Spora reakcija ljekara u slučaju trovanja hranom

Prošlosedmično masovno trovanje salmonelom u Tuzli pogodilo bi manje ljudi da su zdravstvene ustanove reagovale brže.

Najmanje 224 osobe se otrovalo salmonelom jedući u poznatom tuzlanskom restoranu brze hrane Bosburger, kaže Gordana Kovačević, doktorica u Domu zdravlja u Tuzli. Od ovog broja, 15 osoba je hospitalizirano.

Doktorica Kovačević kaže da je sada najlakše međusobno se optuživati. Dodaje da je došlo do greške i da je u toku pravljenje procedura za sprječavanje sličnih propusta u budućnosti.

Ne želite propustiti naše priče?

Prijavite se na newsletter.

Ne želite propustiti naše priče?

Prijavite se na newsletter.

Prva tri pacijenta u hitnu službu Doma zdravlja stigla su u petak navečer žaleći se na stomačne bolove, kaže Kovačević. Međutim, pošto niko nije povezao slučajeve, sa pacijentima nije razgovarano o detaljima.

U subotu popodne javilo se još 16 osoba, da bi se tokom slijedeće noći prijavilo još 80 pacijenata, kaže Kovačević. Premda su ljekari Doma zdravlja već u subotu navečer shvatili da se radi o epidemiji trovanja hranom, prvi razgovori sa nekim od blizu 100 pacijenata su obavljeni tek sutradan.

Najveći broj pacijenata je iz Doma zdravlja nakon ukazane pomoći upućen u Univerzitetski klinički centar (UKC) Tuzla. Sanitarne inspektore nisu pozvali ni ljekari iz Doma zdravlja, a ni oni iz UKC-a.

Doktorica Kovačević kaže da su sanitarni inspektori obaviješteni tek u nedjelju popodne, kada je na posao došao direktor Doma zdravlja. Prema njenim riječima, mlađi i neiskusni ljekari su bili preopterećeni velikim brojem pacijenata, a starije kolege i rukovodioci jednostavno nisu bili tu.

Ovo nije prvi put da zdravstvene institucije reaguju presporo, kaže sanitarni inspektor Sahbija Šehović.

Inspekciji je bilo potrebno svega pet minuta da reaguje jer su u vrijeme poziva radili u neposrednoj blizini restorana, kaže Šehović. Da je inspekcija ranije obaviještena bilo bi manje oboljelih, kaže ona. Zdravstvene institucije su po zakonu obavezne obavijestiti inspekciju u slučajevima takvih epidemija.

Nadležni sa UKC Tuzla kažu da ničiji život nije u opasnosti.

Salmonela je bakterija koja se najčešće javlja u jajima, peradi, mesu ili vodi. Stručnjaci kažu da je razlog izbijanja epidemija najčešće loša higijena, nepravilno rukovanje i priprema hrane ili nepropisno skladištenje.

Izvor salmonele još uvijek nije utvrđen.

Prošlu godinu je obilježio niz slučajeva trovanja salmonelom u sarajevskim restoranima. Najmanje 425 osoba se otrovalo ovom bakterijom jedući u sarajevskoj piceriji Pomodorino.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je 2006. godine detaljno istražio pitanje sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini (BiH). Radeći na nagrađivanoj seriji tekstova, CIN je angažovao stručnjake Veterinarskog fakulteta u Sarajevu da uzmu i testiraju uzorke prehrambenih proizvoda kupljenih na tržnicama, u restoranima i slastičarnama u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci. Gotovo polovina testiranih uzoraka sadržavala je povišen broj mikroorganizama ili bakterija koje uzrokuju trovanje hranom.

Od tada, vlasti nisu značajnije promijenile inspekcijske procedure, niti sanitarne propise u BiH.

Najveći broj slučajeva trovanja hranom dešava se u ljetnim mjesecima, dolaskom toplijeg vremena.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) dostupan je i na mobilnim uređajima, a aplikaciju možete preuzeti na Google Play i App Store prodavnicama.

Centar za istraživačko novinarstvo je nosilac certifikata

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Posljednje priče

BR_VM_Naslovna
Novogodišnji pokloni Vijeća ministara BiH za odabrane
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je za 24 sata podijelilo više novca iz budžetske rezerve udruženjima nego što je za tri godine dalo za prirodne nesreće za koje...
naslovnica za priču 1
Sardarove koncesije za izvlačenje budžetskog novca
Vlada RS-a je dodijelila Rusu Rašidu Sardarovu koncesije za gradnju i korištenje energetskih objekata, uz naknade od oko 8,5 miliona KM. Desetak godina kasnije,...
NASLOVNA
Slani trag na imovini Nenada Nešića
Nenad Nešić je uložio najmanje milion maraka u kupovinu nekretnina dok je bio v.d. direktora JP „Putevi RS-a“ i nakon što je dao ostavku. Sumnjiči se da je u ovom...
Učitaj još

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.