Novinari, medijski stručnjaci i pravnici su na Okruglom stolu „Sudska praksa u predmetima klevete: pravo ili prijetnja novinarstvu“ u Sarajevu raspravljali o sve učestalijim presudama protiv novinara, njihovom utjecaju na slobodu izražavanja, kao i o usklađenosti domaće sudske prakse sa evropskim standardima, posebno sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.
“Ja sam apsolutno za to da novinari moraju poštivati kodekse koje nameće novinarska struka. To je jedna strana, a druga strana je da sudije i tužioci moraju prepoznati šta su novinarska prava, šta jeste praksa Evropskog suda za ljudska prava i presude kojih ima veliki broj”, rekla je direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Leila Bičakčić.
Na događaju se razgovaralo o sudskim odlukama koje ukazuju na zabrinjavajuće trendove u tumačenju i primjeni prava u predmetima klevete protiv novinara, urednika i medija.
Kritičko izvještavanje o poslovanju pravnih i fizičkih lica od javnog interesa sve češće rezultira negativnim odlukama sudova, čak i kada je zasnovano na dokumentima i izjavama nadležnih organa. Sudovi traže i brisanje novinarskih tekstova s portala što predstavlja jednu od najrestriktivnijih mjera u oblasti slobode izražavanja, jer direktno utječe ne samo na rad medija, povećanje cenzure i autocenzure već i na pravo javnosti da bude informisana.
Govoreći o presudi Kantonalnog suda u Širokom Brijegu protiv CIN-a, kojom je naloženo da se uklone dva istraživačka teksta o firmi „Lager“, advokatica CIN-a Ilvana Bijedić je rekla da je bila uvjerena u dobar ishod jer su svi navodi u tekstovima zasnovani na javnim ispravama.
„S obzirom na to da je apsolutno izostalo dokazivanje činjenica na kojim je tužitelj zasnovao svoj tužbeni zahtjev, iskreno i profesionalno sam očekivala da će biti presuda u našu korist“, istakla je advokatica Bijedić.
Sevima Sali-Terzić, pravna ekspertica, rekla je da u ovoj presudi ima više problema: od kvalifikacije klevete do odnosa prema novinarima i izrečene sankcije.
„Iako sud prihvata da su novinari postupili profesionalno, nigdje se ne vidi da su to cijenili na način na koji su trebali. Profesionalno postupanje novinara je ključno u praksi Evropskog suda“, istakla je Sali-Terzić, „Ovaj slučaj obrće logiku tako što uvodi pravilo da što je kritika ozbiljnija i što se više tiče javnog interesa, to je veća vjerovatnoća da će biti tretirana kao kleveta. To je potpuno suprotno konvencijskom pristupu.“
Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže u Bosni i Hercegovini (BIRNBiH), rekao je da pravosuđe često koristi zaštitu ličnih podataka kao argument za blokiranje pristupa informacijama.
“Apsolutno svaki podatak se ukida, ne vodeći računa o praksi Evropskog suda za ljudska prava, ne vodeći računa o određenim dokumentima VSTV-a o proaktivnom objavljivanju podataka”, istakao je Džidić i dodao da se usljed generalnog trenda smanjenja medijskih sloboda stvara atmosfera straha u društvu.
Anida Sokol iz OSCE-a ukazala je na globalni trend pada novinarskih sloboda, pozivajući se na izvještaj kojim je obuhvaćeno 180 zemalja svijeta.
„U 110 od ukupno 180 zemalja svijeta se zakoni sve više koriste protiv slobode izražavanja i za ograničavanje medijskog izvještavanja“, rekla je Sokol, dodavši da je sve veći broj slučajeva zabrane praćenja sjednica i drugih događaja od javnog interesa.
Ovakvim praksama se sve ozbiljnije ugrožava sloboda novinara da argumentovano obavještavaju javnost o dešavanjima u društvu, a javni interes predstavlja kao privatni, stavljajući tako zabranu na javno propitivanje i kritiku, što su preduslovi ispravljanja negativnih društvenih pojava, zaključeno je na događaju koji su organizovali CIN i BIRNBiH.
