Search
Close this search box.

Anketa o stavovima radnika na crno

Istraživanje CIN-a je pokazalo da neprijavljeni radnici smatraju da se ne isplati žaliti i da će budućnost donijeti poboljšanja.
Iako radi cijeli svoj život, četrdesetogodišnji Munever Bungur zvanično nema niti jednog dana radnog iskustva. Kaže da danas više nema svoju porodicu, jer je nije mogao izdržavati. (Foto CIN)
Nakon 36 godina rada u firmi Centrotrans MT Internacional Ljubinka Mor ne može u zasluženu penziju, jer njen poslodavac nije ispoštovao obaveze prema penzionom fondu. ‘Osjećam se bezvrijedno’, kaže ona. (Foto CIN)

Novo istraživanje stavova 1.550 građana otkrilo je da radnici ne vide svrhu u borbi protiv postojećeg sistema u Bosni i Hercegovini (BiH), koji je veliki broj radnika ostavio bez radničkih prava.

Prema podacima entitetskih i državne agencije za statistiku u BiH od 810.792 radnika njih 241.740 radi na crno.

Iako nemaju nikakve garancije da će im prekovremeni rad, ili doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje biti plaćeni, armija radnika na crno uglavnom se ne žali, ne prijavljuje svoje poslodavce nadležnim institucijama, niti daje otkaze.

Umjesto toga, prema istraživanju koje je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva proveo Prism Research, oni pasivno čekaju da se stvari same od sebe promjene.

Brojke pokazuju koliko je teška situacija

Većina radnika je u istraživanju Prism Research-a rekla kako činjenica da su neprijavljeni utiče na način na koji oni doživljavaju svoj posao. Oko 90 odsto ispitanih je izjavilo da bi bili efikasniji i odgovorniji na poslu da ih je poslodavac prijavio.

Čini se da su radnici, koji pokušavaju zadržati trenutne poslove i jednostavno preživjeti u sadašnjosti, svjesni kako je njihova budućnost nesigurna.

Istraživanje CIN/Prizme, u kojemu je mogućnost greške iznosila 3 posto, je otkrilo kako 21 odsto anketiranih radnika brine za vlastitu budućnost, ali i da malo toga čine da nešto promjene.

Na pitanje koji su vaši planovi za budućnost, s obzirom da nemate penziono i zdravstveno osiguranje, 62 odsto radnika na crno je odgovorilo kako se nada da će se stvari u budućnosti promijeniti.

Odgovori pokazuju da većina radnika na crno ne bi prijavilo poslodavce iako oni krše njihova, zakonom zagarantirana prava. Oko 51 odsto zaposlenih ispitanika navodi niz razloga zašto ne bi prijavili poslodavce. Među najčešćim izgovorima su mišljenje da se ništa ne može promijeniti, te strah da neće moći naći novi posao u budućnosti.

Profil radnika na crno

Jedan od pet ispitanika CIN/Prizminog istraživanja u populaciji između 18 i 35 godina odgovorio je potvrdno na pitanje: ‘Da li ste ikad radili neprijavljeni?’

Istraživanje entitetskih i državnog zavoda za statistiku je otkrilo da su dvije trećine radnika na crno muškarci, a gotovo 60 odsto njih je u dobi između 25 i 49 godina starosti. Najviše je ipak radnika na crno sa srednjoškolskom diplomom, dok njih, oko 79 odsto živi na selu.

Prema podacima statističkih zavoda u BiH, Tuzlanski kanton ima četiri puta više radnika na crno nego Sarajevski, iako oba imaju približno isti broj radnika. U Zenici i Mostaru na crno radi tri puta više radnika, nego u Sarajevu.

S druge strane, Bijeljina ima više neregistriranih radnika nego Banja Luka.

Nezaposlenost i loša privreda utječu na tržište rada

Jago Lasić, predsjednik Privredne komore FBiH kaže da nije iznenađen rezultatima CIN/Prizminog istraživanja i kaže da se poklapaju sa podacima koje su prikupile dvije entitetske privredne komore. Međutim, ovi podaci ne daju punu sliku crnog tržišta rada u BiH. Ako se pogleda van granica zemlje, podaci su još gori. Na primjer, oko 5.000 radnika, iz BiH, uglavnom građevinara, radi u Hrvatskoj na crno, tvrdi on.

Svjetska banka u izvještaju za 2005. godinu predlaže korjenite reforme u oblasti radnih odnosa. Njeni stručnjaci smatraju da postoji veza između visoke nezaposlenosti i crnog tržišta rada koje se pojavilo kao posljedica kolapsa bh. privrede nakon rata.

Sabina Spahić, diplomirani sociolog, već dvije godine pokušava da nađe posao. Kao student radila je na crno više poslova kako bi mogla studirati, a danas je razočarana u sistem koji ne poštuje njeno osnovno pravo – pravo na rad. (Foto CIN)

Prema njihovim podacima iz 2001. godine nezaposlenost je bila na nivou od 16 posto, a 37 odsto radnika nije bilo prijavljeno. Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2005. godine, nezaposlenost je iznosila 22 odsto, dok 42 odsto radnika nije bilo prijavljeno.

Crno tržište rada, koliko god da je neprihvatljivo u situaciji kada je građanima potreban posao, dok se kompanije bore da prežive, a investicija koje bi otvorile nova radna mjesta gotovo da i nema, ipak je neizbježno.

‘Kod nas je rad na crno filozofija življenja’, kaže Amenar Muratagić inspektor rada iz Bihaća. ‘Logično je da poslodavci postavljaju sebi pitanje šta je to njima država dala? A zatim se dovodimo u situaciju da ljudi psuju državu i sve ide na gore.’

Podrška čitalaca pomaže CIN-u da razotkrije korupciju i organizirani kriminal.
Donacijom ćete podržati istraživačko novinarstvo kao javno dobro.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Print

Anonimna prijava

Svojim anonimnim prijavama doprinosite integritetu naše zajednice. Molimo vas da iskoristite ovu formu kako biste sigurno prijavili bilo kakvu sumnju u korupciju ili nezakonitu aktivnost koju primijetite. Vaša hrabrost ključna je za očuvanje naših vrijednosti i promicanje transparentnosti.