Dim u lice duhandžijama

Tradicija uzgoja duhana u Hercegovini polako izumire. Uzgajivači domaćih sorti duhana za svoje probleme krive šverc cigaretama i korupciju, ali ne treba zanemariti ni činjenicu da su i ukusi danas drugačiji.

Otkupljivač duhana Blago Markota uživa u mirisu hercegovačkog ravnjaka, jedinstvene sorte duhana koja izumire zajedno sa njegovim uzgajivačima. (Foto CIN)

Poput brojnih drugih stanovnika Hercegovine, dvadesetčetverogodišnji Igor Palac iz sela Višnjice kod Gruda sjeća se da je još kao dječak ustajao u ranu zoru kako bi brao i slagao na konac listove hercegovačkog ravnjaka. Ovu čuvenu sortu porodica Palac je uzgajala do prije 10 godina, a danas su vlasnici auto otpada. Kažu da se od uzgoja duhana više ne može živjeti.

Igor Palac iz Višnjica kod Gruda je još kao dijete pomagao u branju duhana. Danas svoju budućnost vidi u prodaji rabljenih auto dijelova. (Foto CIN)

‘Šverc cigaretama nas je uništio. Duhan je davno propala stvar’, kaže Palac.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije najmanje 35 posto cigareta na tržištu Bosne i Hercegovine (BiH) je prošvercano ili pak proizvedeno u ilegalnim tvornicama.

Bh. uzgajivači su na gubitku jer se u takvim cigaretama domaći duhan gotovo nikad i ne koristi. Švercane cigarete su znatno jeftinije, pa je i domaćim proizvođačima puno teže izboriti se na tržištu. To za posljedicu ima niže otkupne cijene duhana.

Šverc cigaretama je veliki problem, ali nije jedini sa kojim se suočavaju uzgajivači.

Porezi na cigarete su znatno niži u BiH nego u susjednoj Hrvatskoj i jednaki su kako za domaće tako i za inostrane proizvođače. S druge strane, Hrvatska je zaštitila domaće proizvođače uvodeći više različitih poreskih stopa. Primjera radi bh. proizvođač koji želi izvesti svoje cigarete u Hrvatsku mora platiti 2,5 KM po paklici samo po osnovu akcize.

Najveći gubitnici su proizvođači duhana iz Hercegovine jer se u domaćoj proizvodnji cigareta sve manje koristi tradicionalni duhan prodornog mirisa i visoke koncentracije katrana i nikotina. Kako bi opstale u tržišnoj utakmici fabrike mijenjaju recepture domaćih cigareta u korist uvoznih sorti duhana.

Nekada su mještani na poljima kod Čitluka i Posušja uzgajali duhan. Danas sade krompir i vinovu lozu. (Foto CIN)

U konačnici proizvođača je sve manje, a uzgoj duhana izumire.

Tradicija uzgoja duhana

Kultura sadnje duhana u Hercegovini datira još iz vremena Austro-Ugarske Monarhije. Međutim, stručnjaci poput 67-godišnjeg Blage Markote i godinu dana starijeg Stjepana Miličevića, generalnog i tehničkog direktora Poljoprivredne zadruge Agroplod iz Čitluka, predviđaju da će uzgoj duhana u Hercegovini nestati u roku od tri godine.

Tek pokoji struk tabaka rast će uz okućnice kao podsjetnik na ne tako davna vremena kada su od uzgoja ove aromatične biljke živjele brojne porodice u Čapljini, Stocu, Čitluku, Grudama, Širokom Brijegu. Nekadašnje duhandžije sada sade rani krompir i grožđe, poljoprivredne proizvode koji imaju lakšu prođu na tržištu.

Otkupljivači duhana Blago Markota i Stjepan Miličević nadaju se da će Fabrika duhana Sarajevo kupiti 200 tona duhana koje već dvije godine leže u skladištu Agroploda u Čitluku. (Foto CIN)

Agroplod se otkupom duhana bavio 45 godina. Danas ova zadruga kupuje grožđe od kojeg proizvodi vina i rakiju lozovaču. Međutim, u njihovim skladištima još uvijek stoje stotine bala kvalitetnih žutih listova ubranih 2004. i 2005. godine na prostorima Hercegovine.

Nadali su se da će Fabrika duhana Sarajevo (FDS) otkupiti 200 tona duhana, no ona to još uvijek nije učinila zbog čega uzgajivačima duguju 136.000 KM.

Vremenski uslovi u Hercegovini odgovaraju ravnjaku ali ne i virdžiniji i berleju, američkim sortama koje imaju veću upotrebnu vrijednost od njega. Miris ravnjaka se još može osjetiti u Drini i još nekim markama domaćih proizvođača.

Ravnjak izumire, kaže predstavnik FDS-a.

Orhan Robović, šef službe garancije kvaliteta FDS-a kaže da je ravnjak ispao iz receptura suvremenih light cigareta i FDS je jedina tvornica u svijetu koja ovu hercegovačku sortu duhana ugrađuje u svoje cigarete.

Robović ravnjak poredi sa mehaničkom pisaćom mašinom koje je morala odstupiti ispred modernih računara. Dodaje da su recepture cigareta poslovna tajna i da FDS ne može otkriti koje se sorte duhana koriste u kojim markama cigareta.

Sa 30 posto učešća Drina još uvijek drži respektabilni dio tržišnog kolača, ali izvoza gotovo i nema.

Auto otpade u okolici Gruda vode potomci nekadašnjih duhandžija. (Foto CIN)

Tvornice duhana u Mostaru i Čapljini su zatvorene. Razlog tome su oštra konkurencija na tržištu, šverc i korumpiranost menadžmenta.

Prema nalazima Finansijske policije Federacije BiH (FBiH) mostarska fabrika je cigarete prodavala po 25 posto nižoj cijeni od proizvodne firmama sa Kipra pod kontrolom optuženog srbijanskog biznismena Stanka Subotića zvanog Cane.

Fabrika ne radi i trenutno je u procesu privatizacije, premda velikog interesa za njenu kupovinu nema.

Fabriku duhana Banja Luka privatizirala je firma Antonić Trade iz Laktaša, koja je jedan od distributera cigareta Tvornice duhana iz Rovinja (TDR). Banjalučka fabrika proizvodi tek male količine cigareta. Nebojša Antonić je neposredno pred kupovinu fabrike od TDR-a uzeo pozajmicu približnu iznosu prodajne cijene.

Tako je uzgajivačima ostala samo jedna tvornica – FDS i šačica zadruga koje još uvijek otkupljuju duhan, ali u smanjenom obimu. Zadrugari kažu da FDS ne može otkupiti cijelu žetvu, i da su morali smanjiti i otkupnu cijenu koju plaćaju hercegovačkim proizvođačima.

Domaćinstvo godišnje od prodaje suhih listova ove biljke može zaraditi i do 10.000 KM, no trećinu ove sume čine troškovi uzgoja.

Sudeći prema podacima državne Agencije za statistiku proizvodnja duhana u BiH je u periodu 1999. – 2006. godina opala za pola. Klimatski uslovi na sjeveru zemlje u Posavini omogućavaju uzgajanje virdžinije i berleja, američki sorti koje su konkurentne na tržištu. Proizvodnja je mala, ali ujednačena od 2004. do 2007. godine, kaže Ignjo Babić, predsjednik Grupacije uzgajivača i prerađivača duhana pri Privrednoj komori FBiH i direktor preduzeća za otkup duhana Duhan Gradačac.

Grupacija je u pismu upućenom Vladi FBiH prošloga novembra upozorila da postoji velika opasnost da se proizvodnja duhana u Hercegovini potpuno ugasi.

Babić kaže da bh. političari čine sve kako bi zadržali postojeće stanje, koje ide na ruku stranim proizvođačima duhana, uvoznim trgovačkim lobijima i švercerima.

Prema podacima do kojih su došli novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva BiH je u 2007. godini uvezla oko 6.500 tona cigareta, dok je domaća industrija proizvela oko 5.000 tona. Izvezeno je 300 tona cigareta. Budući da je godišnja potrošnja u BiH najviše 9.000 tona cigareta, jesno je da se 2.200 tona negdje gubi. Te cigarete su prošvercane, kaže Babić.

Babić kaže da poreska regulativa omogućava uvoz ogromnih količina cigareta. Prošle godine iz Hrvatske je uvezeno cigareta u vrijednosti od 85 miliona KM, što čini dvije trećine ukupne vrijednosti uvezenih cigareta. Hrvatske cigarete se u BiH prodaju po daleko nižim cijenama nego u Hrvatskoj.

Određene količine hrvatskih cigareta se potom švercuju nazad u Hrvatsku. Uvid u policijsku evidenciju pokazuje da se Ronhill cigarete iz Hrvatske često oduzimaju švercerima na crnogorsko-bosanskoj granici i bosansko-hrvatskoj granici.

Zakonska regulativa koju je uvela Hrvatska dovela je do drastičnog pada izvoza bh. cigareta u ovu zemlju – tričavih nekoliko stotina kilograma prošle godine. Hrvatska vlada je uvela različite akcizne stope na cigarete, a ona najviša primjenjuje se na duhanske prerađevine iz inostranstva u kojima nema domaćeg duhana. Na ovaj način Hrvatska štiti domaću proizvodnju.

Ukoliko bi neko od bh. proizvođača želio izvesti svoje cigarete u Hrvatsku morao bi zadovoljiti vrlo stroge propisa o kvalitetu, i uz to platiti 2,5 KM po paklici samo po osnovu akcize.

Istovremeno, maloprodajna cijena hrvatskog Ronhilla na bh. tržištu je 2 KM, dok u Hrvatskoj kutija ovih cigareta košta gotovo duplo više.

‘Dakle njima se isplati da kod nas plate i porez, a da cigarete ostanu u Hrvatskoj’, kaže Babić.

Sve ovo najviše pogađa bh. uzgajivače. Iznad Bijelog polja kod Mostara nekada je 40 porodica živjelo od prodaje duhana, a danas tek njih pet sadi ovu biljku.

Iva Zadro i njen suprug Ljudevit zarađuju prodajući isječeni hercegovački duhan. (Foto CIN)

Nikada nećemo prestati saditi ovu biljku, kaže Ljudevit Zadro (69) iz sela Višnjice. Zadro i njegova supruga Iva su na duhanu podigli svojih petoro djece, no čini se da stoljetnu porodičnu tradiciju neće imati ko da nastavi. Uz stare roditelje je ostao sin Ivica koji radi kao policajac u Grudama, a ostala djeca žive u Čikagu, Torontu i Zagrebu.

Zadro, koji od svoje šeste godine niže na konac žute listove ravnjaka, kaže da danas uzgoj duhana nije isplativ posao kao prije rata, a posebno ne kao 70-tih godina kada su mještani Višnjica napuštali poslove u Njemačkoj i vraćali se u selo da sade duhan. Prije rata Zadro je sadio 50.000 strukova duhana, a ove godine pet puta manje.

Nekadašnja zadružna stanica u Grudama, sada u vlasništvu preduzeća Duhanpromet, 1978. godine otkupila je 200 vagona duhana. Danas otkupljuje jedva pet, kaže Zadro.

Uzgoj duhana je bio dio bh. tradicije još u vrijeme stare Kraljevine Jugoslavije, a potom i tokom 40 godina Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kaže Zadro. Za ovo što se dešava krivi bh. vlast jer je stala na stranu uvoznika cigareta, a na štetu domaće industrije i uzgajivača duhana.

image_pdfPreuzmite PDF verziju ovog članka