Prema odluci Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) iz juna 2010. godine, naknadu za podsticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora plaćaju krajnji kupci električne energije. Na računima koje potrošačima dostavlja Elektroprivreda zaračunava i posebnu stavku – naknadu za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije: vode, vjetra i sunca.
U sistem JP Elektroprivreda HZHB-a su prikopčane male hidroelektrane: „Vitez 1“ iz Viteza, „Buk“ u Širokom Brijegu te „Zagradačka“, „Crima“ i „Dušica“ u Prozor-Rami. Ramske hidroelektrane, koje su zadnje priključene u sistem, trenutno daju najviše električne energije. Najstarija hidroelektrana je „Vitez 1“ koja je dozvolu za proizvodnju dobila 2007. godine. Dozvolu daje Regulatorna komisija za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine (FERK), na osnovu koncesionog ugovora koji daje kanton ili Federacija, u zavisnosti od položaja i jačine instalacione snage.
Mirko Šakić, vlasnik hidroelektrane „Vitez 1“, koncesioni ugovor je dobio krajem 2004. godine. Prema njegovim riječima, cjelokupna investicija košta oko pet miliona maraka, a od novca koji dobije od Elektroprivrede plaća ratu kredita. Ova hidroelektrana na ime proizvodnje električne energije godišnje dobije oko pola miliona maraka, u zavisnosti od količine vode s kojom raspolaže. „Od države sam uzeo koncesiju. Od Boga očekujem vodu. Moja je ideja!“, kaže Šakić za Centar za istraživačko novinarstvo.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Ne želite propustiti naše priče?
Prijavite se na newsletter.
Prema podacima JP Elektroprivreda HZHB, u zadnje četiri godine, u periodu od 2008. do 2011. godine, za struju proizvedenu na malim hidroelektranama platili su 2.969.123 KM, s tim da su u sistemu do sredine 2010. godine bile samo dvije hidroelektrane: „Vitez 1“ i „Buk“. Otkupna cijena za energiju iz obnovljivih izvora je oko 0,12 KM po kilovatu struje.
Ured za reviziju institucija u FBiH je u februaru prošle godine objavio reviziju učinka o upravljanju koncesijama u ovom entitetu u kojoj je upozorio da dosadašnji sistem dodjele koncesija nije privukao značajnije investicije i doprinio ekonomskom razvoju. U periodu od 2002. godine, kada su usvojeni važeći zakoni za dodjelu koncesija, na razini FBiH nije dodijeljena nijedna koncesija, dok je na rzaini kantona potpisano oko 300 ugovora, pri čemu dominiraju koncesije za izgradnju hidroelektrana.
