Sudija Atko Huseinbašić je godinama odbijao raditi na predmetima. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) ga je kažnjavalo, ali mu nije zabranjivalo da radi kao sudija, a on je nastavljao da pravi prekršaje.

Tužioci Ureda disciplinskog tužioca (UDT) su otkrili desetine slučajeva u kojima je napravio prekršaje − presude nije pisao na vrijeme, predmeti su mu zastarijevali i zbog toga su pet puta protiv njega pokretali disciplinski postupak.

Nakon trećeg VSTV je 2014. godine Huseinbašića za kaznu premjestio iz banjalučkog u Osnovni sud u Tesliću. Međutim, i na novom radnom mjestu je ponavljao greške. Konačno, 2019. godine članovi VSTV-a su mu zabranili da dalje radi ovaj posao.

Uprkos kaznama, Huseinbašić ne misli da je kriv. Novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je rekao da je sve radio perfektno. „Apsolutno, sudija Atko nema nijedne greške. To se apsolutno nije desilo nikada, bez obzira šta Visoki sudski savjet smišlja”, kaže Huseinbašić.

Disciplinske komisije VSTV-a su u posljednjih devet godina izrekle oko 200 disciplinskih kazni sudijama, tužiocima i stručnim saradnicima zbog neodgovornosti u obavljanju posla. Novinari CIN-a su otkrili da je njih 13 kažnjavano više puta.

Primjer sudije Huseinbašića pokazuje da kažnjavanja ne utječu uvijek na odgovorniji rad sudija i tužilaca. Neki od onih koji su disciplinski odgovarali zbog lošeg rada kasnije su optuženi i za krivična djela.

Članovi VSTV-a kažu da nemaju bolji način da nadziru rad ovakvih sudija i tužilaca, ali i da do sada nisu analizirali slučajeve onih koji su prekršaje ponavljali nakon izrečenih kazni.

Kazna bez efekta

Četiri mjeseca nakon što mu je zabranjeno da radi sudijski posao, Huseinbašić je pristao razgovarati sa novinarima CIN-a.

„Ja sam propovijedao pravo ovdje u Republici Srpskoj“, kaže Huseinbašić na početku razgovora.

Tokom dva i po sata ovaj bivši advokat i sudija pričao je o više od 30 godina svoje karijere, postupcima u kojima je kažnjavan i kolegama. Tvrdi da je radio bez greške, a kolege sudije i tužioce uporno naziva pogrdnim riječima.

Ipak, postupci koji su vođeni u VSTV-u govore drugačije. Huseinbašić je pred disciplinskim komisijama odgovarao čak pet puta.

Tokom 2006. godine Gostimiru Marinkoviću, suvlasniku privatne firme „Šel-Pan“ iz Laktaša, suđeno je u banjalučkom Osnovnom sudu zbog utaje poreza. Sud je utvrdio da je kriv jer nije plaćao porez na prodato gorivo i osudio ga na tri mjeseca zatvora. Međutim, sudija Huseinbašić je napisao presudu tek nakon skoro dvije godine − kada je krivično djelo zastarjelo. Tokom disciplinskog postupka Huseinbašić se branio, tvrdeći da je radio na puno predmeta te da je osuđeni Marinković uprkos zastari platio svoju kaznu. Međutim, članovi disciplinske komisije VSTV-a su smatrali da je ovakvo ponašanje sudije neodgovorno pa su ga kaznili smanjenjem plaće od 10 posto za šest mjeseci. Tokom ovog disciplinskog postupka otkriveno je da je Huseinbašić 10 mjeseci kasnio sa pisanjem presude kojom je oslobodio grupu carinika optuženih da su obračunavali niže carine firmama koje su uvozile robu.

Samo nekoliko mjeseci kasnije Huseinbašić se opet našao pred disciplinskom komisijom jer nije radio na jednom predmetu. Međutim, kažnjen je samo blažom kaznom – javnom opomenom.

Huseinbašić se detalja iz ovih predmeta uglavnom ne sjeća, ali smatra da su tužioci trebali brže podizati optužnice kako predmeti ne bi zastarijevali.

Vitomir Soldat, bivši glavni tužilac Okružnog tužilaštava u Banjoj Luci, kaže da su se neki tužioci žalili na rad sudije Huseinbašića zbog čega ga je prijavljivao predsjedniku Suda.

„Pa ne vodi tužilaštvo postupak, zastare su nastupile poslije podizanja optužnice, a ne za vrijeme istrage ili prije. To, mislim, nije za komentarisanje”, kaže Soldat.

UDT je 2014. godine vodio novi postupak protiv Huseinbašića. Otkrio je 11 slučajeva u kojima Huseinbašić nije donosio presude i po šest godina. Među onima koji su godinama čekali njegovu presudu bile su osobe optužene za nezakonitu proizvodnju oružja, krađu auta, prodavanje droge, a neki od njih su i ranije činili krivična djela.

„To su apsolutno djela periferna“, kaže Huseinbašić, dodavši da na ovim slučajevima namjerno nije htio raditi kako bi rukovodstvo Suda natjerao da pričaju o „ozbiljnim problemima“.

U jednoj od disciplinskih komisija koja je odlučivala o ovom slučaju bila je i potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić. Ona kaže da je Huseinbašić pred članovima komisije rekao da neće napisati presude. Ovaj put su ga obje disciplinske komisije kaznile najstrožijom kaznom – zabranili su mu da dalje radi sudijski posao.

Međutim, Huseinbašić se na ovu odluku žalio, a članovi VSTV-a su to prihvatili. Smatrali su da je razrješenje preoštra kazna. Svoju odluku su opravdali time što komisije nisu uzele u obzir njegove respektabilne rezultate rada.

Tako su članovi Vijeća, umjesto da mu zabrane da radi kao sudija, Huseinbašića za kaznu premjestili u Osnovni sud u Tesliću i odredili da pola godine prima plaću manju za 20 posto. Jukić smatra da premještanje sudije u drugi sud nema nikakvu svrhu.

„Ta kazna postoji, ali, po meni, je bila neadekvatna jer znalo se da će se opet ponoviti ista stvar“, kaže Jukić.

Novi sud − stari prekršaji

Nakon ove kazne protiv Huseinbašića su vođena još dva disciplinska postupka. U jednom od njih je kažnjen zbog nerada na predmetima u banjalučkom Osnovnom sudu, a u drugom su otkriveni njegovi prekršaji koje je počinio na novom radnom mjestu – u Sudu u Tesliću.

U jesen 2016. godine mediji u BiH su objavljivali fotografije mladića Bogdana Rakića koji krvav leži u krevetu. Fotografiju je pratila priča o njegovom premlaćivanju i zlostavljanju na planini Borje. Zbog zlostavljanja i mučenja uhapšeni su Armin Jašarević i Branko Jurić, a upravo je sudija Huseinbašić bio u sudskom vijeću koje je odlučivalo o njihovom pritvoru.

Kao i više puta ranije, sudija je i u ovom slučaju napravio prekršaj. U februaru 2017. godine ukinuo je pritvor dvojici osumnjičenih nakon što su platili 6.000 maraka jemstva. Na rješenju je napisao da je odluku donio zajedno sa dvije sutkinje što nije bilo tačno. Ovakvo rješenje nije bilo validno pa ga je drugi sud ukinuo. Huseinbašić opet kaže da to što su komisije utvrdile nije tačno te da njegove kolegice iz Sudskog vijeća u Tesliću lažu.

On se zbog premještanja u Teslić žalio Ustavnom sudu BiH, koji je utvrdio da je disciplinski postupak bio kasno pokrenut pa je Huseinbašić 2017. godine vraćen u Banju Luku.

Međutim, prekršaji su se nizali. UDT je peti put pokrenuo postupak protiv Huseinbašića zbog lošeg rada u Tesliću i Banjoj Luci. Otkriveno je da je donio nezakonitu odluku o određivanju jemstva Jašareviću i Juriću te da nije radio na 36 predmeta dok je u banjalučkom sudu odbio raditi na prekršajnim predmetima. Disciplinski tužilac je i ovaj put tražio da se sudiji zabrani dalji rad i to su obje komisije prihvatile.

Ovu odluku napokon su podržali i članovi VSTV-a. Kazali su da sudija odbija raditi svoj posao zbog čega je razrješenje jedina odgovarajuća kazna. Tako je VSTV nakon osam godina, 56 prekršaja i pet disciplinskih postupaka zabranio Huseinbašiću da radi posao sudije.

„Vi, koliko god hoćete, vodite Vi postupak, ali ja sam za tri koplja u razmišljanjima od sve i jednoga drugog sudije“, kaže Huseinbašić.

Selim Karamehić, član VSTV-a i disciplinske komisije koja je odlučivala o prekršajima sudije Huseinbašića, kaže da su članovi komisije prilikom odlučivanja uzeli u obzir to što je sudija više puta kažnjavan.

„Vijeće ne smije dozvoliti višestruko ponavljanje jedne iste vrste disciplinskih prekršaja, pogotovo iz najtežih i ozbiljnih prekršaja“, kaže Karamehić.

Njegov kolega iz VSTV-a Goran Nezirović kaže da je sudija Huseinbašić imao dobre radne rezultate, ali je na pogrešan način ukazivao na određene nepravilnosti u svom poslu.

„On se borio protiv sistema i protiv devijacija, kako ih on vidi, time što je protestovao na takav način da nije želio pisati odluke. (…) Prvi put kada je procesuiran, ne tvrdim da nije bilo mjesta razrješenju i tada, ali mu je data, eto, šansa”, kaže Nezirović.

Bivši sudija Huseinbašić najavljuje da će se na odluke VSTV-a žaliti Ustavnom sudu.

Od disciplinske kazne do optužnice

Podaci do kojih su došli novinari CIN-a pokazuju da je još najmanje 12 sudija i tužilaca više puta kažnjavano − neki od njih i po tri ili četiri puta. Troje ih je razriješeno, drugi su ostali raditi u pravosuđu.

Članovi VSTV-a kažu da do sada nisu analizirali ovakve slučajeve. Jukić kaže da oni koji ponavljaju prekršaje trebaju biti oštrije kažnjeni: “Ako ste jednom kažnjeni, drugi put, mislim, da ne bi trebalo više imati milosti”.

Njen kolega Karamehić ne smatra da je broj onih koji su ponavljali prekršaje veliki: „Znači da su sve one sankcije koje smo mi izricali imale uticaja na uozbiljenje, savjesnost sudija i tužilaca u svom radu“.

Disciplinske kazne nisu bile dovoljne da neke sudije i tužioci rade odgovornije svoj posao, a neke od njih su tužilaštva istraživala i zbog krivičnih djela.

Sutkinja Općinskog suda u Sarajevu Milena Rajić našla se još 2011. godine pred disciplinskim komisijama. Kažnjena je javnom opomenom jer je kasnila sa donošenjem sudskih odluka. Međutim, kažnjena je i 2018. godine za isti prekršaj. Na rad sutkinje Rajić žalio se Salim Bilalović. On je saznao da je Rajić donijela presudu kojom su on i članovi njegove familije ostali bez zemljišta u sarajevskoj općini Ilidža. Zemljište od oko 600 kvadrata, kako on tvrdi, pripadalo je njegovoj nani Zlatki Bilalović.

Disciplinske komisije su utvrdile da je sutkinja donijela presudu, ne dostavivši tužbu dvjema tuženim pa one nisu mogle dati svoj odgovor. Takva presuda je išla u korist Suvadu Hajdareviću koji se upisao kao vlasnik zemljišta.

Komisije su sutkinju Rajić kaznile smanjenjem plaće za 30 posto na osam mjeseci.

Ovaj slučaj je istraživalo i Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo koje je otkrilo da su potpisi Zlatke Bilalović i drugih tuženih krivotvoreni.

Zbog ovog, ali i drugih slučajeva u kojima je nezakonito donosila presude, sutkinji Rajić se trenutno sudi u Kantonalnom sudu u Sarajevu. Ona je odbila razgovarati sa novinarima CIN-a.

Sudija Općinskog suda u Gradačcu Drago Ćošković kažnjavan je četiri puta. Građani kojima je on sudio morali su čekati više od godinu dana da napiše presude, a na nekim predmetima nije radio i po 10 godina.

Presudu sudije Ćoškovića čekao je i Tuzlak Melbat Mujezinović. Sudiji su trebale tri godine da odluči da li će Mujezinović dobiti odštetu zbog povrede u saobraćajnoj nesreći. Suđenje je završeno u aprilu 2014. godine, ali sudija je tek godinu dana i devet mjeseci kasnije napisao presudu.

Mujezinović se zbog ovakvog rada sudije obratio Ustavnom sudu BiH koji je zaključio da su tri godine za rješavanje slučaja nerazumno dug period. Ustavni sud je zbog toga naredio Vladi Tuzlanskog kantona da Mujezinoviću plati 450 maraka odštete.

Iako je prekršaje pravio godinama, najstrožija kazna koju je dobio je umanjenje plaće za 20 posto tokom šest mjeseci. Svaki put sudija Ćošković je priznavao svoju krivicu. On nije odgovarao na pozive novinara a ni Slobodanka Kojić, predsjednica suda u Gradačcu, nije željela govoriti o prekršajima svog kolege.

Zamjenik glavne disciplinske tužiteljice Mirza Hadžiomerović kaže da je ponekad frustrirajuće voditi postupke protiv osoba koje su već kažnjavane, ali ne misli da zbog samog broja disciplinskih postupaka nekome treba zabraniti dalji radi.

„Ali, smatram da je to izuzetno bitna okolnost koju treba imati u vidu, pogotovo ukoliko se radi o istim disciplinskim prekršajima”, rekao je Hadžiomerović.