Rezerva sa posebnom svrhom: Milioni za promocije, nedovoljno za nepogode

Krajem decembra 2020. godine malu općinu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH) je zadesila nevolja − nerazvijenu Kostajnicu potresao je jak zemljotres u kojem je troje ljudi povrijeđeno, a skoro hiljadu objekata oštećeno.

Štetu procijenjenu na 9,6 miliona maraka lokalna vlast nije mogla sama popraviti jer je već bila prezadužena. No, značajnija pomoć nije stizala ni sa drugih nivoa u zemlji – Vlada Republike Srpske (RS) je dala tek 300.000 maraka.

Iz budžetske rezerve RS-a, formirane za pomoć u ovakvim hitnim i nepredviđenim situacijama, za pomoć Kostajnici stigla je još 71 hiljada KM do kraja 2024. godine.

Еntitet je od kraja 2019. do kraja 2024. godine sa ove budžetske stavke podijelio 53,8 miliona KM, ali je tek mali dio tog novca utrošen za pomoć građanima u hitnim situacijama. Ovim novcem finansirane su javne institucije, sportski klubovi i pojedinci, udruženja i privatne firme.

Novac se dijeli na osnovu nedovoljno uređenih pravila, a javnost ne zna mnogo ni o razlozima ni o efektima zbog kojih je podijeljen jer institucije ne dozvoljavaju uvid u podatke o trošenju.

Zaboravljeno mjesto

Kostajnica nije mogla mnogo učiniti sa pomoći koja joj je stigla od Vlade Republike Srpske niti sa dodatnih 150 hiljada maraka budžetskih rezervi države i Kantona Sarajevo.

Načelnik općine Nikola Janjetović kaže da su tražili pomoć za sanaciju od entiteta. “Odgovor je, zapravo, bio da je postignut dogovor sa Srbijom i da će nam Srbija obezbijediti taj dio sredstava.”

Pet godina nakon potresa objekti su najvećim dijelom sanirani donacijom od 6 miliona maraka iz Srbije. I preostali radovi na javnim zgradama za koje treba do dva miliona maraka trebali bi biti završeni ovim novcem.

“Naš budžet ne može iznijeti nijedan značajniji, ma čak i beznačajni infrastrukturni projekt”, kaže načelnik Janjetović i dodaje: “Za nas je i 100.000 maraka mnogo. Kako god, nekome tih 100.000 maraka izgledalo smiješno, nama je mnogo”.

Iako su pomoć tražili od svih nivoa vlasti u BiH, ona je uglavnom stizala od donatora izvana. Osim novca iz Srbije, Kostajnica je dobila i ukupno 653.000 maraka od švicarske humanitarne organizacije „Karitas“, Crvenog krsta, Pokrajinske Vlade Vojvodine i drugih donatora.

Odbornik u Skupštini Općine Nenad Reljić (SDS) smatra da je to zato što Kostajnica iz koje ljudi, uglavnom, odlaze nema značajno glasačko tijelo: “Sve te veće pozicije koje sve partije popunjavaju nisu zainteresovane za ovo mjesto i normalno da će on odlučiti da da neke veće iznose mjestima gdje može dobiti više glasova”.

Od potresa do kraja 2024. godine RS je podijelila 46,6 miliona maraka iz budžetske rezerve, a najveći dio je podijeljen odlukama Vlade.

Od tog iznosa 1,5 miliona maraka je izdvojeno za sanaciju šteta od požara, sprečavanje zaraznih bolesti kod stoke i borbu protiv epidemije korona virusa.

Vlada Republike Srpske je u zadnjih pet godina na raspolaganju imala između 80 i 150 miliona KM rezerve godišnje, u zavisnosti od ukupnog budžeta. Premijer raspolaže sa milion, a ministar finansija sa 50.000 maraka za hitne i nepredviđene izdatke.

Vlada RS-a je tokom četiri godine iz rezerve dala 6,4 miliona KM za predstavništva i promociju entiteta u Rusiji i Austriji iako ih svake godine finansira sa više od milion KM iz redovnog budžeta.

Iz predstavništava nisu odgovorili na upit novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) o utrošku novca iz budžetske rezerve. U izvještajima o njihovom radu fokus je na aktivnostima, a ne na efektima.

Uglavnom se bave: pružanjem podrške, organizacijom posjeta i sastanaka, učešćima na forumima i konferencijama, uspostavljanjem kontakata, istraživanjem tržišta i prevođenjem dokumenata. Dio toga rade online.

Nisu navedeni ni rezultati o: realizovanim investicijama, radnim mjestima, rastu izvoza, završenim projektima i povećanju broja turista. Zbog toga je teško procijeniti stvarni efekat njihovog rada i opravdanost novca koji troše u zemljama gdje BiH već ima ambasade koje se mogu baviti navedenim aktivnostima.

Iz rezerve je sufinansiran i teniski turnir „Srpska Open“ sa 2,8 miliona KM. Uz dodatne milione maraka sa drugih stavki i iz drugih budžeta u RS-u turnir je održan 2023. u Banjoj Luci, a potom, uprkos obećanjima o ostanku, odlukom vlasnika licence Iona Tiriaca preseljen u Bukurešt u Rumuniju.

“Nije nam poznato sa kojih budžetskih stavki je vršeno finansiranje turnira i na koji način”, rekli su za CIN iz Teniskog saveza Republike Srpske i dodali da je najznačajniji dio potrošen na građevinske radove.

Iako tereni danas izgledaju zapušteno, iz Teniskog saveza tvrde da se koriste i da nisu ostavljeni da propadaju, kao i da nastoje osigurati novac za postavljanje krova.

“Što se teniskog tog terena tiče, on zaista propada i ni u kakvoj funkciji nije. Jedino poslije tog teniskog turnira je održan jedan turnir u košarci i to je to”, rekla je Dijana Ješić, odbornica Narodnog fronta u Skupštini Banje Luke.

Gradska uprava je na dvije godine terene ustupila Savezu uoči radova i održavanja turnira. Odluka o ustupanju je prestala važiti u aprilu 2025, ali terenima i dalje upravlja Savez.

Iz entitetske budžetske rezerve je otišlo i najmanje 3,8 miliona maraka za vjerske objekte te 4 miliona Gradu Istočno Sarajevo, uz nedorečena objašnjenja kao što su “finansijska pomoć”, „prevazilaženje krize uzrokovane korona virusom“ i “realizacija poslovnih aktivnosti”. Skoro pola miliona otišlo je za nabavku tri automobila za Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a.

Vlasti u Republici Srpskoj iz rezerve finansiraju i Fudbalski klub „Borac“. Od 2014. klub je iz rezerve dobio 2,8 miliona maraka kao „finansijsku pomoć“ dok su istovremeno prihodi kluba porasli za 13 miliona maraka. Niko iz „Borca“ novinarima CIN-a nije odgovorio na pitanja o utrošku dobijenog novca.

“Interventna sredstva su namijenjena isključivo da se pomogne u hitnim situacijama, u situacijama kada nemate predviđena sredstva u budžetu, a morate hitno da reagujete, recimo kod nekih elementarnih nepogoda ili tome slično, ali na ovaj način mislim da je zloupotrijebljena i obesmišljena sama smisao te budžetske rezerve”, objašnjava Srđan Traljić iz Transparency International BiH.

Bivši premijer Radovan Višković kaže za CIN da nema nadležnost pričati o načinima na koje je Vlada u njegova dva mandata odlučivala o podjeli ovih miliona jer više nije premijer. Vlada RS-a nije odgovorila na pozive novinara CIN-a za razgovor o ovoj temi.

Biznis na banjalučki način

Novac iz rezervi teško dolazi do područja pogođenih prirodnim ili drugim nepogodama, ali na pojedine adrese stiže iz godine u godinu, skoro kao redovnim budžetskim korisnicima.

Firme i udruženja bivšeg glavnog urednika „Nezavisnih novina“ Dragana Jerinića i nekadašnje novinarke „Glasa Srpske“ Brankice Tejić-Jerinić dobili su 599.000 maraka iz budžetske rezerve od 2019. do 2024. godine.

Odmah po osnivanju firme za promociju i reklamu “Conectar” 2020. godine u Banjoj Luci stiglo je 15 hiljada maraka od tadašnjeg premijera RS-a Radovana Viškovića. U Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta RS-a piše da je u pitanju podrška nevladinim organizacijama “u prevazilaženju posljedica izazvanih epidemijom korona virusa”. Prema istom izvještaju, nijedna druga firma niti udruženje nisu dobili novac iz rezerve u ovu svrhu.

Jerinić, ipak, tvrdi da je novac bio za internetsku stranicu na kojoj su objavljivani podaci o oboljelima od korona virusa u RS-u, a na osnovu prijedloga koji su poslali Vladi. “Mi smo to svako jutro ažurirali kako pošalju domovi zdravlja. Pošto je to prošlo, korona virus, mi smo taj sajt i ugasili.”

Jerinićeve firme godinama dobijaju poslove na tenderima entitetskih institucija, a on kaže da je blizak sa svakom vlasti u RS-u. Ipak, tvrdi ne dobija novac zbog toga. “I kad je SDS bio na vlasti i kad je SNSD na vlasti, ja jesam blizak vlastima RS-a. Ne vidim ja tu nešto sporno.”

Isto tako je, kaže, dobio i 20 hiljada maraka za firmu “Info 5” koju je osnovao 2008. sa Brankicom Tejić-Jerinić. Firma se bavi savjetovanjem u odnosima s medijima, organizacijom događaja, upravljanjem projektima, izradom biltena i istraživanjem tržišta. Novac su dobili od Viškovića za organizaciju digital marketing konferencije.

“Znači, jednostavno: mi apliciramo i nama se to odobri. E, sad, da li je to budžetska rezerva ili nije, ja to stvarno ne znam, ali to je, jednostavno, neka uhodana praksa kako se radi sa institucijama Vlade RS-a”, objašnjava Jerinić put do hiljada maraka iako budžetska rezerva ne služi za finansiranje projekata privatnih organizacija i pojedinaca. Jerinić je novinarima CIN-a najprije obećao dostaviti izvještaje o projektima koji su finansirani iz budžetske rezerve, a kasnije je rekao da ih nema.

Jerinići dobijaju novac iz entitetske rezerve i za udruženja.

Dragan je generalni sekretar Udruženja „Proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora“ koje su 2015. godine pokrenule firme “EHE Banja Luka”, “L.S.B. ELEKTRANE Banja Luka” i “Mega Elektrik”.

On kaže da se bave savjetovanjima i izmjenama propisa u vezi sa obnovljivim izvorima energije.

Udruženje je za četiri godine iz rezerve dobilo 80.000 maraka za kampanje o energetskoj održivosti, potencijalima i obnovljivim izvorima RS-a.

“To nisu čak ni velika sredstva, ti se ne možeš obogatiti na tim sredstvima”, kaže Jerinić za CIN.

Brankica Tejić-Jerinić je odgovorno lice Udruženja građana CES − Centar za promociju evropskih standarda Banja Luka koje je osnovala 2005. godine. Vlada RS-a je ovom udruženju 2022. godine dala 25.000 maraka finansijske pomoći. Godinu kasnije tadašnji premijer Višković izdvojio je još 20.000 maraka za projekat „Edukativne kampanje za portparole u javnim institucijama za korištenje društvenih mreža za promociju“.

CES je 2024. dobio i 5.000 maraka iz državne rezerve od zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Staše Košarca za projekat „Edukativne E kampanje za portparole u lokalnim zajednicama“.

Jerinić kaže da Udruženje organizuje predavanja o apliciranju na projekte Evropske unije.

“Mi to savjetodavnog tipa. Naprimjer, dogovorimo tri lokalne zajednice i održimo s njima sastanak i predavanja”, kaže on. “To su projekti, to nisu medijski događaji.”

Prema njegovim riječima, troškovi se, uglavnom, odnose na putovanja, smještaj i najam prostora.

Srđan Traljić iz TIBiH kaže da javna sredstva moraju biti dodijeljena na osnovu jasnih kriterija i zbog konkretnih ciljeva, “da imamo transparentne izvještaje na šta su ta sredstva konkretno potrošena, koje su aktivnosti realizovale te organizacije, kakav je bio njihov impakt, odnosno kakav su cilj postigli. Dakle, to je ono što je osnovna stvar koju morate imati kod trošenja javnih sredstava”.

O kampanjama i projektima za koje su Jerinići dobili novac iz entitetske rezerve nema informacija koje bi javnosti bile dostupne jednostavnom pretragom interneta.

Pored novca iz rezervi oni godinama pobjeđuju i na tenderima – „Info Five“, “Conectar”, “Info 5” i “Grape” su od 2019. godine s Vladom RS-a sklopile ugovore vrijedne više od 400 hiljada maraka.

„Na tender se svako može prijaviti. (…) Znači, ne mogu ja sad reći da su naštimani tenderi, nijedan tender nije naštiman“, kaže Jerinić.

Jedan dio novca dobili su za kreiranje i održavanje online platforme businessrpska.com. Riječ je o stranici na kojoj se objavljuju poslovne informacije iz entiteta.

Od 2019, kada je pokrenuta, koštala je građane najmanje 775 hiljada maraka. Veći dio ovog iznosa – 454.000 KM Vlada RS-a je platila iz budžetske rezerve.

Jerinić kaže da je to bila vrijednost dva ugovora i nije mu poznato jesu li plaćeni iz rezerve. Posljednji ugovor je u oktobru prošle godine dobila njegova firma „Info Five“ sa samo dva zaposlena.

Uprkos velikim ulaganjima u platformu, ona na Facebooku ima samo 112 pratilaca dok su na YouTube kanalu tek četiri objavljena videa zaradila manje od 800 pregleda i jednog pretplatnika.

Jerinić ističe da platforma, ustvari, služi za kreiranje kampanja o potencijalima RS-a u Evropskoj uniji, ne na našem području. Zbog toga angažuje agencije i medije u EU-u, a to, tvrdi, puno košta.

Po zakonu i stranačko-prijateljskoj liniji

Iz Ministarstva finansija RS-a tvrde da su sva davanja iz budžetske rezerve u skladu sa zakonom i da su korisnici dostavili izvještaje o statusu projekata. Ipak, novinarima CIN-a su odbili dostaviti Jerinićeve te dokumente drugih udruženja kojima rukovode članovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i osobe bliske stranci i predsjedniku Miloradu Dodiku.

Višković, Željka Cvijanović i sam Dodik kao članovi Predsjedništva BiH te Staša Košarac kao zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara su takvim udruženjima za četiri godine podijelili više od 200.000 maraka.

Judo klub “Randori” iz Istočnog Sarajeva je 2020. godine od Vlade RS-a dobio 100.000 maraka pomoći, a četiri godine kasnije od ministra Košarca još 5.000 maraka kao “podrška radu”. Na čelu kluba je Ljubiša Majdov, otac džudiste Nemanje Majdova koji nastupa za Srbiju. Mlađi Majdov je u martu 2024. bio ispred Suda BiH tokom suđenja Dodiku. Tada je izjavio da je njegova dužnost da bude uz predsjednika, njegovog prijatelja i prijatelja njegove kuće.

Udruženje “Politikolog” iz Banje Luke svake godine od premijera RS-a dobija novac za obilježavanje godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Za četiri godine dobili su 45.000 KM. Na čelu udruženja je Milan Ljepojević, glavni urednik SNSD-ovog časopisa “Argumenti” i autor više publikacija stranke i knjiga, među kojima su “Dodik čuvar Srpske” i “Oslobađajuća presuda za Dodika”.

Novac iz rezerve su, osim ostalih, dobijale i: bijeljinska organizacija „Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH“ kojom rukovodi član SNSD-a u Šekovićima Đorđe Radanović, paljanski Centar za razvoj mladih „Omega“ na čijem čelu je Luka Cicović, član Glavnog odbora SNSD-a, te Fondacija “Srpska kuća” u kojoj je kćerka Milorada Dodika Gorica.

“To su organizacije koje se finansiraju upravo iz javnih sredstava, iz javnih budžeta i čija je često namjena da ta sredstva koriste za kampanju vlasti, za kupovinu političke podrške”, kaže Srđan Traljić iz Transparency International BiH.

Poslanik u Narodnoj skupštini RS-a Milan Savanović (Pokret za pravdu i red) tvrdi da ni poslanici ne dobijaju informacije o trošenju budžetske rezerve entiteta: “Nikada se ta sredstva ne prikažu, odnosno, finalni proizvod da se vidi tačno gdje su ta sredstva utrošena, šta se napravilo i da li je išta društvenokorisno urađeno sa tim sredstvima”.

Njegov kolega iz Skupštine Bojan Kresojević (PDP) ističe da vladajuća većina u RS-u rezervu tretira kao budžetsku diskreciju: “Oni smatraju da je to nešto na što oni imaju apsolutno pravo da raspodjeljuju i da je izlišno postavljati im pitanja zašto oni to tako troše. Upravo tako se i ponašaju i to definitivno potvrđuje da taj novac nije raspoređen niti transparentno niti u interesu javnosti, a svakako da ne postoje nikakvi kriterijumi”.

Četverica poslanika SNSD-a s kojima su novinari CIN-a razgovarali kažu da nisu upućeni u raspodjelu budžetskih rezervi niti su se interesovali za ovu temu. Ipak, zaključuju da je raspodjela opravdana, a informacije transparentne.

“Mislim da ide sve u svoju svrhu koja je opravdana i koja zadovoljava potrebe određenih kategorija“, rekao je poslanik Borivoj Obradović.

Izvještaji Glavne službe za reviziju javnog sektora RS-a pokazuju da se vlast u ovom entitetu svake godine zadužuje kako bi osigurala sredstva u budžetskoj rezervi, ali taj novac uglavnom ne troši na hitne i nepredviđene situacije.

Revizori ove podatke u izvještajima navode informativno, bez upozorenja ili preporuke na oprez te ne problematiziraju ova trošenja na bilo koji način.

Služba je ignorisala pozive novinara za razgovor.

“Budžetska rezerva je nešto što bi trebalo biti najtransparentnije i definitivno najpreče za interese građana RS-a. Međutim, takvi projekti niko ne zna da li su se desili jer u samim izvještajima vi imate samo formalne podatke, ni na koji način se ne obrazlaže sama potreba da se to zaista moralo desiti i da je zaista vrijedilo da se taj novac isplati za te projekte”, kaže poslanik Kresojević.