Okružni sud u Banjoj Luci je krajem juna prihvatio sporazum o krivici koji je Dario Brkić, optužen za organizovanje nelegalnih igara na sreću na području ovog grada, potpisao sa Specijalnim tužilaštvom Republike Srpske (RS) prije pet mjeseci. Ovaj sporazum će biti osnov za presudu koja je već poznata, ali još nije formalno napisana: Brkić će biti osuđen na šest mjeseci zatvora i oduzimanje nelegalno stečene imovine u vrijednosti od pola miliona KM.
S obzirom da je sporazumno priznao krivicu, Brkić nema pravo žalbe, a njegov advokat Miroslav Mikeš kaže da očekuje da presuda postane pravosnažna već do kraja augusta.
Kada se to desi, Dariju Brkiću će trajno biti oduzeta imovina koja se od podizanja optužnice protiv njega nalazi u Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom i Okružnom sudu u Banjoj Luci. Prema dokumentaciji iz Specijalnog tužilaštva RS-a, zaplijenjen je automobil BMW X6 u vrijednosti 135.000 KM, motocikl marke „Piaggio“ od 8.460 KM te računarska i druga elektronska oprema, vrijedna 90.000 KM. Također, zaplijenjeno je i 260.000 KM u novcu koji je deponovan u sefu banjalučkog Okružnog suda.
Od januara 2010. godine, kada je u Republici Srpskoj izglasan Zakon o oduzimanju imovine stečene nelegalnim djelom, ovo je prvi slučaj trajnog oduzimanja imovine koja je stečena na nezakonit način. Istim zakonom je pri Ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a oformljeno Odjeljenje za finansijske istrage koje je počelo da radi u septembru 2010. godine. Njihov zadatak je da otkrivaju imovinu do koje se došlo na nelegalan način.
Milimir Govedarica, šef Odjeljenja, kaže da će prikupljena dokumentacija biti osnov za donošenje presude protiv Brkića, uključujući i mjeru oduzimanja imovine.
Saradnja Odjeljenja, tužilaštava i sudova je bila uspješna i za manje od dvije godine postojanja Odjeljenja privremeno je blokirana i oduzeta imovina više od 200 osoba, ukupne vrijednosti oko 27 miliona KM, kaže Govedarica.
Prema podacima Pravobranilaštva RS-a, od 2005. godine do formiranja Odjeljenja donijete su presude o oduzimanju nelegalno stečene imovine u ukupnoj vrijednosti od približno 30 miliona KM. No, stvarno je oduzeto samo 741.500 KM. Naime, sudovi su u to vrijeme bili nadležni za blokiranje imovine, ali su zbog njihove sporosti vlasnici uspijevali sakriti novac ili prodati nekretnine pa je naplata nezakonito stečene dobiti bila gotovo nemoguća.
I državno pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine teško uspijeva da izađe na kraj sa ovakvim slučajevima. Prema zvaničnim podacima, Pravobranilaštvo trenutno pokušava da izvrši 61 presudu Suda BiH i oduzme imovinu ukupne vrijednosti 8.069.837,76 KM. Međutim, pravobraniteljica BiH Medina Vilić kaže da nijedan slučaj još nije riješen.
Za razliku od Republike Srpske, na državnom nivou ovakav zakon ne postoji, a oduzimanje nelegalne imovine uređeno je nekolicinom odredbi Krivičnog zakona i Zakona o izvršenju krivičnih sankcija BiH. U Federaciji BiH je u toku javna rasprava o Nacrtu Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene krivičnim djelom i prekršajem.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je prošle godine pisao o problemima u vezi sa pronalaženjem i zapljenom nelegalno stečene imovine u BiH, uključujući i neizvršavanje sudskih presuda o trajnom oduzimanju imovine. Tada je, zbog nepostojanja jasnih zakonskih pravila, država godišnje gubila najmanje četiri i po miliona maraka, dok su osuđeni kriminalci i nakon presuda zadržavali imovinu do koje su došli na nezakonit način.
