Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) je u 2021. i 2022. godini okončalo disciplinske postupke protiv 55 sudija i tužilaca po tužbama Ureda disciplinskog tužioca (UDT) zbog kršenja Zakona o VSTV-u i etičkih kodeksa.
Njih 45 je proglašeno odgovornima, a kažnjeni su razrješenjem dužnosti, premještanjem na niže pozicije, smanjenjem plaće, javnom opomenom ili su upućeni na edukaciju, dok je za desetero odbijena disciplinska tužba.
Postupci su najčešće vođeni zbog nemarnosti, neopravdanog kašnjenja u radu te ponašanja koje ne priliči uposlenima u pravosuđu.
Novim disciplinskim odlukama novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su dopunili bazu „Disciplinske kazne protiv sudija i tužilaca“. Baza sadrži: imena osoba protiv kojih su vođeni disciplinski postupci, nazive institucija u kojima su počinili prekršaj, vrstu kazne i opis prekršaja. Novinari su podatke prikupili na osnovu 260 disciplinskih odluka koje su donesene u periodu od 2010. do kraja 2022. protiv sudija, tužilaca i stručnih saradnika zbog kršenja Zakona o VSTV-u i etičkih kodeksa.
Baza je dopunjena i s 27 odbijenih i jednom odbačenom disciplinskom tužbom. Radi se o sudijama i tužiocima za koje nakon podizanja disciplinske tužbe nije utvrđeno da je došlo do povrede kodeksa ili kršenja Zakona ili je odlučeno da se postupak neće provoditi.
Ova baza je jedinstvena jer građanima omogućava pristup potpunim podacima o disciplinskim kaznama protiv sudija i tužilaca.
Otkaz sudiji i tri smijenjena glavna tužioca
U protekle dvije godine disciplinska komisija je razriješila Radivoja Stanišića, sudiju Općinskog suda u Sarajevu, te smijenila Gordanu Tadić, Mahmuta Švraku i Mirsada Bilajca s pozicija glavnih tužilaca Tužilaštva BiH, Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske i Kantonalnog tužilaštva Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.
Kako je navedeno u odluci disciplinske komisije, sudija Stanišić je devet predmeta evidentirao kao završene u vrijeme kada još nije donio odgovarajuće odluke, u pet predmeta je propustio blagovremeno provesti postupak po žalbi, a u dva predmeta je kasnio u radu i donio rješenje kojim se postupak prekida iako je Kantonalni sud odredio da je u ponovnom postupku potrebno učešće drugog sudije.
On nije dolazio na raspravu tokom disciplinskog postupka koji je protiv njega vođen uz obrazloženje da ne može dolaziti na ročište jer mu je sigurnost teško ugrožena. Međutim, takve tvrdnje nije ničim dokazao i rasprava je vođena bez njegovog prisustva te je razriješen dužnosti sudije. Sudija Stanišić je u sudskom postupku pokušao osporiti disciplinsku odluku, ali mu to nije pošlo za rukom.
Prilikom donošenja odluke disciplinska komisija je podsjetila da je on disciplinski odgovarao i 2018. godine kada je dobio javnu opomenu zbog kašnjenja u radu na predmetima.
Disciplinska komisija je smijenila glavne tužioce Tadić, Švraku i Bilajca i premjestila ih na niže pozicije tužilaca. Njih troje su, prema odluci komisije, propustili poduzeti radnje da se u ovim institucijama u potpunosti koristi TCMS sistem kojim se vrši automatska dodjela predmeta tužiocima i uz to su propustili pokrenuti postupak sigurnosnih provjera uposlenika ove institucije.
Također, disciplinska komisija VSTV-a je smijenila i Jezdimira Spasojevića, zamjenika glavnog tužioca Tuzlanskog kantona. On je, također, premješten na poziciju tužioca. Spasojević je kažnjen jer je donio nezakonitu odluku o proširenju istrage u jednom predmetu, nije dolazio na ročišta, a koristio je službenog vozača uz obrazloženje da ide na ročište koje toga dana nije ni održano. Komisija je ocijenila da je tužilac bio nemaran u svome radu i da je povrijedio Kodeks tužilačke etike.
Smanjenja plaće i javne opomene
Disciplinske komisije VSTV-a su sudije i tužioce najviše kažnjavale novčano, umanjenjem plaće u određenom procentu na određeno vrijeme. Takvu kaznu je dobilo 33 sudija i tužilaca, s tim što je među njima i dvoje koje je upućeno i na dodatnu edukaciju.
Jedna od njih je Jasminka Knežević, kantonalna tužiteljica iz Sarajeva, o kojoj je CIN ranije pisao. Ona je kažnjavana smanjenjem plaće 2017. i 2020. godine jer je evidentirala da je završila predmete koji još nisu bili završeni. Prvu kaznu je dobila kada je radila u Općinskom sudu u Orašju kao stručna saradnica, a drugu kao tužiteljica u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu.
Treći put je tužiteljica Knežević kažnjena 2022. godine jer je zaključila sporazume o priznanju krivnje s pet osoba, bez znanja glavnog tužioca, a u šest krivičnih predmeta neopravdano je kasnila s postupanjem po zahtjevima tužilaca da dostavi izjašnjenje na pritužbe o obustavi ili nesprovođenju istrage.
Smanjena joj je plaća za 50 posto na godinu dana i određeno joj je da mora pohađati edukaciju iz krivične oblasti u trajanju od najmanje tri semestra o temi „Praksa Vrhovnog suda FBiH“, „Sporazum o priznanju krivice“ i obuku o temi „Profesionalna etika“.
Knežević je pokušala žalbama ublažiti kaznu, uz obrazloženje da je u spornom periodu bila epidemija koronavirusa, da je bila preopterećena obavezama na krivičnim predmetima te da je u to vrijeme radila poslove i drugih kolega. Njena žalba je odbijena.
U 2021. i 2022. godini osmero sudija i tužilaca je kažnjeno javnom opomenom, uglavnom zbog kašnjenja u izradi presude, donošenju odluka, dovođenju predmeta do zastare i odugovlačenju postupaka. U jednom slučaju je sudija kažnjen jer je u svojim stručnim radovima koristio tekstove drugih autora, prikazavši ih kao svoje.
Disciplinski postupak može inicirati svako ko smatra da sudija ili tužilac ne radi u skladu sa zakonima ili etičkim kodeksima. Inicijativu razmatra UDT koji podiže tužbu ili odbacuje prijavu. Disciplinski postupak vode disciplinske komisije koje se sastoje uglavnom od članova VSTV-a te sudija i tužilaca iz pravosudnih institucija u BiH.
Ovi postupci su otvoreni za javnost, ali se konačne odluke objavljuju anonimizirane.
