Bivša predsjednica Okružnog privrednog suda u Doboju Jovanka Jovanović i njen suprug Janko kupili su 13 nekretnina za oko 720.000 KM u Doboju, Herceg-Novom i Beogradu, otkrio je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) 2022. godine.
Uz to, Janko je otvorio i račun u švicarskoj banci „Credit Suisse“ koji je u jednom trenutku vrijedio oko tri miliona maraka (cca 1,6 miliona CHF). Novinarima CIN-a je rekao da je sa suprugom zaradio oko 2,3 miliona maraka od 1998. do 2016. godine − ni približno dovoljno da objasni ušteđevinu i ulaganja u nekretnine.
Zbog burnih reakcija na priču CIN je od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) zatražio da pregleda imovinske kartone sutkinje Jovanović i odgovori javnosti da li je prijavila svu svoju i imovinu supruga.
No, uprkos očekivanju da će dokumentovani podaci upaliti alarme VSTV-a − jer je riječ o sutkinji koja je 18 godina rukovodila sudovima u Doboju i njenom suprugu koji je već bio hapšen, prijavljivan i disciplinski propitivan zbog rada na carini − to se nije desilo.
VSTV je zahtjev odbio, objasnivši da štiti lične podatke sutkinje.
Ovako se radilo do 2025. godine. Imovinski kartoni sudija i tužilaca nisu se morali ni podnositi ni provjeravati, ali je na insistiranje i uz finansijsku podršku Evropske unije (EU) uvedena zakonska obaveza i za jedno i za drugo jer EU smatra da je to važan alat za borbu protiv korupcije, ali i značajan korak na putu ka članstvu.
Problemi su se, međutim, pojavili već sa prvim rezultatima. VSTV je izmijenio dio pravilnika koji se odnosi na izbor vanjskih stručnjaka koji nadziru provjeru prijavljenih podataka, a EU-u se ovaj jednostrani potez nije dopao pa je zaprijetio prestankom finansiranja VSTV-a i upozorio na rizik za napredak BiH na evropskom putu.
“Ovo Vijeće nikada neće mijenjati stavove koji su osnovani i koji vode sistem unapređenju kvaliteta, bez obzira ko predlagao, tražio ili zahtijevao suprotno”, kaže predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić za CIN.
Nadzor na VSTV-ov način
Nakon odgađanja, blokada i neslaganja sudije i tužioci su izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u dobili obavezu da na početku mandata, a potom i svake godine prijave svoje i prihode, nekretnine, vozila, štednju, dugove i drugu imovinu bračnih i vanbračnih partnera, djece i roditelja. Od 2025. godine te podatke provjerava novi Odjel za provođenje postupka po izvještajima o imovini i interesima pri VSTV-u. Za nepoštivanje zakonskih obaveza predviđeni su disciplinski postupci i novčane kazne od 2.000 do 10.000 KM.
Prema podacima iz izvještaja, sudije i tužioci su do kraja maja 2026. godine podnijeli 1.546 imovinskih kartona. Odjel provjerava da li su izvještaji blagovremeno podneseni i ispravno popunjeni te da li su podaci iz izvještaja o finansijskim prilivima i odlivima srazmjerni.
Uz provjeru poštivanja rokova podnošenja i ispravnosti popunjavanja nešto više od trećine je odabrano za tzv. treći nivo – provjeru prijavljenih podataka sa službenim evidencijama i informacijama od fizičkih i pravnih lica.
Do kraja maja ove godine završene su 132 dodatne provjere. Riječ je najvažnijim provjerama koje Odjel sprovodi: pri prvom imenovanju i napredovanju u službi, na 10% nasumično odabranih uzoraka, na nepotpunim izvještajima, u slučaju nesrazmjera podataka ili po nečijoj prijavi. Ostali kriteriji za dodatnu provjeru su povjerljivi i određuje ih VSTV.
Ovaj posao trenutno radi osam uposlenika iako bi u Odjelu trebalo biti 17 radnih mjesta za koje zbog neblagovremenog usvajanja državnog budžeta nije bilo novca.
“Dinamika provjera je, imajući u vidu sve okolnosti, apsolutni ponos”, kaže Bogunić.
Odjel je proslijedio podatke o nedostavljenim izvještajima Uredu disciplinskog tužioca (UDT) koji je u tri postupka izrekao kazne smanjenja plate za 40 posto za sudije: Velibora Milićevića, Dubravku Vidović i Amiru Merdić.
Istovremeno, sudovima je upućen zahtjev za pokretanje prekršajnih postupaka protiv više od 20 bivših sudija i tužilaca.
No, prve rezultate rada zasjenilo je neslaganje između VSTVBiH i Evropske komisije, čime je u fokus ponovo došlo pitanje povjerenja u pravosudne reforme.
Evropska unija je finansirala Program vanjskog praćenja rada Odjela, pod uslovom da provjeru nadziru nezavisni stručnjaci van VSTV-a koje odobre međunarodni partneri kako bi proces bio što transparentniji. No, VSTV je u aprilu 2026. godine bez dogovora sa Evropskom komisijom izmijenio dio svog pravilnika, dajući sebi glavnu riječ pri izboru nadzornika i svodeći EU na učešće putem predstavnika u komisiji za izbor: uveli su javni konkurs za izbor nadzora, smanjili potrebno iskustvo na 10 godina, ukinuli potrebu za znanjem engleskog jezika i epitet “nezavisni”.
“Odluka o usvajanju ovih izmjena donesena je uprkos dvama zasebnim dopisima Evropske komisije upućenim VSTV-u BiH u kojima je izražena zabrinutost da će iste negativno utjecati na efikasnost, kredibilitet i nezavisnost Programa vanjskog praćenja”, kažu iz Delegacije EU-a u BiH.
Zbog toga je Delegacija najavila obustavu finansiranja Programa vanjskog praćenja i upozorila da bi to moglo utjecati i na buduće finansiranje VSTV-a.
EU je u posljednje četiri godine dao 4,5 miliona eura u okviru projekata za jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije, a na raspolaganju je 7,26 miliona eura nakon uspostavljanja funkcionalnog žalbenog pravosudnog tijela na državnom nivou, u skladu s novim zakonom o Sudu BiH i 14,52 miliona eura nakon usvajanja zakona o VSTV-u i njegove provedbe. Dodatnu pomoć EU pruža i kroz programe iz tzv. instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).
Potez VSTV-a bi realizaciju ovih sredstava mogao dovesti u pitanje, ali oni odbacuju kritike i tvrde da su izmjene donesene kako bi se povećali transparentnost i kvalitet provjere imovine sudija i tužilaca.
Predsjednik Sanin Bogunić kaže da bi javni pozivi svim zainteresovanim stručnjacima, preciznije definisani kriteriji za izbor i otvorenija procedura trebala unaprijediti sistem.
“Kako da Vijeće adekvatno izvrši zakonsku obavezu angažovanja vanjskih stručnjaka ako ne učestvuje u procesu izbora i selekcije? Vijeće bira da ne vjeruje na riječ, nego da aktivno sudjeluje u procesu i da time može snositi i odgovornost za angažovane stručnjake”, kaže Bogunić za CIN.
“Priebeov” izvještaj
Nezavisni pravni stručnjak EU-a Reinhard Priebe je u Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini iz 2019. godine napisao da bh. pravosuđe mora odmah pokazati potpunu transparentnost i odlučnost da uspostavi “rigorozan i kredibilan” sistem provjera imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija ukoliko želi vratiti povjerenje stanovništva.
“Postojeći sistem u kojem se samo vrši prikupljanje imovinskih kartona na papiru i bez sprovođenja bilo kakvih provjera je besmislen i mora se unaprijediti. Taj sistem mora podlijegati vanjskom praćenju”, zaključio je Priebe u dokumentu u okviru Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Ove preporuke su pokrenule uspostavu sistema provjere imovine sudija i tužilaca.
Tajne provjere
Provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija je pitanje od velike važnosti za povjerenje u rad pravosuđa i u Srbiji i Crnoj Gori.
Od 2010. godine sudije i tužioci u Srbiji su obavezni podnijeti izvještaje, ali njihova kontrola zavisi od godišnjeg plana koji donosi direktor Agencije za sprečavanje korupcije. Taj plan obično obuhvata samo nekoliko stotina izvještaja.
Zbog toga Nemanja Nenadić iz „Transparentnost Srbije”, nevladine organizacije za borbu protiv korupcije, smatra da bi glavno pitanje moglo biti kako se biraju oni koji će biti detaljno provjereni.
O rezultatima provjera ne zna se mnogo, a još manje se zna kako se one sprovode jer je postupak povjerljiv, a samo mali dio izvještaja je dostupan javnosti.
“Zbog toga bi metodologija za odabir uzorka morala da bude zasnovana na dobro procenjenim rizicima, ali i takva da omogućava da se proveri podvrgnu i funkcioneri kod kojih se naknadno pojavi sumnja u kršenje zakona”, rekao je Nenadić.
Prijavljivanje imovine obavezno je i u Crnoj Gori, a izvještaje provjerava Agencija za sprečavanje korupcije, također prema godišnjem planu i ne za sve funkcionere. Postupak provjere podataka nije dostupan za javnost.
Dejan Milovac, zamjenik izvršnog direktora nevladine organizacije MANS koja se bori protiv korupcije i organizovanog kriminala, kaže da iskustvo Crne Gore pokazuje da kontrola ne smije biti svedena samo na poređenje sa zvaničnim evidencijama, jer tako neće biti nađeni: skrivena imovina, povezane osobe, prividni poslovi i stvarno porijeklo novca, nego samo administrativni propusti.
Milovac smatra da su vanjski stručnjaci važni jer predstavljaju garanciju za stručnu i neselektivnu provjeru: „Provjera imovine sudija i tužilaca može imati kredibilitet samo ako je institucionalno i operativno nezavisna od onih čiju imovinu provjerava. Ukoliko VSTV, kao tijelo sastavljeno pretežno od nosilaca pravosudnih funkcija, dobije odlučujuću ulogu i u izboru stručnjaka koji treba da nadziru njegov rad, nastaje očigledan institucionalni sukob interesa”.
Centar za istraživačko novinarstvo je 2019. godine, nakon godina čekanja da predstavnici pravosuđa učine dostupnim javnosti informacije o svojoj imovini, objavio svoju bazu podataka. Novinari su tada uz veliki otpor sudija i tužilaca prikupili i sistematizovali biografije te podatke o: primanjima, nekretninama, vozilima, ušteđevini, kreditima, dionicama i sudskim postupcima za 29 sudija i tužilaca.
Baza je tokom godina dopunjena i u njoj se trenutno nalaze podaci za 58 osoba.
