Evropska zelena agenda (Zeleni plan) je strategija iz 2019. godine koja bi trebala Evropu učiniti prvim „klimatski neutralnim“ kontinentom do 2050. godine. Kako bi taj cilj bio ostvaren, države potpisnice moraju postepeno raditi na uvođenju čiste energije za pokretanje svih ekonomskih procesa. Na taj način bi se smanjivao negativan utjecaj korištenja fosilnih goriva u cijeloj ekonomiji – proizvodnji i potrošnji, oporezivanju i socijalnim davanjima.

Zelena agenda naglašava značaj zaštite i obnove prirodnih ekosistema i održive upotrebe resursa.

Ova oblast upućuje na harmonizaciju sa sistemom Evropske unije (EU) i trgovanje emisijama ugljika drugačijim instrumentima naplate do 2024. godine, usklađivanje sa Klimatskim zakonom Evropske unije, usvajanje vizije o postizanju klimatske neutralnosti do 2025. te smanjenje emisija stakleničkih gasova za 55% do 2030. godine. Zemlje Zapadnog Balkana su se obavezale da će preći na čistu energiju i održivi razvoj, a vrijeme tranzicije bi trebalo iskoristiti za: smanjenje uvoza energije, razvoj obnovljivih izvora energije, jačanje regionalne energetske sigurnosti, ubrzavanje privrednog rasta te rješavanje zagađenja zraka i zdravstvenih problema kojima je uzrok.

Ova oblast je fokusirana na aktivnosti kojima se resursi iscrpljuju do maksimuma, a otpad svodi na minimum. Države preuzimaju obavezu rada na učinkovitom razdvajanju otpada − posebno papira, metala, plastike, stakla i biološkog otpada – što je ključno za kvalitetno recikliranje. Države bi morale podizati svijest o stvaranju minimalnog otpada i održivoj potrošnji, a do 2023. godine i razviti prateće strategije.

Ova oblast upućuje na jačanje mehanizama regionalne saradnje sa ciljem očuvanja biološke raznolikosti zemalja Zapadnog Balkana i usklađivanje pojedinačnih politika sa Strategijom Evropske unije do 2030. godine.

Agendom je predviđeno smanjenje emisija zagađujućih tvari u zraku kroz primjenu Strategije za kvalitet zraka. Za kontrolu voda je potrebno unaprijediti infrastrukturu za praćenje kvaliteta voda dok sprečavanje degradacije i obnova zemljišta podrazumijevaju bolje upravljanje šumama, organskim ugljikom u tlu te smanjenjem gubitka hrane i otpada.

Usklađivanje poljoprivredno-prehrambenog sektora sa standardima EU-a je neophodno kako bi se na pravi način odgovorilo potražnji za hranom. Za održivi sistem je potrebno transformisati primarni proizvodni i prerađivački sektor. Standardi o sigurnosti hrane, zdravlju i dobrobiti biljaka i životinja, upravljanje otpadom, podrška organskom uzgoju i smanjenje količine sintetičkih hemijskih proizvoda u proizvodnji hrane bi trebali biti usvojeni do 2026. godine.

Digitalizacija će biti ključni pokretač za svih pet stubova Agende, u skladu s konceptom neodvojive zelene i digitalne tranzicije. Ciljevi bi trebali biti ostvareni kroz konkretne akcije određene Akcionim planom, a podržavat će ih mehanizmi i finansijski instrumenti.

AKCIONI PLAN za realizaciju Zelene agende odnosi se na period 2021-2030. godine. Njegovi najvažniji dijelovi upućuju na postepeni prestanak korištenja uglja, naplatu emisija gasova sa efektom staklene bašte i kontrolu zagađenja okoline.

Za ove aktivnosti su planirana sredstva za Zapadni Balkan od 2021. do 2027. godine.

Dio sredstava od devet milijardi eura, koja su određena Instrumentom predpristupne pomoći (IPA III) za pomoć pri usklađivanju privrednog rasta zemalja Zapadnog Balkana sa EU-om, bit će iskorišten za sprovođenje Zelene agende.

LISTA EPIZODA