plaćanja u njegovoj privatnoj stomatološkoj ordinaciji.
Tržište u BiH je preplavljeno neregistrovanim ilegalno uvezenim preparatima za estetske tretmane. Razni botoksi, fileri i serumi lako se naručuju preko interneta. Koriste ih ljekari, frizeri i kozmetičari za tretmane po pristupačnim cijenama u nelicenciranim privatnim ordinacijama i neadekvatnim medicinskim uslovima salona za ljepotu i privatnih stanova. Pojedini nude i brze polusatne edukacije na pacijentima modelima koji tako dobijaju još jeftiniji tretman, a polaznici upitne certifikate.
„Kombinacija njihovog neznanja i pohlepe je strašna i pogubna za pacijente. To je krivično djelo“, smatra doktorica Amela Karabeg, specijalista plastično-rekonstruktivne i estetske hirurgije.
Uprkos tome, inspekcije skoro da i ne kontrolišu ove biznise jer kažu da nemaju ni dovoljno inspektora ni prijava građana po kojima bi postupali.
Azra danas rijetko izlazi sama, loše spava i teško prihvata svoj odraz u ogledalu. Svoju priču je odlučila podijeliti sa javnosti, uz uslov zaštite identiteta.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/mracna-strana-tretmana-za-ljepotu/
Funkcionerske povlastice: ručkovi bez pokrića, računi bez stida
Funkcionerske povlastice: ručkovi bez pokrića, računi bez stida
Dan žena, Bugojno, 2024. godina. U motelu „Alibey” je napravljen ceh od 914 KM koji je novcem građana platio državni ministar odbrane Zukan Helez. Uz hranu, na računu je 60 piva, 22 pelinkovca, 11 čaša bijelog vina i boca „Vranca Procorde” – ukupno više od stotinu alkoholnih pića.
Ministar Helez je trošak opravdao računima i službenom zabilješkom u kojoj piše da je bio na sastanku i radnom ručku s 11 predstavnika udruženja žena Gornjovrbaske regije i Kantona 10 te Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).
No, većina njih kaže da taj dan nisu bili sa ministrom Helezom.
Devet državnih ministarstava, Generalni sekretarijat i Ured predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine su od 2018. do 2024. godine potrošili 7,14 miliona KM javnog novca na reprezentaciju.
Novinari CIN-a su imali uvid u manji dio ovih računa – iznos od 578 hiljada maraka – koji svjedoče da se novac za reprezentaciju u Vijeću ministara značajnim dijelom troši na alkohol u kafanama i restoranima širom zemlje i u inostranstvu, a pravda kao utrošak na sastancima sa saradnicima, radnim ručkovima ili zvaničnim večerama.
U ministarstvima nema detalja o razlozima i ciljevima sastanaka, a interne kontrole su slabe pa stvarnu provjeru računa rade samo revizori iz Ureda za reviziju državnih institucija BiH.
Oni svake godine skreću pažnju na neodgovorno trošenje reprezentacije i preporučuju preciznije pravdanje javnog novca, ali institucije rijetko poštuju njihove preporuke.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/funkcionerske-povlastice-ruckovi-bez-pokrica-racuni-bez-stida/
Savršen krug dilera državnih limuzina
Savršen krug dilera državnih limuzina
“Touareg“ u kojem su se vozili čelni ljudi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) se u junu ove godine prodavao za skoro 35.000 maraka. Mirko Ivanković, poduzetnik iz Ljubuškog, u oglasu je napisao da je 12 godina star terenac u „top stanju“.
On ga je kupio 2023. godine od firme koja se bavi prodajom novih i polovnih automobila „M.R.M. export-import“ iz Ljubuškog.
Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH je deset godina ranije od firme M.R.M. kupio ovaj i još tri automobila, „Phaeton“ i dva pasata, za skoro 485.000 KM. Istoj firmi su ih prodali na licitaciji za 36.000 KM − cijeni po kojoj se na tržištu u to vrijeme mogao prodati samo jedan od njih, otkrivaju novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).
Godinu prije ove prodaje Sekretarijat je u servisiranje tih vozila uložio više od 27 hiljada maraka, a servis je radio upravo budući kupac – M.R.M.
Njihovim predstavnicima zbog toga na licitaciji nije bilo teško odlučiti da za ove automobile daju bolju ponudu od drugog ponuđača, firme „Oilmer“ iz Sarajeva. Za M.R.M. nije bilo rizika, budući da je Sekretarijatu prodao ta vozila i redovno ih servisirao.
Kako je Vijeće ministara BiH ostalo bez dijela voznog parka, iste godine kupuju pet novih automobila za skoro 530.000 KM, ponovo od firme M.R.M. Sekretarijat je u ovom tenderu detaljno precizirao tehničke karakteristike traženih vozila i rok isporuke od mjesec dana.
Na taj način su eliminisali druge potencijalne ponuđače, među njima i firmu ABC-1968 u kojoj kažu da su preuzeli tendersku dokumentaciju, ali da su odustali od prijave jer su unaprijed znali da će biti odbijeni.
Uz to, Vijeće ministara je u posljednjih 13 godina kupilo još dva automobila u salonu M.R.M. U tom periodu Sekretarijat nije proveo nijedan tender za kupovinu automobila u kojem posao nije dobila ova firma.
„Ako neko proda službeno auto, pa zatim opet pobijedi na tenderu kad je riječ o održavanju i nakon toga ponovo otkupi ta ista vozila, pa proda nova, to je već upitno koliko je to sve u skladu sa zakonom“, rekao je Dževad Nekić, bivši generalni revizor Ureda za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).
Niko iz Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH nije htio pred kamerom govoriti sa novinarima CIN-a. Razgovor je odbio i Robert Grubišić, direktor M.R.M, kratko rekavši: „Mi radimo kako radimo, sve u skladu sa zakonom“.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/savrsen-krug-dilera-drzavnih-limuzina/
Krađa identiteta u BiH – kad pasoš pocrveni
Krađa identiteta u BiH – kad pasoš pocrveni
Andrej Jović ni kriv ni dužan godinama doživljava neugodnosti na graničnim prelazima diljem Balkana jer elektronski sistem nakon skeniranja njegovog pasoša signalizira da se radi o osumnjičenom ubici za kojim je raspisana Interpolova potjernica.
Prelazak granice za Jovića i njegovu porodicu je pakleno iskustvo: zadržavanje na granicama i po četiri sata, odvođenja Andreja u posebne prostorije i njegovo isljeđivanje, pretresanje prtljaga… Štaviše, jednom je morao platiti i masnu kaznu za saobraćajni prekršaj koji je u inostranstvu napravio njegov neželjeni dubler.
Njegove lične podatke je 2021. godine zloupotrijebio Crnogorac Radoje Živković kako bi se domogao pasoša Bosne i Hercegovine (BiH) i tako skriven iza tuđeg identiteta putovao u ubilačke akcije. Godinu kasnije ovaj je član Kavačkog klana u Istanbulu organizovao likvidaciju Jovana Vukotića, vođe protivničkog Škaljarskog klana. Ubrzo je uhapšen a početkom ove godine i osuđen na doživotni zatvor. Turska policija je kod Živkovića pronašla lične dokumente na ime Andrej Jović.
Iako je ovaj teret trebao skinuti s leđa još nakon hapšenja kradljivca njegovog identiteta, Jović je nakon šest pretresa na granicama tek nedavno osjetio olakšanje. On posljednjih 30-ak godina živi u Subotici, a bh. pasoš nikada nije izvadio. Izbjegavao je u javnosti iznositi svoje probleme, a onda je pročitao tekst Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) o zloupotrebama bh. pasoša i shvatio da nije jedini koji trpi zbog krađe identiteta. Na poziv da posjete našu redakciju u Sarajevu, Andrej i njegova supruga Tatjana su se početkom juna nakon dugo vremena odvažili preko granice i prvi put je prešli bez problema. No, i dalje nisu mirni jer im slobodan prolaz nije zvanično zagarantovan.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/krada-identiteta-u-bih-kad-pasos-pocrveni/
Glamočani gube zemlju zbog privatnog vjetroparka
Glamočani gube zemlju zbog privatnog vjetroparka
Opština Glamoč je započela izuzimanje više od 232 duluma privatnog zemljišta radi izgradnje vjetroparka „Škadimovac” u koji je firma „RWP Vitorog” planirala uložiti oko 300 miliona maraka. Iako je riječ o komercijalnoj investiciji, Opštinsko vijeće je 2018. godine proglasilo projekat od javnog interesa pa je eksproprijacija mogla početi. Dogovoreno je da troškove isplate snosi firma, a Opština dobija dio mjesečne zarade kada vjetropark počne raditi.
Vlasnicima parcela je ponuđeno 30 feninga naknade po kvadratnom metru i pojedini su taj prijedlog prihvatili. No, oni koji su smatrali da to nije fer žalili su se Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU) koja je poništila opštinske odluke o eksproprijaciji. Uprava je ukazala da Opština nije dostavila najvažnije dokaze: prijedlog za eksproprijaciju od Općinskog javnog pravobraniteljstva u Livnu te dokaz o obezbijeđenim novčanim sredstvima za pokrivanje troškova eksproprijacije. Uprava je još izrazila sumnju u validnost odluke o postojanju javnog interesa.
Osim toga, Zakon o eksproprijaciji Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) ne dozvoljava da vlast dalje prometuje zemljište koje je izuzela od građana – što je u ovom slučaju planirano nakon eksproprijacije.
Čitajte više na našem sajtu:
https://cin.ba/glamocani-gube-zemlju-zbog-privatnog-vjetroparka/
Svjetske ubice naoružane pasošima Bosne i Hercegovine
This video is private.
Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.
